Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn
Vaša vlastita Unijapedija s vašim logotipom i domenom, od 9,99 USD/mjesec
Kreiraj moj Unijapedija

Volujica

Indeks Volujica

Volujica je brdo kod Bara u Crnoj Gori.

Sadržaj

  1. 13 odnosi: Austro-Ugarska, Balkanski poluotok, Bar (grad), Bari, Crna Gora, Crvena stijena (Bar), Guglielmo Marconi, Ilija prorok, Iliri, Jadransko more, Jelena Anžujska, Nikola I. Petrović Njegoš, Prvi svjetski rat.

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Volujica i Austro-Ugarska

Balkanski poluotok

Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.

Pogledaj Volujica i Balkanski poluotok

Bar (grad)

Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.

Pogledaj Volujica i Bar (grad)

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Pogledaj Volujica i Bari

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.

Pogledaj Volujica i Crna Gora

Crvena stijena (Bar)

Crvena stijena je plaža sa južne strane brda Volujice u Baru u Crnoj Gori.

Pogledaj Volujica i Crvena stijena (Bar)

Guglielmo Marconi

Guglielmo Marconi (Bologna, 25. travnja 1874. – Rim, 20. srpnja 1937.), talijanski inženjer i fizičar.

Pogledaj Volujica i Guglielmo Marconi

Ilija prorok

Ilija prorok (hebrjeski: אֱלִיָּהוּ, ’ēlijāhu: „Jahve je moj Bog“; grčki: Ἠλείας, Ēleías; latinski: Elias) (oko 875. pr. Kr. – 853. pr. Kr.) starozavjetni je prorok rodom iz Tišbe, pa se naziva i Tišbijcem.

Pogledaj Volujica i Ilija prorok

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Pogledaj Volujica i Iliri

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Volujica i Jadransko more

Jelena Anžujska

Prikaz Jelene Anžujske Jelena Anžujska (eng. Helen of Anjou; srpski Јелена Анжујска) (o. 1236. – 8. veljače 1314.), znana na hrvatskom i kao Helena, bila je kraljica Srbije kao žena kralja Srbije Stefana Uroša I.

Pogledaj Volujica i Jelena Anžujska

Nikola I. Petrović Njegoš

Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.

Pogledaj Volujica i Nikola I. Petrović Njegoš

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Volujica i Prvi svjetski rat