Otvori u Google MapamaSadržaj
71 odnosi: Afganistan, Budizam, China Southern Airlines, Džamija, Džingis-kan, Džungarija, De facto, Dinastija, Dinastija Qing, Dongxiang, Država, Drevni Egipat, Europa, Fosilna goriva, Gansu, Guangzhou, Han, Han Kinezi, Huej, Ili (rijeka), Indija, Islam, Južna Azija, Kalmici, Karakorum, Kazahstan, Kazasi, Kina, Kineske pokrajine, Kineski jezik, Kinesko pismo, Kirgiski jezik, Kirgistan, Kirgizi, Kršćanstvo, Mandarinski kineski jezik, Mongoli, Mongolija, Mongolski jezici, Mumija, Nestorijanstvo, Nomadi, Oaza, Pakistan, Pamirski narodi, Peking, Pinyin, Popis mjesta svjetske baštine u Aziji, Put svile, Ratarstvo, ... Proširite indeks (21 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Afganistan
Budizam
Budizam je jedna od pet velikih svjetskih religija.
Pogledaj Xinjiang i Budizam
China Southern Airlines
China Southern Airlines je zračni prijevoznik iz Guangzhoua, Narodna Republika Kina.
Pogledaj Xinjiang i China Southern Airlines
Džamija
Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.
Pogledaj Xinjiang i Džamija
Džingis-kan
'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162.
Pogledaj Xinjiang i Džingis-kan
Džungarija
Džungarija i Tarimska zavala koje međusobno odjeljuje planinski lanac Tian Shan. Džungarija je zemljopisna regija na sjeverozapadu Kine, koja čini sjevernu polovicu kineske pokrajine Xinjiang, te se djelomično prostire u zapadnu Mongoliju i istočni Kirgistan.
Pogledaj Xinjiang i Džungarija
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Pogledaj Xinjiang i De facto
Dinastija
Dinastija je naziv za niz članova iste obitelji koja vlada u nasljednom pravu.
Pogledaj Xinjiang i Dinastija
Dinastija Qing
Dinastija Qing (kineski: 清朝, pinyin: Qīng Cháo) ili Carstvo Veliki Qing (mandžurski), ponekad zvana i Mandžurska dinastija, predstavlja posljednju kinesku carsku dinastiju.
Pogledaj Xinjiang i Dinastija Qing
Dongxiang
Dongxiang. Dongxiang Mongoli.- Mongolski narod nastanjen u kineskom Autonomnom okrugu Dongxiang, unutar autonomne prefekture Linxia Huizu u Gansuu.
Pogledaj Xinjiang i Dongxiang
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Xinjiang i Država
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Xinjiang i Drevni Egipat
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Xinjiang i Europa
Fosilna goriva
Fosilna goriva ili mineralna goriva su goriva koja nastaju od prirodnih resursa poput anaerobnog raspadanja zakopanih mrtvih organizama.Organizmi i fosilna goriva koja od njih nastaju su otprilike stara milijune godina, a ponekad i više od 650 milijuna godina.
Pogledaj Xinjiang i Fosilna goriva
Gansu
Gansu (kin. 甘肃, tradicionalni kineski: 甘肅, pinyin: Gānsù) je slabo naseljena pokrajina u središnjem dijelu Kine.
Pogledaj Xinjiang i Gansu
Guangzhou
Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong.
Pogledaj Xinjiang i Guangzhou
Han
* Kinezi (Han), jedan od sinitičkih naroda, Kinezi u užem smislu.
Pogledaj Xinjiang i Han
Han Kinezi
Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika.
Pogledaj Xinjiang i Han Kinezi
Huej
Huej (Hui), muslimanski narod u sjeverozapadnoj Kini.
Pogledaj Xinjiang i Huej
Ili (rijeka)
Ili (kineski: Yīlí Hé, kazaški: Іле, ruski: Или) je velika rijeka na sjeverozapadu Kine i jugoistoku Kazahstana duga 1 001 km, ali ako se uzme da je njen izvor njena najduža pritoka Tekes, tad je dug 1 439 km.
Pogledaj Xinjiang i Ili (rijeka)
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Pogledaj Xinjiang i Indija
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Xinjiang i Islam
Južna Azija
Kompozitna satelitska slika Južne Azije Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije.
Pogledaj Xinjiang i Južna Azija
Kalmici
Kalmici (kalmički: Хальмгуд, mongolski: Халимагууд, ruski: Калмыки) mongolski je narod koji pretežito živi u Rusiji (Kalmikija), a čiji su se preci doselili iz Džungarije.
