Sadržaj
18 odnosi: Četnici, Beograd, Bihać, Bosna i Hercegovina, Filozofski fakultet u Zagrebu, Hrvatska, Hrvatski institut za povijest, Milivoj Kujundžić, Nagrada Ljubica Štefan, Oklaj, Orolik, Povjesničar, Vinkovci, Zagreb, Zemun, 1962., 2001., 27. siječnja.
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Četnici
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Beograd
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Bihać
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Bosna i Hercegovina
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Filozofski fakultet u Zagrebu
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Hrvatska
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Hrvatski institut za povijest
Milivoj Kujundžić
Milivoj Kujundžić (općina Preko, otok Ugljan, Primorska banovina, Kraljevina SHS, 11.veljače 1928. - Zagreb, Republika Hrvatska, 9. kolovoza 2001.), bio je hrvatski političar, pravnik, sudionik narodnooslobodilačke borbe i bivši djelatnik Udbe (1947. - 1963.).Radelić Zdenko, Obavještajni centri, Ozna i Udba u Hrvatskoj (1942.-1954.) - Kadrovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2019., str.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Milivoj Kujundžić
Nagrada Ljubica Štefan
Nagrada Ljubica Štefan godišnja je nagrada koja se dodjeljuje za društveno i stručno osobito vrijedna znanstvena i publicistička djela (posebice povijesnu publicistiku) nastala istraživanjem arhivske građe i dokumentima potkrijepljenih otkrića, a koja su objelodanjena u hrvatskim ili svjetskim časopisima, listovima, zbornicima, knjigama ili sličnim publikacijama.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Nagrada Ljubica Štefan
Oklaj
Oklaj je naselje i središte Općine Promina, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Oklaj
Orolik
Orolik je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Stari Jankovci, Vukovarsko-srijemska županija.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Orolik
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Povjesničar
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Vinkovci
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Zagreb
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Pogledaj Zdravko Dizdar i Zemun
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Pogledaj Zdravko Dizdar i 1962.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Zdravko Dizdar i 2001.
27. siječnja
27.
Pogledaj Zdravko Dizdar i 27. siječnja