Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Spektar (boja)

Indeks Spektar (boja)

Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.

23 odnosi: Brzina, Brzina svjetlosti, Crvena, Devijacija, Disperzija (optika), Indeks loma, Isaac Newton, Kontrast, Leća (optika), Ljubičasta, Monokromator, Narančasta, Plava, Pokus, Priroda, Prizma (optika), Refrakcija, Staklo, Svjetlost, Vakuum, Voda, Zelena, Zraka.

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Spektar (boja) i Brzina · Vidi više »

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Novi!!: Spektar (boja) i Brzina svjetlosti · Vidi više »

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Novi!!: Spektar (boja) i Crvena · Vidi više »

Devijacija

* devijacija (kasnolat. deviatio: skretanje s puta) je otklon, odstupanje, skretanje, zastrana, zastranjenje.

Novi!!: Spektar (boja) i Devijacija · Vidi više »

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Novi!!: Spektar (boja) i Disperzija (optika) · Vidi više »

Indeks loma

Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.

Novi!!: Spektar (boja) i Indeks loma · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Spektar (boja) i Isaac Newton · Vidi više »

Kontrast

Kontrast je uspoređivanje po suprotnosti.

Novi!!: Spektar (boja) i Kontrast · Vidi više »

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća. Sabirna leća je tijela ispupčena središta koja upadni paralelni snop svjetlosnih zraka skupljaju u jednu točku, žarište, s druge strane leće. Udubljena, konkavna, rastresna ili divergentna optička leća. žarišta) ispred leće. Skica uz jednadžbu optičke leće. Sferna aberacija kod leće (dolje). zrcala. Konstrukcija slike kod sabirne leće. povećala. Konstrukcija slike kod rastresne leće. Optička leća (ili samo leća) je predmet od prozirnoga materijala (stakla, kremena, plastike), omeđen dvjema površinama ili plohama pravilne zakrivljenosti, najčešće sferičnima (kuglinim plohama).

Novi!!: Spektar (boja) i Leća (optika) · Vidi više »

Ljubičasta

Ljubičasta spada u sekundarne boje.

Novi!!: Spektar (boja) i Ljubičasta · Vidi više »

Monokromator

Czerny-Turnerov monokromator Monokromator je optički uređaj koji propušta samo jednu valnu duljinu svjetlosti koja na njega pada.

Novi!!: Spektar (boja) i Monokromator · Vidi više »

Narančasta

Narančasta boja Narančasta boja.

Novi!!: Spektar (boja) i Narančasta · Vidi više »

Plava

Plava boja Plava boja.

Novi!!: Spektar (boja) i Plava · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Spektar (boja) i Pokus · Vidi više »

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Novi!!: Spektar (boja) i Priroda · Vidi više »

Prizma (optika)

Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti. Lom svjetlosti u prizmi. dugine boje. Prizma ili optička prizma, u optici, je obično trostrana prizma, od stakla ili nekoga drugoga prozirnog materijala.

Novi!!: Spektar (boja) i Prizma (optika) · Vidi više »

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refrakcija (srednjovj. lat. refractio, prema lat. refractus: slomljen) ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka ili zraka drugog elektromagnetskoga zračenja pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Novi!!: Spektar (boja) i Refrakcija · Vidi više »

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Novi!!: Spektar (boja) i Staklo · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Spektar (boja) i Svjetlost · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Spektar (boja) i Vakuum · Vidi više »

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Novi!!: Spektar (boja) i Voda · Vidi više »

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Novi!!: Spektar (boja) i Zelena · Vidi više »

Zraka

* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.

Novi!!: Spektar (boja) i Zraka · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dugine boje, Spektar boja, Spektralne boje.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »