Brže od pregledniku!
39 odnosi: Afel, Astronomska jedinica, Brzina, Drugi Keplerov zakon, Ekscentricitet, Elipsa, Filozofija, Fizika, Geocentrični sustav, Godina, Heliocentrični sustav, Hiperbola, Isaac Newton, Johannes Kepler, Kosinusni poučak, Kružnica, Mars, Matematika, Nebeska mehanika, Nikola Kopernik, Ophodno vrijeme, Parabola, Perihel, Planet, Potenciranje, Površina, Prirodni satelit, Prvi Keplerov zakon, Radijvektor, Sunčev sustav, Sunce, Treći Keplerov zakon, Tycho Brahe, Ubrzanje, Vektor, Vladis Vujnović, Vrijeme (fizika), Zemlja, Zvjezdana godina.
Afel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Afel · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Astronomska jedinica · Vidi više »
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Brzina · Vidi više »
Drugi Keplerov zakon
brzinu (vektor brzine). Ljubičasta strelica usmjerena prema Suncu prikazuje ubrzanje (ostale dvije ljubičaste strelice su komponente ubrzanja, jedna okomita i druga paralelna (normalna) s brzinom. Drugi Keplerov zakon glasi: Na prikazanoj slici dv je priraštaj kuta v koji odgovara kratkom intervalu dt.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Drugi Keplerov zakon · Vidi više »
Ekscentricitet
Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Ekscentricitet · Vidi više »
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Elipsa · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Filozofija · Vidi više »
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Fizika · Vidi više »
Geocentrični sustav
Prikaz geocentričnog sustava koji je izradio portugalski kartograf Bartolomeu Velho 1568. (''Bibliothèque Nationale'', Pariz). Osnovni dijelovi Ptolemejeva sustava: deferent je kružnica kojom se giba središte druge, manje kružnice epicikla. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Geocentrični sustav ili Ptolemejev sustav je model Sunčeva sustava i cijeloga svijeta po kojem se Zemlja nalazi u njegovu središtu, i sva se nebeska tijela okrenu oko nje jedanput na dan, usto Mjesec jedanput na mjesec, a Sunce još i jedanput godišnje.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Geocentrični sustav · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Godina · Vidi više »
Heliocentrični sustav
Andreasa Cellariusa, 1660. geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Heliocentrični sustav ili Kopernikov sustav je model Sunčeva sustava koji, nasuprot geocentričnom sustavu, postavlja Sunce u središte svijeta.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Heliocentrični sustav · Vidi više »
Hiperbola
Hiperbola može značiti.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Hiperbola · Vidi više »
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Isaac Newton · Vidi više »
Johannes Kepler
Johannes Kepler (Weil der Stadt kraj Stuttgarta, 27. prosinca 1571. – Regensburg,15. studenog 1630.), njemački astronom, matematičar i astrolog.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Johannes Kepler · Vidi više »
Kosinusni poučak
U trokutu ABC kutovi ''α'', ''β'' i ''γ'' se nalaze nasuprot stranicama ''a'', ''b'', i ''c''. Kosinusni (kosinusov) poučak, poučak o kosinusu ili Carnotov poučak, matematički izraz jedne od relacija među elementima trokuta: c2.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Kosinusni poučak · Vidi više »
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Novi!!: Keplerovi zakoni i Kružnica · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Mars · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Matematika · Vidi više »
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2. hiperboli E i napustila bi Zemlju. jednoliko ubrzanog gibanja sa smjerom prema središtu kruženja. Zemljinom vrtnjom. m/s ili 7.91 km/s. Ta se brzina zove i '''prvom kozmičkom brzinom'''. baricentra (centra mase) s eliptičnim putanjama (tipično za dvojne zvijezde). eliptičnoj stazi oko Sunca. problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Nebeska mehanika je grana astronomije koja proučava gibanje nebeskih tijela pod djelovanjem sile, te stanje ravnoteže samih tijela.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Nebeska mehanika · Vidi više »
Nikola Kopernik
geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. lat.''De revolutionibus orbium coelestium'') tiskanog 1566. g. u Baselu. lat.''De revolutionibus orbium coelestium''). Zemlje u odnosu na Sunce. sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. brzinom po stazi. Nikola Kopernik (lat. Nicolaus Copernicus, njem. Nikolaus Kopernikus, polj. Mikołaj Kopernik; Thorn (''Toruń''), 19. veljače 1473. – Frauenburg (''Frombork''), 24. svibnja 1543.), pruski astronom iz Kraljevske Pruske koja je od 1466. pripadala Poljskom Kraljevstvu.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Nikola Kopernik · Vidi više »
Ophodno vrijeme
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Ophodno vrijeme · Vidi više »
Parabola
Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Getaldićeva konstrukcija parabole Parabolična putanja mlaza vode. Parabola je krivulja u ravnini, jedna od čunjosječnica.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Parabola · Vidi više »
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Perihel · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Planet · Vidi više »
Potenciranje
Potenciranje je aritmetička operacija, koja se svodi na množenje argumenta sa samim sobom ako je eksponent pozitivni cijeli broj.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Potenciranje · Vidi više »
Površina
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Površina · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Prirodni satelit · Vidi više »
Prvi Keplerov zakon
Prvi Keplerov zakon glasi: Sunca (S) po elipsi (P-perihel, A-afel) Na prikazanoj slici elipsa predstavlja putanju nekog planeta.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Prvi Keplerov zakon · Vidi više »
Radijvektor
Radijvektor \vecr određuje položaj točke \mathrmP u odnosu na pol \mathrmO. U Kartezijevom sustavu on se može prikazati pomoću projekcija točke na jedinične vektore osi \hate_x, \hate_y, \hate_z kao \vecr.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Radijvektor · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Sunce · Vidi više »
Treći Keplerov zakon
sinodičkog perioda (S-Sunce, Z-Zemlja, P-gornji planet) Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1.88 godina) zbog jednostavnosti. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Venera (žuta kružnica) obiđe Sunce za 0.615 godine ili 224.65 dana. Prosječna udaljenost Venereod Sunca je ono 108 milijuna kilometara (ono 0.7 AJ). Zemlje i Neptune. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini. Treći Keplerov zakon glasi: \frac.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Treći Keplerov zakon · Vidi više »
Tycho Brahe
''Stojerneborg'' (''Zvjezdani dvorac''). ''Mauerquadrant'' (Tycho Brahe 1598.). supernove'' ili SN 1572 (snimljeno Wide-field Infrared Survey Explorer. Tycho Brahe (Knutstorp borg, Skåne, 14. prosinca 1546. – Prag, 24. listopada, 1601.), danski astronom i znanstvenik.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Tycho Brahe · Vidi više »
Ubrzanje
trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Ubrzanje · Vidi više »
Vektor
U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Vektor · Vidi više »
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Vladis Vujnović · Vidi više »
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Vrijeme (fizika) · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Zemlja · Vidi više »
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Keplerovi zakoni i Zvjezdana godina · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Treći zakon planetarnog gibanja.
