Brže od pregledniku!
54 odnosi: Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Antički Rim, Antika, Antiohija, Aramejski jezik, Arapski jezik, Ardašir I., Arheologija, Avidije Kasije, Židovi, Drevna Mezopotamija, Encyclopædia Iranica, Glavni grad, Grčki jezik, Grci, Helenizam, Hrvatski jezik, Iran, Italija, Jezik, Jordan, Kir Veliki, Kršćanstvo, Ktezifont, Latinski jezik, Mezopotamija, Mitridat I. Partski, Opća i nacionalna enciklopedija, Opis (Mezopotamija), Partsko Carstvo, Perzijanci, Povjesničar, Primarna literatura, Pustinja, Put svile, Rim, Rimsko-perzijski ratovi, Sasanidsko Perzijsko Carstvo, Seleuk I. Nikator, Seleukija (razdvojba), Seleukovići, Stari vijek, Svijet, Tacit, Talmud, Tigris, Turska, Zapad, 1. stoljeće pr. Kr., ..., 117., 2. stoljeće pr. Kr., 3. stoljeće pr. Kr., 305. pr. Kr.. Proširite indeks (4 više) »
Aleksandar Veliki
Aleksandar III.
Novi!!: Seleukija i Aleksandar Veliki · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Seleukija i Aleksandrija · Vidi više »
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Novi!!: Seleukija i Antički Rim · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Seleukija i Antika · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Seleukija i Antiohija · Vidi više »
Aramejski jezik
Aramejski (imperijalni aramejski, biblijski aramejski; ISO 639-3: arc) je jezik ili grupa jezika koji pripadaju semitskoj podskupini afrazijske jezične obitelji.
Novi!!: Seleukija i Aramejski jezik · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Seleukija i Arapski jezik · Vidi više »
Ardašir I.
Ardašir I. (također Artakserkso; perzijski: اردشیر Ardašīr) utemeljitelj Novoperzijskog (Sasanidskog) Carstva (224. – 651.) i prvi Veliki kralj iz dinastije Sasanida (224. – 240.).
Novi!!: Seleukija i Ardašir I. · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Seleukija i Arheologija · Vidi više »
Avidije Kasije
Gaius Avidius Cassius (* oko 130. Kyrrhos; † srpanj 175.), Bio je uzurpator u Rimskom Carstvu, koji je 175. kratko vrijeme vladao Egiptom i Sirijom.
Novi!!: Seleukija i Avidije Kasije · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Seleukija i Židovi · Vidi više »
Drevna Mezopotamija
Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima. ''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz. Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje).
Novi!!: Seleukija i Drevna Mezopotamija · Vidi više »
Encyclopædia Iranica
Encyclopædia Iranica je međunarodni projekt američkog sveučilišta Columbia u New Yorku čiji je cilj stvaranje sveobuhvatne i mjerodavne enciklopedije na engleskom jeziku o povijesti, kulturi i civilizaciji iranskih naroda od prapovijesti do danas.
Novi!!: Seleukija i Encyclopædia Iranica · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Seleukija i Glavni grad · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Seleukija i Grčki jezik · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Seleukija i Grci · Vidi više »
Helenizam
Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.
Novi!!: Seleukija i Helenizam · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Seleukija i Hrvatski jezik · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Seleukija i Iran · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Seleukija i Italija · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Seleukija i Jezik · Vidi više »
Jordan
Jordan, službeno Hašemitska Kraljevina Jordan, je azijska država na Bliskom Istoku.
Novi!!: Seleukija i Jordan · Vidi više »
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Novi!!: Seleukija i Kir Veliki · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Seleukija i Kršćanstvo · Vidi više »
Ktezifont
Ktezifont (grčki: Ktēsiphōn, Κτησιφῶν) je bio glavni grad Sasanidskog Perzijskog Carstva u drevnoj Mezopotamiji.
Novi!!: Seleukija i Ktezifont · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Seleukija i Latinski jezik · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Seleukija i Mezopotamija · Vidi više »
Mitridat I. Partski
Mitridat I. Arsak V. (perzijski: مهرداد Mehrdād) je bio vladarem Partskog Carstva.
