Sadržaj
37 odnosi: Abecedarij, Arkadija, Arkadociparsko narječje, Baktrijski jezik, Beta (slovo), Bezvučna alveolarna afrikata, Bezvučna postalveolarna afrikata, Bezvučni alveolarni frikativ, Bezvučni alveolarni ploziv, Bezvučni postalveolarni frikativ, Dijalekt, Dorsko narječje, Fenički jezik, Feničko pismo, Fonem, Glagoli, Grčki alfabet, Herodot, Italski jezici, Jonsko narječje, Kopa, Korint, Kreta, Ksi, Mantineja, Mi, Milos, Pamfilija, Pi, Sampi, Sigma, Slovo, Starogrčki jezik, Unikod, Zeta (slovo), Zvučni alveolarni frikativ, Zvučni labijalizirani velarni aproksimant.
Abecedarij
Abecedarij je abecedni popis svih naslova članaka enciklopedičkog djela.
Pogledaj San (slovo) i Abecedarij
Arkadija
Geografski položaj grčke pokrajine '''Arkadije'''. Arkadija je pokrajina u središnjem dijelu Peloponeza, Grčka.
Pogledaj San (slovo) i Arkadija
Arkadociparsko narječje
Arkadociparsko grčko ili južno ahejsko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 12.
Pogledaj San (slovo) i Arkadociparsko narječje
Baktrijski jezik
Baktrijski jezik izumrli je istočnoiranski jezik koji se nekad upotrebljavao u regiji Baktriji (u današnjem Afganistanu).
Pogledaj San (slovo) i Baktrijski jezik
Beta (slovo)
Beta (grčki srednji rod: Βήτα; veliko slovo Β; malo slovo β) drugo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 2.
Pogledaj San (slovo) i Beta (slovo)
Bezvučna alveolarna afrikata
Bezvučna alveolarna afrikata ili bezvučna alveolarna sibilantna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Pogledaj San (slovo) i Bezvučna alveolarna afrikata
Bezvučna postalveolarna afrikata
Bezvučna postalveolarna afrikata, bezvučna postalveolarna sibilantna afrikata ili bezvučna palato-alveolarna afrikata suglasnik je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Pogledaj San (slovo) i Bezvučna postalveolarna afrikata
Bezvučni alveolarni frikativ
Bezvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći bezvučni alveolarni sibilant koji se u međunarodnoj fonetskoj abecedi označava simbolom.
Pogledaj San (slovo) i Bezvučni alveolarni frikativ
Bezvučni alveolarni ploziv
Bezvučni alveolarni ploziv suglasnik je koji postoji u praktički svim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Pogledaj San (slovo) i Bezvučni alveolarni ploziv
Bezvučni postalveolarni frikativ
Bezvučni postalveolarni frikativ ili bezvučni palatoalveolarni frikativ suglasnik je koji postoji u mnogim svjetskim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Pogledaj San (slovo) i Bezvučni postalveolarni frikativ
Dijalekt
Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.
Pogledaj San (slovo) i Dijalekt
Dorsko narječje
Dorsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 8.
Pogledaj San (slovo) i Dorsko narječje
Fenički jezik
Fenički jezik (ISO 639-3: phn) je bio jezik drevnih Feničana koji se između 2.
Pogledaj San (slovo) i Fenički jezik
Feničko pismo
Feničko pismo potječe iz trećeg tisućljeća pr.
Pogledaj San (slovo) i Feničko pismo
Fonem
Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.
Pogledaj San (slovo) i Fonem
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Pogledaj San (slovo) i Glagoli
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Pogledaj San (slovo) i Grčki alfabet
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj San (slovo) i Herodot
Italski jezici
Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.
Pogledaj San (slovo) i Italski jezici
Jonsko narječje
Jonsko grčko narječje jest skupina dijalekata starogrčkoga jezika kojima se govorilo od 11.
