Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Teorija glazbe

Indeks Teorija glazbe

Teorija glazbe je skup spoznaja o naravi i zakonitostima glazbene umjetnosti stečenih proučavanjem stvaralačke (skladateljske) i izvoditeljske glazbene prakse.

54 odnosi: Akustika, Aristoksen iz Tarenta, Aristotel, Arnold Schönberg, Boetije, Broj, Etika, Fiziologija čovjeka, Glazba, Glazbala, Glazbena ljestvica, Harmonija (glazba), Hrvatska enciklopedija, Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Humanističke znanosti, Igor Stravinski, Izidor Seviljski, Jean-Philippe Rameau, Kasiodor, Klaudije Ptolemej, Kultura, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Liturgijska glazba, Matematika, Melodija, Muzička enciklopedija, Muzikologija, Nikša Gligo, Note, Obrazovanje, Olivier Messiaen, Paul Hindemith, Philippe de Vitry, Pitagora, Platon, Polifonija, Povijest, Psihologija, Ritam (glazba), Skladatelj, Sociologija, Srednji vijek, Stara Grčka, Starovjekovna glazba, Sveti Augustin, Teorija, Tihomir Petrović, Ton, Traktat, ..., Umjetnost, Zapadna kultura, Zvuk, 6. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (4 više) »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid. Akustika (grč. ἀϰουστıϰός: slušni) je grana fizike koja se bavi proučavanjem nastajanja, širenja i osjetom zvuka.

Novi!!: Teorija glazbe i Akustika · Vidi više »

Aristoksen iz Tarenta

Aristoksen iz Tarenta je u povijesti filozofije ostao zabilježen kao peripatetik koji je u školu kojoj je pripadao unio neke kasne pitagorejske ideje, primjerice stav da je duša harmonija tijela.

Novi!!: Teorija glazbe i Aristoksen iz Tarenta · Vidi više »

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Novi!!: Teorija glazbe i Aristotel · Vidi više »

Arnold Schönberg

Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.

Novi!!: Teorija glazbe i Arnold Schönberg · Vidi više »

Boetije

Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.

Novi!!: Teorija glazbe i Boetije · Vidi više »

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Novi!!: Teorija glazbe i Broj · Vidi više »

Etika

Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.

Novi!!: Teorija glazbe i Etika · Vidi više »

Fiziologija čovjeka

Fiziologija čovjeka jest znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama normalnih ljudi ili ljudskih tkiva i organa.

Novi!!: Teorija glazbe i Fiziologija čovjeka · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Teorija glazbe i Glazba · Vidi više »

Glazbala

Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.

Novi!!: Teorija glazbe i Glazbala · Vidi više »

Glazbena ljestvica

Glazbena ljestvica je niz tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju.

Novi!!: Teorija glazbe i Glazbena ljestvica · Vidi više »

Harmonija (glazba)

Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.

Novi!!: Teorija glazbe i Harmonija (glazba) · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija

Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.

Novi!!: Teorija glazbe i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »

Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara

Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara (eng. Croatian Association of Music Theorists – CAMT; njem. Kroatischer Verband der Musiktheoretiker – KVM) je neprofitna udruga predavača teorijskih glazbenih predmeta, predavača glazbene umjetnosti, glazbene kulture i povijesti glazbe te svih koji na bilo koji način promiču teoriju glazbe.

Novi!!: Teorija glazbe i Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara · Vidi više »

Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika

Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (skraćeno HDGU) strukovna je udruga hrvatskih akademskih glazbenika.

Novi!!: Teorija glazbe i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika · Vidi više »

Humanističke znanosti

Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.

Novi!!: Teorija glazbe i Humanističke znanosti · Vidi više »

Igor Stravinski

Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.

Novi!!: Teorija glazbe i Igor Stravinski · Vidi više »

Izidor Seviljski

Sveti Izidor Seviljski (špa.: San Isidro ili San Isidoro de Sevilla; Cartagena, oko 560. – Sevilla, 4. travnja 636.), biskup, crkveni naučitelj, teolog, pisac i glazbeni teoretičar.

Novi!!: Teorija glazbe i Izidor Seviljski · Vidi više »

Jean-Philippe Rameau

Jean-Philippe Rameau (kršten u Dijonu, 25. rujna 1683. – Pariz, 12. rujna 1764.), francuski skladatelj i glazbeni teoretičar.

Novi!!: Teorija glazbe i Jean-Philippe Rameau · Vidi više »

Kasiodor

Kasiodor u ''Gesta Theodorici''. Flavije Magnus Aurelije Kasiodor Senator (Scylletium, Bruttium kod današnjeg Catanzara, oko 485. – samostan Vivarij pri Scylletiumu, oko 585.), poznatiji kao Kasiodor, bio je starorimski i bizantski državnik, svećenik, redovnik i pisac te glazbeni teoretičar.

Novi!!: Teorija glazbe i Kasiodor · Vidi više »

Klaudije Ptolemej

geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala. Klaudije Ptolomej ili Claudius Ptolemaeus (grčki:; drevni Egipat, oko 85. – Aleksandrija, oko 165. Aleksandrija, Egipat), poznat na hrvatskom kao Ptolemej, bio je starogrčki ili staroegipatski matematičar, zemljopisac, astronom, astrolog i glazbeni teoretičar koji je živio u Rimskom Egiptu, vjerojatno rođen u Tebaidi u gradu zvanom Ptolemais Hermiasov, a umro u Aleksandriji.

Novi!!: Teorija glazbe i Klaudije Ptolemej · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Teorija glazbe i Kultura · Vidi više »

Leksikografski zavod Miroslav Krleža

Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.

Novi!!: Teorija glazbe i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »

Liturgijska glazba

Sakralna ili liturgijska glazba nastala je kao dio vjerskih svečanosti, te obuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih.

Novi!!: Teorija glazbe i Liturgijska glazba · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Teorija glazbe i Matematika · Vidi više »

Melodija

Melodija je niz tonova različite visine i trajanja koji doživljavamo kao cjelinu.

Novi!!: Teorija glazbe i Melodija · Vidi više »

Muzička enciklopedija

Muzička enciklopedija stručno je enciklopedijsko izdanje negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).

Novi!!: Teorija glazbe i Muzička enciklopedija · Vidi više »

Muzikologija

Muzikologija je znanost o glazbi.

Novi!!: Teorija glazbe i Muzikologija · Vidi više »

Nikša Gligo

Nikša Gligo (Split, 6. travnja 1946.), hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar, skladatelj, glazbeni teoretičar i akademik.

Novi!!: Teorija glazbe i Nikša Gligo · Vidi više »

Note

C - dur Note označavaju.

Novi!!: Teorija glazbe i Note · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Teorija glazbe i Obrazovanje · Vidi više »

Olivier Messiaen

Olivier Messiaen (Avignon, 10. prosinca 1908. – Clichy-la-Garenne, 27. travnja 1992.), francuski skladatelj, orguljaš i glazbeni teoretičar, pijanist i pedagog.

Novi!!: Teorija glazbe i Olivier Messiaen · Vidi više »

Paul Hindemith

Paul Hindemith (Hanau, 16. studenog 1895. – Frankfurt na Majni, 28. prosinca 1963.), njemački skladatelj i glazbeni teoretičar.

Novi!!: Teorija glazbe i Paul Hindemith · Vidi više »

Philippe de Vitry

Philippe de Vitry (Vitry-en-Artois, 31. listopada 1291. – Meaux, 9. lipnja 1361.) je bio francuski skladatelj, glazbeni teoretičar, pjesnik i biskup.

Novi!!: Teorija glazbe i Philippe de Vitry · Vidi više »

Pitagora

'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.

Novi!!: Teorija glazbe i Pitagora · Vidi više »

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Novi!!: Teorija glazbe i Platon · Vidi više »

Polifonija

Bachove četveroglasne ''Fuge u As-duru'' (BWV 862) iz 1. knjige ''Dobro ugođenog klavira'' Polifonija ili višeglasje je glazbena vještina kombiniranja neovisnih glasova koje povezuju zakoni harmonije.

Novi!!: Teorija glazbe i Polifonija · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Teorija glazbe i Povijest · Vidi više »

Psihologija

Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.

Novi!!: Teorija glazbe i Psihologija · Vidi više »

Ritam (glazba)

3/4 takt Ritam je obrazac, tj.

Novi!!: Teorija glazbe i Ritam (glazba) · Vidi više »

Skladatelj

Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.

Novi!!: Teorija glazbe i Skladatelj · Vidi više »

Sociologija

Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.

Novi!!: Teorija glazbe i Sociologija · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Teorija glazbe i Srednji vijek · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Teorija glazbe i Stara Grčka · Vidi više »

Starovjekovna glazba

Glazba starih Grka najstarija je poznata europska glazba.

Novi!!: Teorija glazbe i Starovjekovna glazba · Vidi više »

Sveti Augustin

Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.

Novi!!: Teorija glazbe i Sveti Augustin · Vidi više »

Teorija

Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.

Novi!!: Teorija glazbe i Teorija · Vidi više »

Tihomir Petrović

Tihomir Petrović (Zagreb, 25. srpnja 1951.), profesor glazbene teorije, hrvatski glazbeni pisac i skladatelj.

Novi!!: Teorija glazbe i Tihomir Petrović · Vidi više »

Ton

Ton je zvuk koji ima određenu visinu, jačinu, trajanje i boju, što ga razlikuje od drugih, neodređenih zvukova (kao npr. šumova).

Novi!!: Teorija glazbe i Ton · Vidi više »

Traktat

Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.

Novi!!: Teorija glazbe i Traktat · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Teorija glazbe i Umjetnost · Vidi više »

Zapadna kultura

Zemljovid s prikazom civilizacija svijeta: Hrvatska, obilježena tamno plavom bojom pripada zapadnoj civilizaciji Zapadna civilizacija ili zapadna kultura, rjeđe europska civilizacija, je izraz pod kojim se u najširem smislu podrazumijevaju znanstvena i umjetnička dostignuća, odnosno civilizacije koje potiču iz Europe ili koje u kulturnom smislu pripadaju zapadnom svijetu.

Novi!!: Teorija glazbe i Zapadna kultura · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Teorija glazbe i Zvuk · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Teorija glazbe i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Glazbena teorija, Glazbeni teoretičar, Glazbeni teoretičari.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »