Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Armenija

Indeks Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

240 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Ajsori, Andre Agassi, Aragacotn, Araks, Aram Hačaturjan, Ararat, Ararat (pokrajina), Argentina, Armavir (pokrajina), Armenci, Armenska apostolska Crkva, Armenska četvrt, Armenska Sovjetska Socijalistička Republika, Armenski dram, Armenski jezik, Armenski kalendar, Armensko Kraljevstvo (stari vijek), Arpa, Asirci, Australija, Azat, Azerbajdžan, Azeri, Azijska banka za razvoj, Širak, Babilon, Babilonska kula, Bakar, Benediktinci, Biblija, Bizantska umjetnost, Bjelorusi, Brak, Bruto domaći proizvod, Charles Aznavour, Cher, Cink, Cipar, Crkva, Crno more, Država, Električna energija, Elektronika, Enklava, Erevan, Euroazijski gospodarski savez, Eurocontrol, Europska unija, Francuska, ..., Gari Kasparov, Geharkunik, Genocid nad Armencima, Gimnastika, Gjumri, Glavni grad, Goriva, Gorje, Gorski Karabah, Gospodarstvo Armenije, Grčka, Grci, Gruzija, Gruzijci, Guma, Hidroenergija, Hrazdan (rijeka), Hrvatska enciklopedija (LZMK), Ikona, Indija, Industrija, Investicija, Iran, Islam, Istanbul, Isus, Izrael, Jeruzalem, Jesen, Jezero, Jezidi, Juda Tadej, Judaizam, Julijanski kalendar, Kadžarsko Carstvo, Kanada, Kaspijsko jezero, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kavkaz, Kemijska tvar, Kim Kardashian, Kirgistan, Klanac, Klima, Kontinentska klima, Koordinirano svjetsko vrijeme, Kosovo, Kotajk, Kršćanstvo, Križ, Kupola, Kurdi, Libanon, Ljeto, Lori, Mali Kavkaz, Mer Hayrenik, Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Mnogokut, Moldavija, Mordvini, Nadmorska visina, Nahičevanska Autonomna Republika, Narod, Neobalne države, Nezavisnost, Nimrud, Noa, Novi vijek, Nuklearno gorivo, Oborina, Obrazovanje, Olimpijske igre, Olovo (element), Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Orijentalne pravoslavne Crkve, Oseti, Osmansko Carstvo, Parlamentarni sustav, Perzijanci, Planina, Poljaci, Poljoprivreda, Poljska, Polupredsjednički sustav, Povjesničar, Pravokutnik, Prehrambena industrija, Prehrana, Proljeće, Prvi svjetski rat, Raspad SSSR-a, Redovnik, Referendum, Reljef, Republika, Rimljani, Rimsko Carstvo, Rimsko-perzijski ratovi, Rusi, Rusifikacija, Rusija, Ruska pravoslavna Crkva, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Safavidsko Carstvo, Samostan, Satrap, Sevan, Sinagoga, Sirija, Sjedinjene Američke Države, Sjunik, Skulptura, Službeni jezik, Sovjetski Savez, Srednji vijek, Sredozemlje, Srpanj, Stanovništvo, Stara Grčka, Stari vijek, Stela, Strojevi, Subota, Sveti Bartol, System of a Down, Tati, Tavuš, Tekstilna industrija, Temperatura, Tenis, Tigran Petrosjan, Tigran Veliki, Tlocrt, Tranzicija, Turska, Udini, Ujedinjeni narodi, Ukrajina, Ukrajinci, Umjetničko djelo, Unitarizam, Vajots Dzor, Valuta, Van (jezero), Vardavar, Venecijanska laguna, Vijeće Europe, Visoravan, Vlasi, XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952., XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994., XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992., Zajednica neovisnih država, Zakavkazje, Zemlje u razvoju, Zemljopisna širina, Zima, Zlato, Zoroastrizam, 1. siječnja, 1. stoljeće pr. Kr., 1828., 1895., 1920., 1923., 1988., 1990-ih, 1991., 1994., 2001., 2015., 21. rujna, 28. siječnja, 28. svibnja, 301., 31. prosinca, 5. srpnja, 5. stoljeće, 6. prosinca, 6. siječnja, 6. stoljeće pr. Kr., 645., 7. prosinca, 7. travnja, 8. ožujka, 9. svibnja. Proširite indeks (190 više) »

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Novi!!: Armenija i Ahemenidsko Carstvo · Vidi više »

Ajsori

Neslužbena etnička zastava kojom se služi većina Asiraca. Autor je Asirski kongres. Ajsori (Sirjaci, Asirci; sirski ܐܫܘܪܝܐ, Sūrayĕ / Sūryōyĕ / Atūrayĕ) Sirjaci, vidi nazivi za sirske kršćane), semitski narod, prirođen u Zapadnoj Aziji,James Minahan, Encyclopedia of the Stateless Nations: A–C, str. 205–209. navodno akadskog podrijetla, naseljen u Iraku, Siriji, Libanonu, Armeniji, Gruziji, Iranu kao i po prekomorskim i europskim zemljama gdje su mnogi iselili. Većina Ajsora (Sirjaka) danas kao glavnim jezikom ili drugim jezikom govori novoaramejskim asirskim koji ima mnogo dijalekata; međutim se i oni koji govore arapski jasno razlikuju od većine stanovništva u svojim regijama (arapskog, turskog, kurdskog) činjenicom da su kršćani. Govore neoaramejskim jezicima: asirskim novoaramejskim, kaldejskim novoaramejskim i turoyom. Po vjeri su većinom kršćani, prije svega sirski a u manjini i protestanti. Neki od njih se izjašnjavaju kao Aramejci, ili kao Kaldejci. Govornici su suvremenog aramejskog jezika kao i primarnih jezika zemalja boravka, Asirci su sirski kršćani koji tvrde za se da potječu od Asirije, jedne od najstarijih civilizacija na svijetu, koja datira do 2500. pr. Kr. u drevnoj Mezopotamiji.

Novi!!: Armenija i Ajsori · Vidi više »

Andre Agassi

Andre Kirk Agassi (29. travnja 1970.) umirovljeni je američki tenisač iranskog podrijetla, koji je u karijeri bio i broj 1 na ATP ljestvici.

Novi!!: Armenija i Andre Agassi · Vidi više »

Aragacotn

Aragacotn (armenski: Արագածոտն) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Aragacotn · Vidi više »

Araks

Araks (poznata i kao Aras, Arax, Araxi, Araxes, Araz ili Jeraš; azer. ارس ili آراز - Aras ili Araz, arm. Արաքս ili Երասխ, perz. ارس - Aras, tur. Aras, kurd. Aras ili Erez, rus. Аракс, lat. Aboras) je rijeka koja teče kroz Tursku, Armeniju, Iran i Azerbajdžan.

Novi!!: Armenija i Araks · Vidi više »

Aram Hačaturjan

minijatura Aram Hačaturjan (armenski: Արամ Խաչատրյան, ruski: Аpaм Ильич Xaчaтypян) (Tiflis, danas Tbilisi, 6. lipnja 1903. – Moskva, 1. svibnja 1978.) sovjetski armenski skladatelj, na čija je djela armenska narodna glazba često imala utjecaj.

Novi!!: Armenija i Aram Hačaturjan · Vidi više »

Ararat

Planina Ararat, najviši vrh u suvremenoj Turskoj, snijegom pokrivena vulkanska kupa visoka 5.165 metara, nalazi se na sjeveroistoku Turske, 16 km zapadno od Irana i 32 km južno od Armenije.

Novi!!: Armenija i Ararat · Vidi više »

Ararat (pokrajina)

Ararat (armenski: Արարատ) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Ararat (pokrajina) · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Armenija i Argentina · Vidi više »

Armavir (pokrajina)

Armavir (armenski: Արմավիր) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Armavir (pokrajina) · Vidi više »

Armenci

Armenci (armenski: Հայեր, Hayer), narod koji živi većinom na području Armenije, više od tri milijuna pripadnika.

Novi!!: Armenija i Armenci · Vidi više »

Armenska apostolska Crkva

Grb Armenske apostolske Crkve Armenska apostolska crkva (armenski: Հայ Առաքելական Եկեղեցի, Hay Arakelagan Yegeghetzi) je pretkalcedonska crkva rasprostranjena među Armencima.

Novi!!: Armenija i Armenska apostolska Crkva · Vidi više »

Armenska četvrt

Armenska četvrt u Jeruzalemu Armenska četvrt (arm.: Հայերեն Եռամսյակ, Hayeren Yerramsyak; ar.: حارة الأرمن‎, Ḩāra al-Armen) je jedna od četiri četvrti Starog grada Jeruzalema.

Novi!!: Armenija i Armenska četvrt · Vidi više »

Armenska Sovjetska Socijalistička Republika

Zastava Armenske SSR Armenska Sovjetska Socijalistička Republika - jedna od republika koje su sačinjavale Sovjetski Savez.

Novi!!: Armenija i Armenska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Armenski dram

Dram je valuta u Republici Armeniji i Gorskom Karabahu.

Novi!!: Armenija i Armenski dram · Vidi više »

Armenski jezik

Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.

Novi!!: Armenija i Armenski jezik · Vidi više »

Armenski kalendar

Armenski kalendar je tradicionalni kalendar Armenije.

Novi!!: Armenija i Armenski kalendar · Vidi više »

Armensko Kraljevstvo (stari vijek)

Kraljevina Armenija (armenski: Մեծ Հայք, Metz Hayk) je bila neovisna monarhija od 331. pr. Kr. do 428. godine.

Novi!!: Armenija i Armensko Kraljevstvo (stari vijek) · Vidi više »

Arpa

Armenije. Arpa ili Istočni Arpačaj (armenski: Արփա, azerski: Arpaçay, ruski: Арпа, Arpa, Восточный Арпачай, Vostočnjij Arpačaj) je rijeka u Armeniji i Azerbajdžanu.

Novi!!: Armenija i Arpa · Vidi više »

Asirci

Asirci može značiti.

Novi!!: Armenija i Asirci · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Armenija i Australija · Vidi više »

Azat

'''Azat''' ispred Azatskog bazena Azat (armenski: Ազատ, što znači "Slobodna") je rijeka u pokrajini Kotajk, Armenija.

Novi!!: Armenija i Azat · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Armenija i Azerbajdžan · Vidi više »

Azeri

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i Azeri · Vidi više »

Azijska banka za razvoj

Logo Azijske banke za razvoj Azijska banka za razvoj (eng. Asian Development Bank - ADB) regionalna je razvojna banka osnovana 19. prosinca 1966.

Novi!!: Armenija i Azijska banka za razvoj · Vidi više »

Širak

Širak (armenski: Շիրակ) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Širak · Vidi više »

Babilon

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Novi!!: Armenija i Babilon · Vidi više »

Babilonska kula

Gustave Doré, '''Miješanje jezika''', bakropis iz 1865. st. U pozadini se vidi umjetnikova vizija Babilonske kule. Babilonski toranj je prema Bibliji toranj kojeg su gradili Noini potomci da bi došli do neba.

Novi!!: Armenija i Babilonska kula · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Armenija i Bakar · Vidi više »

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Novi!!: Armenija i Benediktinci · Vidi više »

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Novi!!: Armenija i Biblija · Vidi više »

Bizantska umjetnost

Aja Sofija u Konstantinopolu Bizantska umjetnost je umjetnička produkcija i izričaj greciziranog Bizantskog Carstva, nastala nakon podjele Rimskog Carstva na istočnu i zapadnu polovicu.

Novi!!: Armenija i Bizantska umjetnost · Vidi više »

Bjelorusi

Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.

Novi!!: Armenija i Bjelorusi · Vidi više »

Brak

vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).

Novi!!: Armenija i Brak · Vidi više »

Bruto domaći proizvod

BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.

Novi!!: Armenija i Bruto domaći proizvod · Vidi više »

Charles Aznavour

Charles Aznavour (Pariz, 22. svibnja 1924. – Mouriès, 1. listopada 2018.) pravog imena Shahnour Varenagh Aznavourian ili Charles Aznavurian, francuski autor, skladatelj, šansonijer i glumac armenskog podrijetla.

Novi!!: Armenija i Charles Aznavour · Vidi više »

Cher

Cher je umjetničko ime Cherilyn Sarkisian (El Centro, Kalifornija, Kalifornija, 20. svibnja 1946.), američke zabavljačice, glumice i pjevačice.

Novi!!: Armenija i Cher · Vidi više »

Cink

Cink je kemijski element 12.

Novi!!: Armenija i Cink · Vidi više »

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.

Novi!!: Armenija i Cipar · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Armenija i Crkva · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Armenija i Crno more · Vidi više »

Država

Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.

Novi!!: Armenija i Država · Vidi više »

Električna energija

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.

Novi!!: Armenija i Električna energija · Vidi više »

Elektronika

Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.

