Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Ličko-senjska županija

Indeks Ličko-senjska županija

Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.

102 odnosi: Šatorina, Bačić kuk, Batinovac, Bosna i Hercegovina, Brinje, Ciginovac, Debelo Brdo I, Dinaridi, Dolomit, Domovinski rat, Donji Lapac, Državna cesta D1, Državna cesta D218, Državna cesta D23, Državna cesta D25, Državna cesta D50, Državna cesta D8, Gacka (rijeka), Gacko polje, Galovac (jezero), Gavanovac, Gola Plješivica, Gorska Hrvatska, Gospić, Gospićka katedrala, Gospićko-senjska biskupija, Grad, Gradinsko jezero, Hajdučki i Rožanski kukovi, Hidroelektrana Senj, Hidroelektrana Velebit, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatske županije, Kaluđerovac (jezero), Karlobag, Kiza, Klanac (Gospić), Korana, Kozjak (jezero), Kršnik, Krbavsko polje, Kruščica (jezero), Kvarc, Lička Plješivica, Ličko-krbavska županija, ..., Lika, Lika (rijeka), Lipovo Polje, Lovinac, Mala Kapela, Malo jezero (Plitvička jezera), Milanovac (jezero), Milino jezero, Nacionalni park Plitvička jezera, Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nikola Tesla, Novakovića Brod, Novalja, Novčica, Okrugljak (jezero), Općina, Otočac, Ozeblin, Pag, Park prirode Velebit, Pećinski park Grabovača, Perušić, Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija), Pounje, Prošćansko jezero, Rastovača (Plitvička Jezera), Rijeka, Sadikovac, Sadilovac, Samostalna demokratska srpska stranka, Sava, Senj, Smiljan, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Svetište Majke Božje od Krasna, Sveto brdo, Udbina, Una, Vaganski vrh, Vapnenac, Velebit, Veliki Burget, Veliko jezero, Vidovac Cesarički, Vir (jezero), Visočica (Velebit), Visuć, Vrhovine, Zagreb, Zavižan, Zdenko Križić, Zrmanja. Proširite indeks (52 više) »

Šatorina

Šatorina je najviši vrh Srednjeg Velebita sa svojih 1.623 m, tek 1 metar veći od vrha Zečjaka.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Šatorina · Vidi više »

Bačić kuk

Bačić kuk (1.304 m) je nevisok ali impozantan vrh u Srednjem Velebitu.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Bačić kuk · Vidi više »

Batinovac

Batinovac je jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pripada u skupinu Gornjih jezera.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Batinovac · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Brinje

Brinje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Brinje · Vidi više »

Ciginovac

Ciginovac, Ciganovac ili Cigino jezero je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Ciginovac · Vidi više »

Debelo Brdo I

Debelo Brdo I je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Debelo Brdo I · Vidi više »

Dinaridi

Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Dinaridi · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Dolomit · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Domovinski rat · Vidi više »

Donji Lapac

Donji Lapac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Donji Lapac · Vidi više »

Državna cesta D1

D1, državna cesta u smjeru sjever-jug od graničnog prijelaza (GP) Macelj (granica Republike Slovenije) preko Krapine, Zagreba, Karlovca, Gračaca, Knina, Sinja do Splita.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Državna cesta D1 · Vidi više »

Državna cesta D218

D218 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Državna cesta D218 · Vidi više »

Državna cesta D23

D23 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Državna cesta D23 · Vidi više »

Državna cesta D25

D25 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Državna cesta D25 · Vidi više »

Državna cesta D50

D50 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Državna cesta D50 · Vidi više »

Državna cesta D8

D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Državna cesta D8 · Vidi više »

Gacka (rijeka)

Gacka je rijeka ponornica duga 61 km sa svojim pritokama, a izvire ispod Godače i Venca u Sincu.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gacka (rijeka) · Vidi više »

Gacko polje

Pogled na Gacko polje Gacko polje Pogled na Velebit Gacko polje je veće i visoko krško polje u Lici, Hrvatska.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gacko polje · Vidi više »

Galovac (jezero)

Galovac je jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pripada u skupinu Gornjih jezera.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Galovac (jezero) · Vidi više »

Gavanovac

Gavanovac je jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pripada u skupinu Donjih jezera.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gavanovac · Vidi više »

Gola Plješivica

Gola Plješivica jedan od vrhova hrvatske planine Plješivica, koja se proteže kroz Liku u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gola Plješivica · Vidi više »

Gorska Hrvatska

Lokvarsko jezero Nacionalnom parku Risnjak Nacionalni park Plitvička jezera Bijele stijene Gorska Hrvatska zauzima krajnji sjeverozapadni dio dinarskog planinskog prostora.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gorska Hrvatska · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gospić · Vidi više »

Gospićka katedrala

Katedrala Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću uzdignuta je na stupanj i dostojanstvo katedralne crkve 25. svibnja 2000. godine, osnutkom Gospićko-senjske biskupije.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gospićka katedrala · Vidi više »

Gospićko-senjska biskupija

Gospićko-senjska biskupija je crkvena dijeceza u sklopu Riječke metropolije, osnovana 2000. godine podjelom dotadašnje Riječko-senjske nadbiskupije.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gospićko-senjska biskupija · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Grad · Vidi više »

Gradinsko jezero

Gradinsko jezero ili Jezerce je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Gradinsko jezero · Vidi više »

Hajdučki i Rožanski kukovi

Hajdučki i Rožanski kukovi su skupina stjenovitih vrhova Velebita od kojih su neki visoki i do 200 metara; Hajdučki kukovi i Rožanski kukovi proglašeni su strogim rezervatom još 1969.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hajdučki i Rožanski kukovi · Vidi više »

Hidroelektrana Senj

Francisove turbine. Svetog Jurja. HE Sklope, a potom i u HE Senj. Hidroelektrana Senj ili HE Senj je derivacijska hidroelektrana koja se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na obali Jadranskog mora u blizini mjesta Sveti Juraj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hidroelektrana Senj · Vidi više »

Hidroelektrana Velebit

Tlačna cijev RHE Velebit. Tlačni dovodni cjevovod RHE Velebit. Umjetno jezero Razovac (donje umjetno jezero). podzemnu strojarnicu RHE Velebit odozgo. Pogled na agregat (vodna turbina + električni generator) u strojarnici RHE Velebit. Dio strojarnice RHE Velebit. tlačnog cjevovoda RHE Velebit. Vodna turbina RHE Velebit. Komandna soba RHE Velebit. Reverzibilna hidroelektrana Velebit ili RHE Velebit građena je od 1978. do 1985. godine, a u redovnoj je proizvodnji od 1984. godine.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hidroelektrana Velebit · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »

Hrvatska stranka prava

Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatska stranka prava · Vidi više »

Hrvatska stranka umirovljenika

Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatska stranka umirovljenika · Vidi više »

Hrvatske županije

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".

Novi!!: Ličko-senjska županija i Hrvatske županije · Vidi više »

Kaluđerovac (jezero)

Kaluđerovac je jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pripada u skupinu Donjih jezera.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Kaluđerovac (jezero) · Vidi više »

Karlobag

Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Karlobag · Vidi više »

Kiza

Kiza (1.278 m) je vrh u Srednjem Velebitu.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Kiza · Vidi više »

Klanac (Gospić)

Klanac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Klanac (Gospić) · Vidi više »

Korana

Korana je rijeka u Hrvatskoj i BiH, desna pritoka rijeke Kupe.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Korana · Vidi više »

Kozjak (jezero)

Kozjak je najveće i najdublje jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Kozjak (jezero) · Vidi više »

Kršnik

Breča (tal. breccia) ili kršnik je vrsta stijenske mase sastavljene od lomljenih fragmenata minerala ili druge vrste stijena povezana u matrici od sitnozrnatog materijala koji kompozicijski može biti sličan ili različit od fragmenata.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Kršnik · Vidi više »

Krbavsko polje

Krbavsko polje Krbava je mikroregija u Hrvatskoj, a spada u regiju Lika.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Krbavsko polje · Vidi više »

Kruščica (jezero)

Kruščica je umjetno jezero nastalo izgradnjom brane na rijeci Lici 1971.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Kruščica (jezero) · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Kvarc · Vidi više »

Lička Plješivica

Lička Plješivica je planina u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Lička Plješivica · Vidi više »

Ličko-krbavska županija

23px Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Ličko-krbavska županija · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Lika · Vidi više »

Lika (rijeka)

Lika je rijeka ponornica u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Lika (rijeka) · Vidi više »

Lipovo Polje

Lipovo Polje je dio Kosinjske doline i naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Perušić, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Lipovo Polje · Vidi više »

Lovinac

Lovinac je općina u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Lovinac · Vidi više »

Mala Kapela

Mala Kapela planinski je lanac u Hrvatskoj, nalazi se na sjeveru Like, a pruža se od Velike Kapele na zapadu do Plitvičkih jezera na istoku te od Josipdolske, Plaščanske i Saborčanske doline na sjeveru do Gacke i Krbave na jugu.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Mala Kapela · Vidi više »

Malo jezero (Plitvička jezera)

Malo jezero ili Mali Jovinovac je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Malo jezero (Plitvička jezera) · Vidi više »

Milanovac (jezero)

Milanovac je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Milanovac (jezero) · Vidi više »

Milino jezero

Milino jezero je jezero Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Milino jezero · Vidi više »

Nacionalni park Plitvička jezera

Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalni park Sjeverni Velebit, hrvatski nacionalni park, proglašen je 9. lipnja 1999. godine.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Nacionalni park Sjeverni Velebit · Vidi više »

Nikola Tesla

Memorijalnog centra Nikola Tesla. izmjeničnu električnu struju. Teslin izmjenični električni generator iz patenta ''U.S. Patent 390,721'' (1888.) vodne turbine HE Jaruga 1. bežično upravljao na daljinu, a javno ga je 1898. pokazao u New Yorku. Teslinog transformatora. Teslinog transformatora koji stvara milijune volti napona. Kip Nikole Tesle na početku istoimene ulice u Zagrebu. Na trofazni napon mogu se priključiti i jednofazna trošila u kućanstvu (rasvjeta, kućanski aparati), spajanjem na jednu od triju faza (oznake faza L1, L2 i L3) i na neutralni vodič (oznaka N) indukcijski ili asinkroni elektromotor. Okretno magnetsko polje. Teslinom transformatoru. pametnih telefona. Tesline turbine bez lopatica. Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. – New York, 7. siječnja 1943.), bio je hrvatsko-američki izumitelj i inženjer srpskog podrijetla, koji je djelovao na polju elektrotehnike i strojarstva te futurist koji je najpoznatiji po svojim doprinosima u dizajniranju suvremenog sustava distribucije električne energije koristeći izmjeničnu struju.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Nikola Tesla · Vidi više »

Novakovića Brod

Novakovića Brod je posljednje jezero u Plitvičkim jezerima, a ujedno je i jedno od najmanjih.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Novakovića Brod · Vidi više »

Novalja

Novalja je grad u Hrvatskoj, na otoku Pagu.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Novalja · Vidi više »

Novčica

Novčica je rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Novčica · Vidi više »

Okrugljak (jezero)

Okrugljak je jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pripada u skupinu Gornjih jezera.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Okrugljak (jezero) · Vidi više »

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Općina · Vidi više »

Otočac

Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Otočac · Vidi više »

Ozeblin

Ozeblin je jedan od vrhova hrvatske planine Lička Plješivica, koja se proteže kroz istočnu Liku u Hrvatskoj, a jedan manji dio nalazi se na granici s Bosnom i Hercegovinom.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Ozeblin · Vidi više »

Pag

Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).

Novi!!: Ličko-senjska županija i Pag · Vidi više »

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Park prirode Velebit · Vidi više »

Pećinski park Grabovača

Pećinski park Grabovača nalazi se u Ličko-senjskoj županiji u Općini Perušić.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Pećinski park Grabovača · Vidi više »

Perušić

Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Perušić · Vidi više »

Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija)

Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvička jezera Plitvice Plitvička Jezera su općina u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Plitvička Jezera (Ličko-senjska županija) · Vidi više »

Pounje

Pounje prikazano zelenim nijansama (na sredini zemljovida) Pounje je mikroregija slijeva rijeke Une.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Pounje · Vidi više »

Prošćansko jezero

Prošćansko jezero je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Prošćansko jezero · Vidi više »

Rastovača (Plitvička Jezera)

Rastovača je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Plitvička Jezera, Ličko-senjska županija.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Rastovača (Plitvička Jezera) · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Rijeka · Vidi više »

Sadikovac

Sadikovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Cetingrad, Karlovačka županija.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Sadikovac · Vidi više »

Sadilovac

Sadilovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Rakovica, Karlovačka županija.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Sadilovac · Vidi više »

Samostalna demokratska srpska stranka

Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) je hrvatska politička stranka koja zastupa interese srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Samostalna demokratska srpska stranka · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Sava · Vidi više »

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Senj · Vidi više »

Smiljan

Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija) i petnaest km od ceste Split – Zagreb.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Smiljan · Vidi više »

Socijaldemokratska partija Hrvatske

|tijelo4 zastupljenost.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »

Svetište Majke Božje od Krasna

Svetište Majke Božje od Krasna Oltar svetišta Majke Božje od Krasna Svetište Majke Božje od Krasna je hrvatsko katoličko marijansko svetište u selu Krasno na obroncima Velebita u okolici Senja.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Svetište Majke Božje od Krasna · Vidi više »

Sveto brdo

Sveto brdo je drugi po veličini vrh Velebita visine 1752 m. Nalazi se na jugoistočnom kraku planine, i pripada u vrhunce Južnog Velebita, gdje se i nalazi najviši vrh Velebita – Vaganski vrh.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Sveto brdo · Vidi više »

Udbina

Udbina je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Udbina · Vidi više »

Una

Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Una · Vidi više »

Vaganski vrh

Vaganski vrh visine 1.757 m je najviši vrh Velebita.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Vaganski vrh · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Ličko-senjska županija i Vapnenac · Vidi više »

Velebit

ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Velebit · Vidi više »

Veliki Burget

Veliki Burget je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Veliki Burget · Vidi više »

Veliko jezero

* Veliko jezero (Plitvička jezera).

Novi!!: Ličko-senjska županija i Veliko jezero · Vidi više »

Vidovac Cesarički

Vidovac Cesarički je naselje u općini Karlobag.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Vidovac Cesarički · Vidi više »

Vir (jezero)

Vir je jezero u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Vir (jezero) · Vidi više »

Visočica (Velebit)

Visočica (1.615 m) je jedan od najznačajnijih vrhova Velebita.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Visočica (Velebit) · Vidi više »

Visuć

Visuć je selo udaljeno 7 km od Udbine, blizu Plitvičkih jezera i Zadra.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Visuć · Vidi više »

Vrhovine

Vrhovine su općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Vrhovine · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Zagreb · Vidi više »

Zavižan

Zavižan Zavižan ili Veliki Zavižan je planinski vrh na Sjevernom Velebitu visine 1676 m. Ima oblik stošca, krševit je i stjenovit vrh, jedan od viših na Velebitu.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Zavižan · Vidi više »

Zdenko Križić

Zdenko Križić, O.C.D. (Johovac, Foča kod Doboja, BiH, 2. veljače 1953.) je nadbiskup i metropolit Splitsko-makarski i apostolski upravitelj Gospićko-senjski.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Zdenko Križić · Vidi više »

Zrmanja

Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Ličko-senjska županija i Zrmanja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »