Brže od pregledniku!
23 odnosi: Žarko Puhovski, Bogdan Bogdanović, Branko Horvat, Demokratski centralizam, Demokratski socijalizam, Dubravka Ugrešić, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Koča Popović, Krajnja ljevica, Marksizam, Milan Kangrga, Milorad Pupovac, Možemo!, Predrag Vranicki, Rudi Supek, Shkëlzen Maliqi, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Suverenitet, Vesna Pešić, 1989., 1990..
Žarko Puhovski
Žarko Puhovski (Zagreb, 15. prosinca 1946.), politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač REKOM-a u Hrvatskoj.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Žarko Puhovski · Vidi više »
Bogdan Bogdanović
Bogdan Bogdanović (Beograd, 20. kolovoza 1922. – Beč, 18. lipnja 2010.) bio je srpski arhitekt,Mala enciklopedija Prosveta, Beograd, 1959.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Bogdan Bogdanović · Vidi više »
Branko Horvat
'''Branko Horvat'''Branko Horvat (Petrinja, 24. srpnja 1928. – Zagreb, 18. prosinca 2003.) bio je hrvatski ekonomist, pedagog i političar.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Branko Horvat · Vidi više »
Demokratski centralizam
Demokratski centralizam je ime za način unutrašnjeg uređenja koje koriste lenjinističke političke stranke, i ovo je izraz koji se koristi kao sinonim za sve lenjinistička pravila unutar neke političke stranke.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Demokratski centralizam · Vidi više »
Demokratski socijalizam
Demokratski socijalizam je politička filozofija koja zagovara kao krajnji cilj demokratsko nadilaženje gospodarskog kapitalizma i uspostavljanje društveno-gospodarskog sustava temeljenog na izravnoj demokraciji u politici i ekonomiji, te na demokratski planiranoj proizvodnji.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Demokratski socijalizam · Vidi više »
Dubravka Ugrešić
Dubravka Ugrešić (Kutina, 27. ožujka 1949. – Amsterdam, 17. ožujka 2023.) bila je hrvatska književnica, esejistica i prevoditeljica.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Dubravka Ugrešić · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Hrvatska · Vidi više »
Koča Popović
Konstantin-Koča Popović (Beograd, 14. ožujka 1908. – Beograd, 20. listopada 1992.), bio je general pukovnik Jugoslavenske narodne armije, drugi po redu načelnik Generalštaba Jugoslavenske narodne armije, narodni heroj Jugoslavije, diplomat i političar.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Koča Popović · Vidi više »
Krajnja ljevica
Krajnja ljevica, ponekad i ekstremna ljevica ili radikalna ljevica, naziv je za vrstu politike koja se na lijevo-desnom političkom spektru nalazi dalje lijevo od obične političke ljevice.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Krajnja ljevica · Vidi više »
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Marksizam · Vidi više »
Milan Kangrga
Milan Kangrga (Zagreb, 1. svibnja 1923. – Zagreb, 25. travnja 2008.) bio je hrvatski filozof, sveučilišni profesor etike i jedan od osnivača časopisa ''Praxis'' i Korčulanske ljetne škole.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Milan Kangrga · Vidi više »
Milorad Pupovac
Milorad Pupovac (Donje Ceranje, 5. studenoga 1955.), hrvatski je jezikoslovac i političar srpskog podrijetla.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Milorad Pupovac · Vidi više »
Možemo!
Možemo! je hrvatska politička platforma i stranka zelene ljevice nastala za djelovanje na izborima na nacionalnoj razini za Sabor i Europski parlament, 10. veljače 2019. godine.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Možemo! · Vidi više »
Predrag Vranicki
Predrag Vranicki (Benkovac, Kraljevina SHS, 21. siječnja 1922. – Zagreb, Republika Hrvatska, 31. siječnja 2002.), hrvatski filozof.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Predrag Vranicki · Vidi više »
Rudi Supek
Rudi Supek (Zagreb, 8. travnja 1913. – Zagreb, 2. siječnja 1993.) bio je hrvatski filozof, sociolog i psiholog.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Rudi Supek · Vidi više »
Shkëlzen Maliqi
250px Shkëlzen Maliqi (Orahovac, Kosovo, 26. listopada 1947.), kosovski albanski filozof, umjetnički kritičar, politički analitičar, intelektualac, borac za ljudska prava.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Shkëlzen Maliqi · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Srbija · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Suverenitet · Vidi više »
Vesna Pešić
Vesna Pešić (Grocka kod Beograda, Srbija, 6. svibnja 1940. godine) je srbijanska političarka i bivša zastupnica Liberalno-demokratske partije u Skupštini Srbije.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i Vesna Pešić · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu i 1990. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
UJDI, Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu.