Pogledaj Xinjiang i Kalmici
Karakorum
Gasherbrum II (8035 m), Pakistan Karakorum, planinski lanac u Aziji, proteže su unutar granica Pakistana, Kine i Indije.
Pogledaj Xinjiang i Karakorum
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Kazahstan
Kazasi
Kazahska obitelj u Xinjiangu, Kina Kazasi ili Kazahi su turkijski narod, koji pretežno živi u Kazahstanu, gdje čini između 60% i 70% stanovništva, a ostali žive u kineskoj provinciji Xinjiang, Rusiji i Afganistanu.
Pogledaj Xinjiang i Kazasi
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Kina
Kineske pokrajine
Politička podjela Kine Pokrajina (kineski: 省, pinyin: shěng, tibetanski: ཞིང་ཆེན།, ujgurski: ئۆلكە), službeno pokrajinska razina podjele (省级行政区), je najveća upravno politička jedinica Narodne Republike Kine.
Pogledaj Xinjiang i Kineske pokrajine
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Pogledaj Xinjiang i Kineski jezik
Kinesko pismo
Kinesko pismo iz oko 600. godine Kinesko pismo je sustav znakova, koji se koriste za pisanje riječi u kineskom i japanskom jeziku, ponekad i u korejskom, a prije i u vijetnamskom jeziku.
Pogledaj Xinjiang i Kinesko pismo
Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).
Pogledaj Xinjiang i Kirgiski jezik
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Kirgistan
Kirgizi
Kirgiski "manaši", tradicionalni pripovjedač, snimljen na festivalu u Karakolu 2002. Kirgizi su turski narod, koji pretežno živi u Kirgistanu, gdje čini oko 52% stanovništva.
Pogledaj Xinjiang i Kirgizi
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Xinjiang i Kršćanstvo
Mandarinski kineski jezik
right Mandarinski jezik (pojedn. kineski: 北方話, trad. kineski: 北方话, pinyin: Běifānghuà, hrv. sjeverni govor, sjeverni dijalekt) je jezik iz jezične porodice kineskih jezika.
Pogledaj Xinjiang i Mandarinski kineski jezik
Mongoli
Pod pojmom Mongoli se, u užem smislu, podrazumijevaju pravi Mongoli, koji se jezično mogu grubo podijeliti na Istočne i Zapadne Mongole.
Pogledaj Xinjiang i Mongoli
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Pogledaj Xinjiang i Mongolija
Mongolski jezici
Mongolski jezici, skupina od (14 jezika) jezika kojima govore Mongoli i njima srodni narodi na područjima Mongolije, Kine i Rusije.
Pogledaj Xinjiang i Mongolski jezici
Mumija
Mumija u arheološkom muzeju u Zagrebu. Mumija Tutmozisa prvog, Kairo. Mumija je mrtvo ljudsko tijelo čiji su koža i organi sačuvani namjerno ili slučajnim izlaganjem kemikalijama, velikoj hladnoći, vrlo maloj vlažnosti ili nedostatku zraka kad tijelo potone u blatište.
Pogledaj Xinjiang i Mumija
Nestorijanstvo
Nestorijanstvo ili nestorijanizam je kršćansko učenje o Isusovoj dualnosti, tj.
Pogledaj Xinjiang i Nestorijanstvo
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Pogledaj Xinjiang i Nomadi
Oaza
Sahare Oaza u Peruu. Oaza (grč., kasnolatinski oasis, koptski ouahe) je površinom ograničeno područje gdje postoji dovoljna količina vode za bujnu vegetaciju.
Pogledaj Xinjiang i Oaza
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija.
Pogledaj Xinjiang i Pakistan
Pamirski narodi
Pamirski narodi, malena skupina iranskih naroda nastanjenih na području Pamira u Tadžikistanu, Afganistanu, Pakistanu i Kini.
Pogledaj Xinjiang i Pamirski narodi
Peking
Peking (kineski: 北京, pinyin: Běijīng; "sjeverna prijestolnica") je glavni grad Narodne Republike Kine (NRK) i jedna od četiri gradske oblasti pod direktnom kontrolom vlade.
Pogledaj Xinjiang i Peking
Pinyin
Pinyin (čitaj: pin-jin) (拼音 pīnyīn) je pomoćno kinesko latinično pismo kojim se bilježi izgovor standardnog kineskog jezika, putonghua.
Pogledaj Xinjiang i Pinyin
Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Indije Ovo je UNESCO-ov popis mjesta Svjetske baštine u Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Popis mjesta svjetske baštine u Aziji
Put svile
Put svile ili Svileni put naziv je za mrežu karavanskih putova čiji glavni cilj je bio povezivanje sredozemlja s istočnom Azijom.
Pogledaj Xinjiang i Put svile
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Pogledaj Xinjiang i Ratarstvo
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Xinjiang i Rusija
Sinizacija
Sinizacija ili sinifikacija (na mandarinskom: 中国化 Zhōngguóhuà ili 汉化 Hànhuà) je naziv za jezične ili kulturne asimilacije, odnosno prihvaćanja i preuzimanja kineskog jezika, pisma ili kineskog nacionalnog identiteta od strane ne-kineskih etničkih skupina ili kultura.
Pogledaj Xinjiang i Sinizacija
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Sovjetski Savez
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz.
Pogledaj Xinjiang i Srednja Azija
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Pogledaj Xinjiang i Stočarstvo
T'ang
Dinastija T'ang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝, pinyin: Táng Cháo) bila je kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od 18. lipnja 618. do 4. lipnja 907. Dinastija je djelomično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. rujna, 690. – 3. ožujka, 705.), kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.
Pogledaj Xinjiang i T'ang
Tadžikistan
Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Pogledaj Xinjiang i Tadžikistan
Takla Makan
Takla MakanPogled iz svemira na oluju u Takla Makanu Takla Makan i Tarimska zavala na zemljovidu Takla Makan (ujgurski "تەكلىماكان قۇملۇقى", kineski "塔克拉玛干沙漠", hrvatski "Uđeš, a ne izađeš") je azijska pustinja koja se nalazi u regiji središnje Azije, točnije u Tarimskom zaljevu između mladih grebenastih planina; Kven Luna na jugu, Tian Shan na sjeveru i Pamir na zapadu.
Pogledaj Xinjiang i Takla Makan
Tanšan
'''Tanšan''' iz svemira (Chelys, 2011.) Masiv Tanšan (kineski: 天山, Tiān Shān, kirgijski: Теңир тоо) prevedeno „Nebeske planine” ili „Božanske planine” je veliki planinski masiv u centralnoj Aziji koji dijeli Sjeverni od Južnog Turkestana; jedan od najvećih planinskih lanaca na svijetu gdje su planine visina od 700 do 7.439 m.
Pogledaj Xinjiang i Tanšan
Tarimska zavala
250px Satelitski snimak Tarimske zavale. Tarimska zavala je zavala na zapadu Kine, u kineskoj pokrajini Xinjiang.
Pogledaj Xinjiang i Tarimska zavala
Tepih
Perzijski ćilim iz Tabriza, 16. st., Victoria and Albert Museum, 10.5 m × 5.3 m s 47–54 uzlova na cm² Tepih (od starogrčkog τάπης, tápēs uz perzijski frsch - „poklopiti”) ili prostirač je jednodijelni tekstilni proizvod određena oblika i dimenzija, namijenjen za prekrivanje podova, na Hrvatskoj enciklopediji LZMK; pristupljeno 14.
Pogledaj Xinjiang i Tepih
Tibet
NR Kini) Grb Tibeta prije kineske okupacije Tibet je široka planinska regija u središnjoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Tibet
Transkripcija i transliteracija
Transkripcija (prijepis, prezvukovljivanje) je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru.
Pogledaj Xinjiang i Transkripcija i transliteracija
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Pogledaj Xinjiang i Turkijski narodi
Turpan
Uöoica u starim dijelu grada Turpanan. Krajolik okolice Turpan (ujgurski jezik تۇرپان); turski Turfan; poznat i kao Turfan ili Tulufan, je oaza i istoimeni grad u prefekturi Turpan u Ujgurskoj Autonomnoj Regiji Xinjiang NR Kine.
Pogledaj Xinjiang i Turpan
Ujguri
Ujguri (ujgurski: ئۇيغۇر, Uyghur tradicionalni kineski: 維吾爾, pinyin: Wéiwú'ěr) su turkijska etnička skupina koja živi u istočnoj i srednjoj Aziji.
Pogledaj Xinjiang i Ujguri
Ujgurski jezik
Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8 788 690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3 000), Mongoliji 1 000 (1982).
Pogledaj Xinjiang i Ujgurski jezik
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Pogledaj Xinjiang i UNESCO
Urumqi
Ürümqi (ujgurski: ئۈرۈمچى Ürümçi; kineski: 乌鲁木齐,pinyin: Wūlǔmùqí), nekad poznat kao Tihwa (kineski: 迪化, pinyin: Díhuà), je glavni grad kineske pokrajine Xinjiang koja se nalazi na sjeverozapadu Kine.
Pogledaj Xinjiang i Urumqi
Zlato
zlato.
Pogledaj Xinjiang i Zlato
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Xinjiang i 2010.