Novi!!: Seleukija i Mitridat I. Partski · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Seleukija i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Opis (Mezopotamija)
Opis (akad. Upî ili Upija, grč. Ὦπις) je bio drevni babilonijski grad na rijeci Tigris, pokraj modernog Bagdada.
Novi!!: Seleukija i Opis (Mezopotamija) · Vidi više »
Partsko Carstvo
Zemljovid Partskog Carstva (1. g.) Partsko Carstvo je naziv za antičku iransku državu čiji su se vladari smatrali nasljednici drevnog Ahemenidskog Perzijskog Carstva.
Novi!!: Seleukija i Partsko Carstvo · Vidi više »
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Novi!!: Seleukija i Perzijanci · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Seleukija i Povjesničar · Vidi više »
Primarna literatura
Primarna literatura ili primarni izvori su dokazi iz prošlosti koje je napisala osoba prisutna u vrijeme događanja, uključujući dnevnike ili artefakte.
Novi!!: Seleukija i Primarna literatura · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Seleukija i Pustinja · Vidi više »
Put svile
Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.
Novi!!: Seleukija i Put svile · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Seleukija i Rim · Vidi više »
Rimsko-perzijski ratovi
Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.
Novi!!: Seleukija i Rimsko-perzijski ratovi · Vidi više »
Sasanidsko Perzijsko Carstvo
Sasanidsko Perzijsko Carstvo ili Novoperzijsko Carstvo (perz. 60px; Irānšaher - „Iransko Carstvo”), hrvatski naziv za četvrtu iransku imperijalnu državu u starom vijeku za vrijeme vladavine Sasanida (224. – 651.), dinastije perzijskog etničkog podrijetla.
Novi!!: Seleukija i Sasanidsko Perzijsko Carstvo · Vidi više »
Seleuk I. Nikator
Seleuk I. Nikator (između 358. pr. Kr. i 354. pr. Kr. - 281. pr. Kr.), seleukidski vladar od 305. do 281. pr. Kr. Vojskovođa Aleksandra Velikog i osnivač makedonske dinastije Seleukidi koja je vladala velikim dijelom Aleksandrova carstva u Aziji u razdoblju 305. pr. Kr. - 64. pr. Kr. Naslijedio ga je sin Antioh I. Soter.
Novi!!: Seleukija i Seleuk I. Nikator · Vidi više »
Seleukija (razdvojba)
Seleukija (iz grč. Σελεύκεια) ili Seleucija (iz lat. Seleucia) može se odnositi na sljedeće starovjekovne gradove.
Novi!!: Seleukija i Seleukija (razdvojba) · Vidi više »
Seleukovići
Kovanica s likom Seleuka I. Nikatora, utemeljitelja dinastije Seleukovića Zemljovid Seleukidskoga Carstva 200. pr. Kr. Seleukovići ili Seleukidi su dinastija koja je vladala velikim dijelom Azijskog carstva Aleksandra III. Velikog, u razdoblju 305. pr. Kr. – 64. pr. Kr. Dinastiju je osnovao Seleuk I. Nikator, Aleksandrov general.
Novi!!: Seleukija i Seleukovići · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Seleukija i Stari vijek · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Seleukija i Svijet · Vidi više »
Tacit
Gaj Kornelije Tacit Publije (ili Gaj) Kornelije Tacit (Publius Kornelius Tacitus) (oko 56. – oko 117.) jedan je od najvažnijih povjesničara starog Rima.
Novi!!: Seleukija i Tacit · Vidi više »
Talmud
Talmud (hebrejski: studij, učenje, proučavanje) je jedna od najsvetijih knjiga Židova.
Novi!!: Seleukija i Talmud · Vidi više »
Tigris
Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.
Novi!!: Seleukija i Tigris · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Seleukija i Turska · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Seleukija i Zapad · Vidi više »
1. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Seleukija i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
117.
Bez opisa.
Novi!!: Seleukija i 117. · Vidi više »
2. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Seleukija i 2. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Seleukija i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
305. pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Seleukija i 305. pr. Kr. · Vidi više »
