Brže od pregledniku!
45 odnosi: Antologija, Antun Gustav Matoš, Beč, Cvjetko Milanja, Hrvatska, Hrvatska mlada lirika, Hrvatski standardni jezik, Impresionizam, Ivan Milčetić, Jutarnji list (Zagreb, 1912.), Kajkavsko narječje, Karlovo sveučilište u Pragu, Mlada Hrvatska (Zagreb), Modernizam (književnost), Nagrada Zvonko Milković, Obzor (novine), Pjesnik, Pravo, Putopis, Savremenik, Sveučilište u Zagrebu, Varaždin, Weimarska Republika, Zagreb, 1. listopada, 1888., 1908., 1913., 1914., 1915., 1917., 1920., 1921., 1922., 1944., 1955., 1961., 1968., 1971., 1976., 1978., 1979., 2004., 2019., 3. ožujka.
Antologija
Antologija dolazi od grčkih riječi anthos (cvijet) i legein (izabrati).
Novi!!: Zvonko Milković i Antologija · Vidi više »
Antun Gustav Matoš
Antun Gustav Matoš (Tovarnik, 13. lipnja 1873. – Zagreb, 17. ožujka 1914.), bio je hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac.
Novi!!: Zvonko Milković i Antun Gustav Matoš · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Zvonko Milković i Beč · Vidi više »
Cvjetko Milanja
Cvjetko Milanja (Zaglav, 1943.), hrvatski književni povjesničar i književni teoretičar, član suradnik HAZU od 2016.
Novi!!: Zvonko Milković i Cvjetko Milanja · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zvonko Milković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska mlada lirika
Hrvatska mlada lirika Hrvatska mlada lirika je zbornik pjesama hrvatskog pjesništva iz lipnja 1914. godine.
Novi!!: Zvonko Milković i Hrvatska mlada lirika · Vidi više »
Hrvatski standardni jezik
Hrvatski standardni jezik standardni je, kodificirani oblik hrvatskoga jezika.
Novi!!: Zvonko Milković i Hrvatski standardni jezik · Vidi više »
Impresionizam
Impresionizam(francuski: impressionnisme, prema impression: „dojam”, „utisak” iz lat. impressio, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je prije svega umjetnički pokret u slikarstvu (1867.–'86), a potom i u glazbi i književnosti, nastao krajem 19. stoljeća u težnji da se u umjetničko stvaralaštvo unesu osobna raspoloženja i dojmovi s obzirom na formu izlaganja i izražavanja.
Novi!!: Zvonko Milković i Impresionizam · Vidi više »
Ivan Milčetić
Ivan Milčetić (Milčetići, Dubašnica, otok Krk, 27. kolovoza 1853. – Varaždin, 25. listopada 1921.), povjesničar književnosti, folklorist, dijalektolog i filolog.
Novi!!: Zvonko Milković i Ivan Milčetić · Vidi više »
Jutarnji list (Zagreb, 1912.)
Jutarnji list su hrvatske dnevne novine.
Novi!!: Zvonko Milković i Jutarnji list (Zagreb, 1912.) · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Zvonko Milković i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Karlovo sveučilište u Pragu
Povijesna zgrada Karlovog sveučilišta u Pragu. Karlovo sveučilište u Pragu (češki Univerzita Karlova v Praze, latinski Universitas Carolina Pragensis) je najstarije sveučilište u Srednjoj Europi i jedno vodećih čeških sveučilišta.
Novi!!: Zvonko Milković i Karlovo sveučilište u Pragu · Vidi više »
Mlada Hrvatska (Zagreb)
Mlada Hrvatska bilo je glasilo starčevićanske školske mladeži.
Novi!!: Zvonko Milković i Mlada Hrvatska (Zagreb) · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Zvonko Milković i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Nagrada Zvonko Milković
Književna nagrada nosi ime znamenitoga varaždinskoga pjesnika i putopisca Zvonka Milkovića, a utemeljili su je 2019. godine Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović i Ogranak Matice hrvatske u Varaždinu.
Novi!!: Zvonko Milković i Nagrada Zvonko Milković · Vidi više »
Obzor (novine)
Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).
Novi!!: Zvonko Milković i Obzor (novine) · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Zvonko Milković i Pjesnik · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Zvonko Milković i Pravo · Vidi više »
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Novi!!: Zvonko Milković i Putopis · Vidi više »
Savremenik
Savremenik je bio središnji hrvatski književni časopis, glasilo Društva hrvatskih književnika.
Novi!!: Zvonko Milković i Savremenik · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Zvonko Milković i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Zvonko Milković i Varaždin · Vidi više »
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Zvonko Milković i Weimarska Republika · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zvonko Milković i Zagreb · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Zvonko Milković i 1. listopada · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1888. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1908. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Zvonko Milković i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1915. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1917. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1922. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1944. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1955. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1961. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1971. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1976. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Zvonko Milković i 1979. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Zvonko Milković i 2004. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Zvonko Milković i 2019. · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: Zvonko Milković i 3. ožujka · Vidi više »
