Brže od pregledniku!
30 odnosi: Augustin Louis Cauchy, Charles-François Sturm, David Hilbert, Diferencijalne jednadžbe, Geometrija, Henri Poincaré, Jedinična kružnica, Joseph Fourier, Joseph-Louis Lagrange, Karakteristični polinom, Kartezijev koordinatni sustav, Kvadrike, Kvantna mehanika, Leonhard Euler, Linearna algebra, Linearna kombinacija, Linearna nezavisnost, Linearni operator, Matematika, Matrica (matematika), Moment inercije, Orbitale, Pierre-Simon Laplace, Polje (matematika), Schrödingerova jednadžba, Stabilnost, Vektor, Vektorski prostor, Vibracije, Vrtnja.
Augustin Louis Cauchy
'''Augustin Louis Cauchy''' Augustin Louis Cauchy (Pariz, 21. kolovoza 1789. – Sceaux, 23. svibnja 1857.), francuski matematičar.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Augustin Louis Cauchy · Vidi više »
Charles-François Sturm
Jacques Charles François Sturm, (Ženeva, 29. rujna 1803. — Pariz, 18. prosinca 1855.), bio je švicarsko-francuski fizičar i matematičar.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Charles-François Sturm · Vidi više »
David Hilbert
David Hilbert David Hilbert (23. siječnja 1862. – 14. veljače 1943.) bio je njemački matematičar, priznat kao jedan od najutjecajnijih i najsvestranijih matematičara devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i David Hilbert · Vidi više »
Diferencijalne jednadžbe
Diferencijalna jednadžba je matematička jednadžba koja povezuje neku funkciju s njenim derivacijama.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Diferencijalne jednadžbe · Vidi više »
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Geometrija · Vidi više »
Henri Poincaré
'''Henri Poincaré''' Jules Henri Poincaré (Nancy, 29. travnja 1854. – Pariz, 17. srpnja 1912.), francuski matematičar i teorijski fizičar.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Henri Poincaré · Vidi više »
Jedinična kružnica
Koordinate na jediničnoj kružnici Jedinična, brojevna ili trigonometrijska kružnica definirana je kao kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava (0, 0) i polumjerom odnosno radijusom 1.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Jedinična kružnica · Vidi više »
Joseph Fourier
Joseph Fourier (Auxerre, 21. ožujka 1768. – Pariz, 16. svibnja 1830.), francuski matematičar i fizičar.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Joseph Fourier · Vidi više »
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Joseph-Louis Lagrange · Vidi više »
Karakteristični polinom
Karakteristični polinom kvadratne matrice A reda n je polinom koji se dobije izračunavanjem determinante karakteristične matrice A—λI, gdje je I kvadratna jedinična matrica reda n, a λ je neodređen.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Karakteristični polinom · Vidi više »
Kartezijev koordinatni sustav
ravnini. Pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru. Raspored kvadranta. Raspored oktanta u prostoru (3D sustavu). Kartezijev koordinatni sustav, pravokutni koordinatni sustav ili pravokutni Kartezijev koordinatni sustav u prostoru određen je trima međusobno okomitim pravcima x, y, z, koji se sijeku u ishodištu O, i s Kartezijevim koordinatnim sustavima na njima.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Kartezijev koordinatni sustav · Vidi više »
Kvadrike
Kategorija:Geometrija ru:Поверхность второго порядка.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Kvadrike · Vidi više »
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. dualizam). atomske jezgre. Kvantna mehanika je grana kvantne fizike koja se bavi gibanjima i stacionarnim stanjima elementarnih čestica u fizičkim sustavima najčešće atomskih veličina.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Kvantna mehanika · Vidi više »
Leonhard Euler
Leonhard Euler, portret iz 1753., na kojem je vidljiv njegov problem s desnim okom Sankt Peterburg 1826. Naslovnica Eulerovog djela ''Methodus inveniendi lineas curvas'' Pravilni dodekaedar Leonhard Euler (Basel, 15. travnja 1707. - Petrograd, 18. rujna 1783.), bio je švicarski matematičar, fizičar i astronom.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Leonhard Euler · Vidi više »
Linearna algebra
Linearna algebra (lat. linealis - pripada liniji), je matematička disciplina (grana algebre) koja se bavi sustavima linearnih jednadžbi, linearnim preslikavanjima, te s tim idejama povezanim matematičkim objektima, prije svega vektorima, matricama, vektorskim prostorima i linearnim operatorima među vektorskim prostorima.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Linearna algebra · Vidi više »
Linearna kombinacija
Linearna kombinacija vektora osnovni je pojam teorije vektorskih prostora u linearnoj algebri.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Linearna kombinacija · Vidi više »
Linearna nezavisnost
Linearna nezavisnost vektora temeljni je pojam u linearnoj algebri, a odnosi se na skupove vektora čijim se linearnim kombinacijama svi vektori u vektorskom prostoru ili nekom njegovom potprostoru mogu prikazati na jedinstven način.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Linearna nezavisnost · Vidi više »
Linearni operator
Linearni operator središnji je pojam u linearnoj algebri.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Linearni operator · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Matematika · Vidi više »
Matrica (matematika)
U matematici, matrica je pravokutna tablica brojeva, ili općenito, tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Matrica (matematika) · Vidi više »
Moment inercije
Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Traktor s vanjskim zamašnjakom (s velikim momentom tromosti) koji služi da ujednačuje okretanje motora (bez trzaja). ravnoteža. Moment tromosti ili moment inercije (znak I ili J) je fizikalna veličina koja opisuje tromost ili inerciju čestice ili krutoga tijela pri promjeni brzine ili smjera vrtnje; jednaka je zbroju umnožaka mase m i kvadrata udaljenosti r od osi rotacije svake čestice koja čini tijelo: Moment inercije je ustvari mjera tromosti za vrtnju ili rotacijsko gibanje.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Moment inercije · Vidi više »
Orbitale
Početkom XX.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Orbitale · Vidi više »
Pierre-Simon Laplace
Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Pierre-Simon Laplace · Vidi više »
Polje (matematika)
U apstraktnoj algebri, polje je algebarska struktura u kojoj se mogu izvoditi operacije zbrajanja, oduzimanja, množenja i dijeljenja (osim dijeljenja s nulom), i gdje vrijede poznata pravila iz aritmetike običnih brojeva.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Polje (matematika) · Vidi više »
Schrödingerova jednadžba
Schrödingerova jednadžba predstavlja jedan od temelja kvantne mehanike.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Schrödingerova jednadžba · Vidi više »
Stabilnost
mehanici. silom. krilo i rep djeluju sile uzgona. sile teže i težišta istisnine ''P'' koji je hvatište sile uzgona. Metastabilno stanje slabije veze (1), prijelazne konfiguracije "sedla" (2) i stabilnog stanja jače veze (3). Stabilnost (prema stabilan stabilnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Stabilnost · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Vektor · Vidi više »
Vektorski prostor
Vektorski prostor je algebarska struktura inspirirana skupom svih slobodnih vektora u prostoru klasične euklidske geometrije. Vektorski ili linearni prostor jedna je od osnovnih algebarskih struktura u matematici i osnovni objekt proučavanja u grani algebre koju zovemo linearna algebra.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Vektorski prostor · Vidi više »
Vibracije
konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Vibracije · Vidi više »
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Novi!!: Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori i Vrtnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Svojstvena vrijednost, Svojstveni vektor, Vlastita vrijednost, Vlastiti vektor.
