Brže od pregledniku!
69 odnosi: Azovsko more, Banja Luka, Bristol Blenheim, Cvitan Galić, Drugi svjetski rat, Engleska, Fürth, Glina (grad), Hrvati, Hrvatska, Hrvatska zrakoplovna legija, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Istočno bojište, Krakov, Kraljevina Jugoslavija, Krim, Lavov, Luftwaffe, Mariupolj, Mato Dukovac, Mostar, Nürnberg, Nezavisna Država Hrvatska, Novi Sad, Obitelj, Potpukovnik, Prvi svjetski rat, Rijeka, Rostov (razdvojba), Rovine, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Taganrog, Topusko, Travanjski rat, Varaždin, Varaždin Breg, Wehrmacht, Zagreb, Zrakoplovstvo NDH, 1. prosinca, 10. rujna, 10. srpnja, 16. prosinca, 17. listopada, 18. listopada, 18. veljače, 1905., 1925., 1930., ..., 1934., 1936., 1937., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1948., 1988., 2. studenoga, 2. svibnja, 24. prosinca, 25. srpnja, 26. kolovoza, 26. listopada, 28. rujna, 3. svibnja, 9. srpnja. Proširite indeks (19 više) »
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Azovsko more · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Banja Luka · Vidi više »
Bristol Blenheim
Bristol Blenheim je britanski laki bombarder dizajniran i proizveden u aviotvrtki Bristol Aeroplane.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Bristol Blenheim · Vidi više »
Cvitan Galić
Cvitan Galić (Gorica kod Imotskog 29. studenoga 1909. – Banja Luka, 6. travnja 1944.), hrvatski zračni as.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Cvitan Galić · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Engleska · Vidi više »
Fürth
Fürth grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Fürth · Vidi više »
Glina (grad)
Karta Glina je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Glina (grad) · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska zrakoplovna legija
Hrvatska zrakoplovna legija bila je zrakoplovna postrojba Vojske NDH u sklopu Wehrmachta.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Hrvatska zrakoplovna legija · Vidi više »
Hrvatsko domobranstvo (NDH)
Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Hrvatsko domobranstvo (NDH) · Vidi više »
Istočno bojište
* Istočno bojište (Američki građanski rat).
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Istočno bojište · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Krakov · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krim
Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Krim · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Lavov · Vidi više »
Luftwaffe
Luftwaffe (njem. zračno oružje) naziv za njemačko ratno zrakoplovstvo.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Luftwaffe · Vidi više »
Mariupolj
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Mariupolj · Vidi više »
Mato Dukovac
Mato Dukovac (Surčin, 23. rujna 1918. – Toronto, rujna 1990.), hrvatski zračni as iz Drugog svjetskog rata s 44 priznate i 1 nepriznatom pobjedom.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Mato Dukovac · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Mostar · Vidi više »
Nürnberg
Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Nürnberg · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Novi Sad · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Obitelj · Vidi više »
Potpukovnik
Nezavisne Države Hrvatske. Oznaka čina u JNA. Potpukovnik (ponegdje i podpukovnik i dopukovnik) je časnički čin koji se koristi u mnogim vojskama svijeta.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Potpukovnik · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Rijeka · Vidi više »
Rostov (razdvojba)
Rostov ili Rostow ima više značenja: ime različitih gradova u Rusiji.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Rostov (razdvojba) · Vidi više »
Rovine
Rovine su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Rovine · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Sovjetski Savez · Vidi više »
Taganrog
Taganrog (rus. Таганро́г) - grad u Rostovskoj oblasti, luka na obali Azovskog mora (u Taganroškom zaljevu, 70 km od Rostova na Donu).
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Taganrog · Vidi više »
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Topusko · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Travanjski rat · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Varaždin · Vidi više »
Varaždin Breg
Varaždin Breg (mađarski Varasdhegy) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornji Kneginec, Varaždinska županija.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Varaždin Breg · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Wehrmacht · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Zagreb · Vidi više »
Zrakoplovstvo NDH
Zrakoplovstvo NDH osnovano je 19. travnja 1941., imenovanjem Vladimira Krena za zapovjednika Odjela zračnih snaga.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i Zrakoplovstvo NDH · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1. prosinca · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 10. rujna · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 10. srpnja · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 16. prosinca · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 17. listopada · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 18. listopada · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 18. veljače · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1905. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1925. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1934. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1937. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1948. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 1988. · Vidi više »
2. studenoga
2.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 2. studenoga · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 2. svibnja · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 24. prosinca · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 25. srpnja · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 26. kolovoza · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 26. listopada · Vidi više »
28. rujna
28.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 28. rujna · Vidi više »
3. svibnja
3.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 3. svibnja · Vidi više »
9. srpnja
9.
Novi!!: Vladimir Ferenčina i 9. srpnja · Vidi više »