Pogledaj San (slovo) i Jonsko narječje
Kopa
Kopa (grčki srednji rod Κόππα, veliko slovo, malo) slovo je koje se nekada rabilo u grčkom alfabetu, za glas k ispred i. Kasnije je ispalo iz uporabe u riječima, ali je ostalo kao broj 90.
Pogledaj San (slovo) i Kopa
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Pogledaj San (slovo) i Korint
Kreta
Položaj Krete Kreta (grčki: Κρήτη, moderno: Kríti, staro: Krḗtē), najveći i najnaseljeniji grčki otok, 88.
Pogledaj San (slovo) i Kreta
Ksi
Ksi (grčki srednji rod: ξι; veliko slovo Ξ; malo slovo ξ) četrnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 60.
Pogledaj San (slovo) i Ksi
Mantineja
Mantineja (Μαντίνεια, poznata i kao Antigonia - Αντιγόνεια) bio je grad u staroj Arkadiji u središtu Peloponeza, poznat kao mjesto gdje su se u odigrale dvije značajne bitke u klasičnom periodu grčke povijesti.
Pogledaj San (slovo) i Mantineja
Mi
Mi (grčki srednji rod: Μι; veliko slovo Μ; malo slovo µ) dvanaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 40.
Pogledaj San (slovo) i Mi
Milos
Milos (u sredini), Kimolos (sjever), Polyaigos (istok) i Antimilos (zapad). Milos (na grčki Μήλος), bivši Melos, a još prije osvajanja i ponovne kolonizacije Atenjana 416.
Pogledaj San (slovo) i Milos
Pamfilija
Sredozemnog mora 15. stoljeća s Pamfilijom na dnu PamfilijaOpća i nacionalna enciklopedija: (lat. Pamphylia; grč. Παμφυλία), starovjekovna regija na jugu Male Azije između Licije i Cilicije, koja se prostirala od Mediterana do planine Taurus (suvremena pokrajina Antalya u Turskoj).
Pogledaj San (slovo) i Pamfilija
Pi
Pi (grčki srednji rod: Πι; veliko slovo Π; malo slovo π) šesnaesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost od 80.
Pogledaj San (slovo) i Pi
Sampi
Sampi (grčki srednji rod Σαμπῖ, veliko slovo, malo) slovo je koje se nekada rabilo u grčkom alfabetu, za glas sː ispred i. Kasnije je ispalo iz uporabe u riječima, ali je ostalo kao broj 900.
Pogledaj San (slovo) i Sampi
Sigma
Sigma (grčki srednji rod: σίγμα; veliko slovo Σ; malo slovo σ i na kraju riječi ς) 18.
Pogledaj San (slovo) i Sigma
Slovo
Slovo je svakodnevni naziv za simbol u nekom pismu, najčešće alfabetskom.
Pogledaj San (slovo) i Slovo
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj San (slovo) i Starogrčki jezik
Unikod
Unicode® je standard za razmjenu podataka usmjeren na prikaz slova na način neovisan o jeziku, računalnom programu ili računalnoj platformi.
Pogledaj San (slovo) i Unikod
Zeta (slovo)
Zeta (grčki srednji rod: Ζήτα; veliko slovo Z; malo slovo ζ) šesto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 7.
Pogledaj San (slovo) i Zeta (slovo)
Zvučni alveolarni frikativ
Zvučni alveolarni frikativ naziv je za više suglasnika od kojih je najčešći zvučni alveolarni sibilant, u međunarodnoj fonetskoj abecedi za njega se koristi simbolom.
Pogledaj San (slovo) i Zvučni alveolarni frikativ
Zvučni labijalizirani velarni aproksimant
Zvučni labijalizirani velarni aproksimant glas je koji postoji u mnogim jezicima, a u međunarodnoj fonetskoj abecedi za nj se rabi simbol ili rjeđe gdje se rabi znak za velarni aproksimant i znak za labijalizaciju.
Pogledaj San (slovo) i Zvučni labijalizirani velarni aproksimant