Brže od pregledniku!
27 odnosi: Škripavac, Brdo, Brinje, Crnač, Gospić, Hrvatska, Ivica Sertić, Jezerane, Ladislav Sertić, Ličko-senjska županija, Lika, Lipice, Mala Kapela, Matija Mesić, Matija Murković, Otočac, Rajkovići, Stjepan Mesić, Sveti Petar, Turizam, Vesna Tominac Matačić, 1971., 1981., 1991., 2001., 2011., 2021..
Škripavac
Škripavac (Hrvatska) je autohtoni punomasni meki sir koji se proizvodi u domaćinstvima Like i Korduna.
Novi!!: Stajnica i Škripavac · Vidi više »
Brdo
Judejskoj pustinji. bitke kod Waterlooa. Brdo ili grič je uzvisina srednje visine (do 500 m) na površini Zemlje.
Novi!!: Stajnica i Brdo · Vidi više »
Brinje
Brinje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Stajnica i Brinje · Vidi više »
Crnač
BiH.
Novi!!: Stajnica i Crnač · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Stajnica i Gospić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stajnica i Hrvatska · Vidi više »
Ivica Sertić
Ivica Sertić (Zagreb, 1927. – 19. svibnja 2020.), hrvatski baletni koreograf, solist i pedagog te slikar In memoriam Ivica Sertić, 19.
Novi!!: Stajnica i Ivica Sertić · Vidi više »
Jezerane
Jezerane su mjesto u Ličko-senjskoj županiji s oko 311 stanovnika i pripada općini Brinje.
Novi!!: Stajnica i Jezerane · Vidi više »
Ladislav Sertić
Ladislav Sertić (Zagreb, 1922. – Zagreb, lipnja 2004.), hrvatski baletni solist Maja Đurinović: Preminuo Ladislav Sertić, Vijenac, 269 - 24.
Novi!!: Stajnica i Ladislav Sertić · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Stajnica i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Stajnica i Lika · Vidi više »
Lipice
Lipice su naselje u Ličko-senjskoj županiji s oko 250 stanovnika u 12 zaselaka (Bićanić, Brbot, Krznarić, Mesić, Murat, Pernar, Perković, Trtanj, Smolčić, Vidaković, Vučetić, Vuković).
Novi!!: Stajnica i Lipice · Vidi više »
Mala Kapela
Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj, nalazi se na sjeveru Like, a pruža se od Velike Kapele na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Josipdolske, Plaščanske i Saborčanske doline na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu.
Novi!!: Stajnica i Mala Kapela · Vidi više »
Matija Mesić
Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu.
Novi!!: Stajnica i Matija Mesić · Vidi više »
Matija Murković
Matija Murković (14. listopada 1882. – 10. srpnja 1944.), austrougarski i hrvatski časnik.
Novi!!: Stajnica i Matija Murković · Vidi više »
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Stajnica i Otočac · Vidi više »
Rajkovići
* Rajkovići (Krna Jela, BiH), naselje pripojeno Krnoj Jeli.
Novi!!: Stajnica i Rajkovići · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Stajnica i Stjepan Mesić · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Stajnica i Sveti Petar · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Stajnica i Turizam · Vidi više »
Vesna Tominac Matačić
Vesna Tominac Matačić (Vinkovci, 25. listopada 1968.) je hrvatska glumica.
Novi!!: Stajnica i Vesna Tominac Matačić · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Stajnica i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Stajnica i 1981. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Stajnica i 1991. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Stajnica i 2001. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Stajnica i 2011. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Stajnica i 2021. · Vidi više »
