Brže od pregledniku!
66 odnosi: Adolf Hitler, Antigona, Autobus, Šutnja (televizijska serija), Balet, Bračne vode (hrvatska inačica), Chicago (mjuzikl), Dundo Maroje, Film, Glazba, Glumac, Hrvatska, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku, Ivana Šojat, Kazalište, Klaun, Kumovi (televizijska serija), Ludens Teatar, Mačevanje, Mamutica (televizijska serija), Najbolje godine (televizijska serija), Novi Sad, Novine (televizijska serija), Osijek, Otelo, Ponos Ratkajevih, Priprema (2012.), Redatelj, Sombor, Sonja i bik (2012.), Srbija, Studena, Sve će biti dobro, Televizija, Večera za 5, Vegeta, Vojvodina, Zabranjena ljubav, Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, Zakon ljubavi, Zrenjanin, 18. srpnja, 1978., 1996., 1998., 1999., 2000., 2001., 2002., 2003., ..., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023.. Proširite indeks (16 više) »
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Novi!!: Vladimir Tintor i Adolf Hitler · Vidi više »
Antigona
Antigona (Ἀντιγόνη) Sofoklova je tragedija iz 5. stoljeća pr. Kr. Podijeljena je u sedam činova, a radnja je smještena u antičkom gradu Tebi, u nemirno vrijeme vladavine kralja Kreonta, vrijeme sukoba.
Novi!!: Vladimir Tintor i Antigona · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Vladimir Tintor i Autobus · Vidi više »
Šutnja (televizijska serija)
Šutnja, hrvatska dramska kriminalistička serija autora Miodraga Sile i Nebojše Tarabe, temeljena prema romanima književnika i novinara Drage Hedla, "Izborna šutnja", "Ispovjedna tajna" i "Kijevska piletina" u kojima priča o dječjoj prostituciji i trgovini bijelim robljem, istinitim događajima koji su se zbili u Osijeku početkom 2010.
Novi!!: Vladimir Tintor i Šutnja (televizijska serija) · Vidi više »
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Novi!!: Vladimir Tintor i Balet · Vidi više »
Bračne vode (hrvatska inačica)
"Bračne vode" je hrvatska humoristična serija, ujedno i prerada uspješne američke humoristične serije "Bračne vode" (Married With Children).
Novi!!: Vladimir Tintor i Bračne vode (hrvatska inačica) · Vidi više »
Chicago (mjuzikl)
Mjuzikl ''Chicago'' se u kazalištu Ambassador (na slici) izvodi već 13 godina, New York, svibanj 2010 "Chicago" je jedan od najpoznatijih i najizvođenijih mjuzikala u svijetu.
Novi!!: Vladimir Tintor i Chicago (mjuzikl) · Vidi više »
Dundo Maroje
Dundo Maroje tiskan u Zagrebu 1939. godine Dundo Maroje najpoznatija je komedija Marina Držića.
Novi!!: Vladimir Tintor i Dundo Maroje · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Vladimir Tintor i Film · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Vladimir Tintor i Glazba · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Vladimir Tintor i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vladimir Tintor i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku
Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku (HNK) osnovano je 1907. godine.
Novi!!: Vladimir Tintor i Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku · Vidi više »
Ivana Šojat
Ivana Šojat (Osijek, 26. veljače 1971.) hrvatska je književnica i prevoditeljica.
Novi!!: Vladimir Tintor i Ivana Šojat · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Vladimir Tintor i Kazalište · Vidi više »
Klaun
Klaun Klaun (iz engleskog clown - bedak) je umjetnik čija je umjetnost potaknuti gledatelje na razmišljanje, na čuđenje ili nasmijati ih.
Novi!!: Vladimir Tintor i Klaun · Vidi više »
Kumovi (televizijska serija)
Kumovi su hrvatska telenovela koja se prikazuje na Novoj TV od 7. veljače 2022. iza 20 sati.
Novi!!: Vladimir Tintor i Kumovi (televizijska serija) · Vidi više »
Ludens Teatar
Ludens Teatar osnovan je 2006. godine kao prvo profesionalno kazalište u Koprivnici i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Vladimir Tintor i Ludens Teatar · Vidi više »
Mačevanje
Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Novi!!: Vladimir Tintor i Mačevanje · Vidi više »
Mamutica (televizijska serija)
Mamutica je hrvatska kriminalistička serija koja je s emitiranjem krenula 15. studenog 2008. godine na HRT-u. Emitirala se jednom tjedno, subotom u večernjem terminu.
Novi!!: Vladimir Tintor i Mamutica (televizijska serija) · Vidi više »
Najbolje godine (televizijska serija)
Najbolje godine je bila popularna hrvatska sapunica.
Novi!!: Vladimir Tintor i Najbolje godine (televizijska serija) · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Vladimir Tintor i Novi Sad · Vidi više »
Novine (televizijska serija)
Novine, hrvatska dramska serija koja se od 2016. do 2020. godine emitirala na programu Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Vladimir Tintor i Novine (televizijska serija) · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Vladimir Tintor i Osijek · Vidi više »
Otelo
Otelo (engl. "Othello", puni naslov: "The Tragedy of Othello, the Moor of Venice"), tragedija u pet činova engleskog književnika Williama Shakespearea.
Novi!!: Vladimir Tintor i Otelo · Vidi više »
Ponos Ratkajevih
Ponos Ratkajevih povijesna je telenovela producentske tvrtke AVA.
Novi!!: Vladimir Tintor i Ponos Ratkajevih · Vidi više »
Priprema (2012.)
"Priprema" je drama redatelja Saše Dodika, nastala prema scenariju Mire Škugora i Alena Matušina.
Novi!!: Vladimir Tintor i Priprema (2012.) · Vidi više »
Redatelj
Redatelj je osoba koja vodi proces snimanja filma, koordinira rad na njemu, te glumcima daje upute o željenom načinu glume u pojedinim scenama.
Novi!!: Vladimir Tintor i Redatelj · Vidi više »
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Novi!!: Vladimir Tintor i Sombor · Vidi više »
Sonja i bik (2012.)
Sonja i bik je hrvatski film iz 2012. godine, prvijenac redateljice Vlatke Vorkapić.
Novi!!: Vladimir Tintor i Sonja i bik (2012.) · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vladimir Tintor i Srbija · Vidi više »
Studena
Studena je naselje u Hrvatskoj u općini Klani.
Novi!!: Vladimir Tintor i Studena · Vidi više »
Sve će biti dobro
Sve će biti dobro hrvatska je telenovela koju je napisala Diana Pečkaj Vuković u suradnji s Brankom Ružićem, Nikolinom Čuljak, Petrom Hrupelj, Milijanom Ivezićem i Dijanom Jeličićem.
Novi!!: Vladimir Tintor i Sve će biti dobro · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Vladimir Tintor i Televizija · Vidi više »
Večera za 5
Večera za 5 je hrvatska kulinarska televizijska emisija koja je s prikazivanjem krenula 14. svibnja 2007. Hrvatska je inačica američkog izvornika Dinner for Five.
Novi!!: Vladimir Tintor i Večera za 5 · Vidi više »
Vegeta
Vegeta Vegeta je univerzalni dodatak slanim jelima kojeg proizvodi Podravka.
Novi!!: Vladimir Tintor i Vegeta · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Vladimir Tintor i Vojvodina · Vidi više »
Zabranjena ljubav
Zabranjena ljubav, prva je hrvatska sapunica koja je s prikazivanjem krenula 25. listopada 2004. godine na, tada novonastaloj, RTL Televiziji.
Novi!!: Vladimir Tintor i Zabranjena ljubav · Vidi više »
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija
Zagrebačko gradsko kazalište Komedija Zagrebačko gradsko kazalište Komedija osnovano je 1. studenoga 1950. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje glazbenih i dramskih predstava.
Novi!!: Vladimir Tintor i Zagrebačko gradsko kazalište Komedija · Vidi više »
Zakon ljubavi
"Zakon ljubavi" je hrvatska telenovela, koja je s emitiranjem krenula 22. rujna 2008. na Novoj TV.
Novi!!: Vladimir Tintor i Zakon ljubavi · Vidi više »
Zrenjanin
Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.
Novi!!: Vladimir Tintor i Zrenjanin · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Vladimir Tintor i 18. srpnja · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Tintor i 1978. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Tintor i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2013. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Vladimir Tintor i 2023. · Vidi više »