Novi!!: Armenija i Elektronika · Vidi više »

Enklava

C je enklava od A, odnosno eksklava od B Enklava, odnosno eksklava (grč. en — u, unutra, grč. eks — van, i lat. clavis — ključ) u političkoj geografiji predstavlja neki teritorij, područje, regiju ili pak državu, koja je sa svih strana okružena nekim drugim teritorijem ili državom.

Novi!!: Armenija i Enklava · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Armenija i Erevan · Vidi više »

Euroazijski gospodarski savez

Zastava Euroazijski gospodarski savez Euroazijski gospodarski savez (EGS) ili kraće Euroazijski savez (EAS) je politički i gospodarski savez pet država s euroazijskog velikog kopna.

Novi!!: Armenija i Euroazijski gospodarski savez · Vidi više »

Eurocontrol

desno Eurocontrol je Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe.

Novi!!: Armenija i Eurocontrol · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Armenija i Europska unija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Armenija i Francuska · Vidi više »

Gari Kasparov

Gari Kimovič Kasparov (rus. Га́рри Ки́мович Каспа́ров; Baku, Azerbajdžan, 13. travnja 1963.), ruski je šahovski velemajstor, svjetski šahovski prvak u razdoblju od 1985. do 2000. godine.

Novi!!: Armenija i Gari Kasparov · Vidi više »

Geharkunik

Geharkunik je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Geharkunik · Vidi više »

Genocid nad Armencima

Genocid nad Armencima (Medz yeghern, Veliki zločin) jest skupno ime za dva događaja u kojima su Turci na teritoriju Osmanskog carstva pobili i raselili velik broj Armenaca čime je na tom području nestao zapadni armenski jezik.

Novi!!: Armenija i Genocid nad Armencima · Vidi više »

Gimnastika

Gimnastika u Londonu 1908. Gimnastička dvorana Gimnastika je sport koji uključuje serije pokreta koji zahtijevaju fizičku snagu, pokretljivost i osjećaj za tijelo u prostoru.

Novi!!: Armenija i Gimnastika · Vidi više »

Gjumri

Gyumri (armenski: Գյումրի) je drugi po veličini grad u Armeniji, te najveći grad u pokrajini (marzu) Shirak.

Novi!!: Armenija i Gjumri · Vidi više »

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Novi!!: Armenija i Glavni grad · Vidi više »

Goriva

Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.

Novi!!: Armenija i Goriva · Vidi više »

Gorje

orbite) Gorje, Planinski lanac ili Planinski vijenac, velika masa koja se sastoji od planina s ili bez vrhova, usko povezana u položaju, smjeru, obliku i razdoblju.

Novi!!: Armenija i Gorje · Vidi više »

Gorski Karabah

Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).

Novi!!: Armenija i Gorski Karabah · Vidi više »

Gospodarstvo Armenije

Gospodarstvo Armenije predstavlja nacionalno gospodarstvo Republike Armenije koje se uglavnom temelji na industriji i poljoprivredi. Tijekom sovjetskog razdoblja i planske ekonomije, Armenija je razvila snažnu industriju, proizvodnju alatnih strojeva, tekstila i drugih proizvoda. Od osamostaljenja okrenula se poljoprivredi na malim površinama. Industrijska proizvodnja i dalje čini preko 30% bruto domaćeg proizvoda (BDP), a preko 40% radne snage zaposleno je u industriji i građevinarstvu. Obrađuju se: zlato, bakar, cink i srebro. Strojevi i sintetičke gume su glavni proizvodi. Armenija ima jedinu nuklearnu elektranu u kavkaskoj regiji, koju je naslijedila od sovjetskog doba. Na sreću nije oštećena tijekom potresa 1988., kada je stradalo mnogo infrastrukture, a čije posljedice su se osjetili sve do sredine 1990. godine. Nakon stjecanja nezavisnosti od SSSR-a, Armenija je ostavila rusku valutu nekoliko godina, dok nije počela koristiti armenski dram kao nacionalnu valutu, zbog komplikacija nastalih prilikom oslanjanja na monetarnu politiku Ruske Federacije. Nakon nekoliko godina dvoznamenkastog gospodarskog rasta, Armenija se suočila s dubokom recesijom 2009. godine, pretrpjevši pad BDP-a od 14% te godine. Sljedeće godine dogodio se gospodarski rast od 5%, ali 2011. opet je bila teška recesijska godina. Armenija ima i devizne rezerve u inozemstvu koje iznose 1,823 milijardi USD.

Novi!!: Armenija i Gospodarstvo Armenije · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Armenija i Grčka · Vidi više »

Grci

Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.

Novi!!: Armenija i Grci · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Armenija i Gruzija · Vidi više »

Gruzijci

Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.

Novi!!: Armenija i Gruzijci · Vidi više »

Guma

Gumica za brisanje. Sirovi kaučuk Guma (iz lat. cummi i starogr. kómmi te iz egipatskog kemai, kemá, kami) je prvotvorno označavao prirodni kaučuk ili kaučuku slične biljne tekučine koje kroz sušenje polimeriziraju i stvrdnu u elastičnu tvar.

Novi!!: Armenija i Guma · Vidi više »

Hidroenergija

Nacionalnog parka Krka). HE Peruća. Vodeničko kolo gdje voda teče ispod drvenog kotača. Plimne hidroelektrane La Rance. Hidroelektrane Tri klanca u rujnu 2009. Itaipu u radu. energije valova. Mala hidroelektrana Roški slap. Mala hidroelektrana Ozalj. Hidroenergija, hidraulička energija ili energija vode, je snaga dobivena iz sile ili energije tekuće vodene mase, koja se može upotrijebiti u čovjeku korisne svrhe.

Novi!!: Armenija i Hidroenergija · Vidi više »

Hrazdan (rijeka)

Hrazdan (arm. Հրազդան գետ, azer. Zəngi Çayı) je jedna od glavnih i druga po veličini rijeka u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Hrazdan (rijeka) · Vidi više »

Hrvatska enciklopedija (LZMK)

Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.

Novi!!: Armenija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »

Ikona

''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.

Novi!!: Armenija i Ikona · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Armenija i Indija · Vidi više »

Industrija

Industrija je skup ljudskih djelatnosti koje su okrenute proizvodnji robe i usluga.

Novi!!: Armenija i Industrija · Vidi više »

Investicija

Ulaganje ili latinizam Investicija je pojam s nekoliko povezanih značenja u ekonomiji i financijama.

Novi!!: Armenija i Investicija · Vidi više »

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Armenija i Iran · Vidi više »

Islam

Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.

Novi!!: Armenija i Islam · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Armenija i Istanbul · Vidi više »

Isus

Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.

Novi!!: Armenija i Isus · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Armenija i Izrael · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Armenija i Jeruzalem · Vidi više »

Jesen

Godišnja doba Jesen je jedno od četiri godišnjih doba.

Novi!!: Armenija i Jesen · Vidi više »

Jezero

Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.

Novi!!: Armenija i Jezero · Vidi više »

Jezidi

Jezidi ili Jesidi (kur. ئێزیدی - Êzidî; na hrv. i - azidi, izdi, jazidi, jezidi, zedi) su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi.

Novi!!: Armenija i Jezidi · Vidi više »

Juda Tadej

Juda Tadej (Galileja, 1. stoljeće - Perzija, 1. stoljeće), kršćanski svetac i mučenik, jedan od dvanaest apostola, zaštitnik u očajnim situacijama i izgubljenim slučajevima.

Novi!!: Armenija i Juda Tadej · Vidi više »

Judaizam

Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.

Novi!!: Armenija i Judaizam · Vidi više »

Julijanski kalendar

Julijanski kalendar uveo je Gaj Julije Cezar 45. pr. Kr. i koristio se u cijeloj Europi do 16. stoljeća, kada se prešlo na gregorijanski kalendar.

Novi!!: Armenija i Julijanski kalendar · Vidi više »

Kadžarsko Carstvo

Kadžarsko Carstvo (perz. دولت علیّه ایران; Dovlat-e Elije-je Irân; Uzvišena država Iran) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod kadžarskom dinastijom.

Novi!!: Armenija i Kadžarsko Carstvo · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Armenija i Kanada · Vidi više »

Kaspijsko jezero

Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.

Novi!!: Armenija i Kaspijsko jezero · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Armenija i Katoličanstvo · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Armenija i Katolička Crkva · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Armenija i Kavkaz · Vidi više »

Kemijska tvar

Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.

Novi!!: Armenija i Kemijska tvar · Vidi više »

Kim Kardashian

Kimberly Noel Kardashian (Los Angeles, Kalifornija, SAD, 21. listopada 1980.), bolje poznata samo kao Kim Kardashian, je američka medijska ličnost, poslovna žena i model.

Novi!!: Armenija i Kim Kardashian · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Armenija i Kirgistan · Vidi više »

Klanac

Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.

Novi!!: Armenija i Klanac · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Armenija i Klima · Vidi više »

Kontinentska klima

južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.

Novi!!: Armenija i Kontinentska klima · Vidi više »

Koordinirano svjetsko vrijeme

PretvaranjeKoordiniranog univerzalnog vremenau standardno (zimsko) lokalno vrijeme PST / Tihooceansko vrijemeUTC -8 Stjenjačko vrijemeUTC -7 Central Standard TimeUTC -6 EST / Eastern Standard TimeUTC -5 GMT / Greenwichko središnje vrijeme (Greenwich Mean Time)UTC CET / Srednjoeuropsko vrijemeUTC +1 Istočnoeuropsko vrijemeUTC +2 Moskovsko vrijemeUTC +3 Iransko standardno vrijemeUTC +3:30 Indijsko vrijemeUTC +5:30 Australsko zapadno vrijeme UTC +8 Japansko-korejsko vrijemeUTC +9 Australsko istočno vrijemeUTC +10 Svjetsko vrijeme, univerzalno vrijeme, (kratice UT ili GMT)Željko Andreić: Gimnazija Požega.

Novi!!: Armenija i Koordinirano svjetsko vrijeme · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Armenija i Kosovo · Vidi više »

Kotajk

Kotajk (armenski: Կոտայք) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Kotajk · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Armenija i Kršćanstvo · Vidi više »

Križ

Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.

Novi!!: Armenija i Križ · Vidi više »

Kupola

Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Novi!!: Armenija i Kupola · Vidi više »

Kurdi

Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Armenija i Kurdi · Vidi više »

Libanon

Libanon, službeno Republika Libanon je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom istoku. Nalazi se na obali istočnog Sredozemlja, a graniči na sjeveru i istoku sa Sirijom, te na jugu s Izraelom. Libanon nazivaju i Švicarskom Srednjega istoka.

Novi!!: Armenija i Libanon · Vidi više »

Ljeto

Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.

Novi!!: Armenija i Ljeto · Vidi više »

Lori

Lori (armenski: Լոռի) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Lori · Vidi više »

Mali Kavkaz

Mali Kavkaz (arm. Փոքր Կովկաս, azer. Kiçik Qafqaz Dağları, gruz. მცირე კავკასიონი, rus. Малый Кавказ) je jedan od dva planinska lanca Kavkaskih planina dužine oko 600 km.

Novi!!: Armenija i Mali Kavkaz · Vidi više »

Mer Hayrenik

Mer Hayrenik ("Domovino Naša") je nacionalna himna Armenije.

Novi!!: Armenija i Mer Hayrenik · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država

Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država (amer. engl. United States Department of State) jest ministarstvo vanjskih poslova zaduženo za međunarodne odnose SAD-a s ostalim državama svijeta.

Novi!!: Armenija i Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Mnogokut

Konkavni šesterokut Samopresječni mnogokut Mnogokut je dio ravnine omeđen zatvorenom izlomljenom linijom ili manje formalno dio ravnine omeđen ravnim dužinama koje možemo nacrtati a da ne podižemo olovku.

Novi!!: Armenija i Mnogokut · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Armenija i Moldavija · Vidi više »

Mordvini

Mordvini, Mordovci ili Mordva (erzjanski: эрзят, mokša: мокшет, ruski: мордвины, мордовцы ili мордва) ugro-finski su narod, koji pretežno živi u Rusiji, odnosno u Republici Mordoviji, u kojoj čini 40 % stanovništva, i u kojoj predstavlja drugi narod po brojnosti, poslije Rusa (53,4 %).

Novi!!: Armenija i Mordvini · Vidi više »

Nadmorska visina

HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.

Novi!!: Armenija i Nadmorska visina · Vidi više »

Nahičevanska Autonomna Republika

Nahičevanska Autonomna Republika (azerski: Naxçıvan Muxtar Respublikası) je neobalna eksklava Azerbajdžana.

Novi!!: Armenija i Nahičevanska Autonomna Republika · Vidi više »

Narod

Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.

Novi!!: Armenija i Narod · Vidi više »

Neobalne države

Kontinentalne zemlje Neobalne države, države koje nemaju obalu na moru ili oceanu.

Novi!!: Armenija i Neobalne države · Vidi više »

Nezavisnost

Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.

Novi!!: Armenija i Nezavisnost · Vidi više »

Nimrud

David Scott, ''Nimrod'', 1832. Nimrud ili Nimrod, Kršćanska sadašnjost, pristupljeno 4.

Novi!!: Armenija i Nimrud · Vidi više »

Noa

Noa (hebrejski נוֹחַ – noah.

Novi!!: Armenija i Noa · Vidi više »

Novi vijek

Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.

Novi!!: Armenija i Novi vijek · Vidi više »

Nuklearno gorivo

Nuklearno gorivo je materijal koji sadrži atomske jezgre nekih teških kemijskih elemenata kojima se mogu ostvariti nuklearni procesi za oslobađanje energije.

Novi!!: Armenija i Nuklearno gorivo · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Armenija i Oborina · Vidi više »

Obrazovanje

Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.

Novi!!: Armenija i Obrazovanje · Vidi više »

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Novi!!: Armenija i Olimpijske igre · Vidi više »

Olovo (element)

Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.

Novi!!: Armenija i Olovo (element) · Vidi više »

Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti

Članice Organizacije Ugovora o zajedničkoj sigurnosti su žute boje, a bivše članice zelene Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti međunarodna je organizacija vojno-političke prirode koju su 1992. osnovale pojedine članice bivšeg SSSRa.

Novi!!: Armenija i Organizacija Ugovora o zajedničkoj sigurnosti · Vidi više »

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Armenija i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »

Orijentalne pravoslavne Crkve

Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.

Novi!!: Armenija i Orijentalne pravoslavne Crkve · Vidi više »

Oseti

narodnoj nošnji 1883. godine. Oseti (oset.: ирæттæ, irættæ; Irōni) su iranski narod koji žive u Sjevernoj Osetiji (Ruska Federacija) i Južnoj Osetiji, koja je de facto nezavisna država s minimalnim međunarodnim priznanjem.

Novi!!: Armenija i Oseti · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Armenija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Parlamentarni sustav

Parlamentarni sustav je model predstavničkog sustava i parlamentarizma koju karakterizira uska veza između vlade (izvršna vlast) i parlamenta (zakonodavna vlast), premijer i ministri pripadaju u načelu većinskim zastupničkim frakcijama u parlamentu, politička odgovornost vlade prema parlamentu, koji može opozvati vladu izglasavanjem nepovjerenja, pravo vlade da raspusti parlament i raspiše nove izbore.

Novi!!: Armenija i Parlamentarni sustav · Vidi više »

Perzijanci

Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.

Novi!!: Armenija i Perzijanci · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Armenija i Planina · Vidi više »

Poljaci

Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.

Novi!!: Armenija i Poljaci · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Armenija i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Armenija i Poljska · Vidi više »

Polupredsjednički sustav

Polupredsjednički sustav je model ustrojstva vlasti, oblik parlamentarizma poremećene ravnoteže u korist izvršne vlasti.

Novi!!: Armenija i Polupredsjednički sustav · Vidi više »

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Novi!!: Armenija i Povjesničar · Vidi više »

Pravokutnik

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.

Novi!!: Armenija i Pravokutnik · Vidi više »

Prehrambena industrija

Industrijska proizvodnja sira Prehrambena industrija gospodarska je grana koja se bavi preradom poljoprivrednih proizvoda.

Novi!!: Armenija i Prehrambena industrija · Vidi više »

Prehrana

Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.

Novi!!: Armenija i Prehrana · Vidi više »

Proljeće

Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.

Novi!!: Armenija i Proljeće · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Armenija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Armenija i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Redovnik

Redovnik ili redovnica je osoba koja prakticira religijski asketizam, tj.

Novi!!: Armenija i Redovnik · Vidi više »

Referendum

Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".

Novi!!: Armenija i Referendum · Vidi više »

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Novi!!: Armenija i Reljef · Vidi više »

Republika

Republika (od lat. res publica.

Novi!!: Armenija i Republika · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Armenija i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Armenija i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rimsko-perzijski ratovi

Rimsko-Perzijski ratovi bio je niz ratnih sukoba između dvaju moćnih carstava koji je trajao od 230.

Novi!!: Armenija i Rimsko-perzijski ratovi · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Armenija i Rusi · Vidi više »

Rusifikacija

Rusifikacija uglavnom označava prisilno usvajanje ruskog jezika i kulture, ili nekog drugog elementa vezanog za rusku kulturu, na prostorima gdje u većini ne žive etnički Rusi.

Novi!!: Armenija i Rusifikacija · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Armenija i Rusija · Vidi više »

Ruska pravoslavna Crkva

Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.

Novi!!: Armenija i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Armenija i Ruski jezik · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Armenija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Safavidsko Carstvo

Safavidsko Carstvo (azerski: Səfəvilər Dövləti, صفوی ایمپیراتورلوغو, perzijski: سلسلة صفويان) je naziv za novovjekovnu iransku državu pod safavidskom dinastijom i jedno od najmoćnijih Perzijskih Carstava u islamskoj eri.

Novi!!: Armenija i Safavidsko Carstvo · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Armenija i Samostan · Vidi više »

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Novi!!: Armenija i Satrap · Vidi više »

Sevan

Sevan (armenski Սևանա լիճ) je najveće slatkovodno jezero Armenije, najveće jezero u Kavkaskoj regiji, te nadmorskom visinom od 1900 metara jedno od najviših jezera na svijetu.

Novi!!: Armenija i Sevan · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Armenija i Sinagoga · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Armenija i Sirija · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Armenija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjunik

Sjunik (armenski: Սյունիք) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Sjunik · Vidi više »

Skulptura

Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.

Novi!!: Armenija i Skulptura · Vidi više »

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Novi!!: Armenija i Službeni jezik · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Armenija i Sovjetski Savez · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Armenija i Srednji vijek · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Armenija i Sredozemlje · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Armenija i Srpanj · Vidi više »

Stanovništvo

Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.

Novi!!: Armenija i Stanovništvo · Vidi više »

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Novi!!: Armenija i Stara Grčka · Vidi više »

Stari vijek

Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).

Novi!!: Armenija i Stari vijek · Vidi više »

Stela

Egipatska pogrebna stela Stela je kamena ili drvena ploča raznovrsnog oblika s ukrasima i natpisima pogrebnog ili spomeničkog karaktera.

Novi!!: Armenija i Stela · Vidi više »

Strojevi

Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.

Novi!!: Armenija i Strojevi · Vidi više »

Subota

Subota je u Hrvatskoj šesti dan u tjednu, koji se nalazi između petka i nedjelje, računajući prema izmijenjenom europskom kalendaru koji se značajnije počeo uvoditi nakon 1962.

Novi!!: Armenija i Subota · Vidi više »

Sveti Bartol

Sveti Bartol, Bartolomej ili Bartul (grč. Βαρθολομαῖος Bartholomaíos, lat. Bartholomaus) jedan je od dvanaestorice Isusovih apostola.

Novi!!: Armenija i Sveti Bartol · Vidi više »

System of a Down

System of a Down (poznati i kao SOAD) je kalifornijski glazbeni sastav osnovan 1994., u čijem sastavu sviraju četvorica glazbenika armenskog podrijetla.

Novi!!: Armenija i System of a Down · Vidi više »

Tati

Tati su iranska etnička grupa na Kavkazu.

Novi!!: Armenija i Tati · Vidi više »

Tavuš

Tavuš (armenski: Տավուշ) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Tavuš · Vidi više »

Tekstilna industrija

Proizvodna hala u tekstilnoj tvornici Tekstilna industrija je industrija koja se bavi proizvodnjom prediva, pletiva, tkanina i gotovih proizvoda od tekstila, od prirodnih materijala poput vune, pamuka i svile, ili umjetnih materijala.

Novi!!: Armenija i Tekstilna industrija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Armenija i Temperatura · Vidi više »

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Novi!!: Armenija i Tenis · Vidi više »

Tigran Petrosjan

Tigran Vartanovič Petrosjan (arm. Տիգրան Վարդանի Պետրոսյան, rus. Тигран Вартанович Петросян) (Tbilisi, 17. lipnja 1929. - Moskva, 13. kolovoza 1984.), sovjetski velemajstor i svjetski šahovski prvak.

Novi!!: Armenija i Tigran Petrosjan · Vidi više »

Tigran Veliki

Tigran Veliki (armenski: Տիգրան Մեծ, istočnoarmenski: Tigran Mets, zapadnoarmenski: Dikran Medz, grčki: Τιγράνης ο Μέγας) (140 – 55. pr. Kr.; također poznat i kao Tigran II a ponekad i Tigran I) je bio car Armenije pod čijom je vladavinom Armenija nakratko postala najjačom državom istočno od Rimske Republike.

Novi!!: Armenija i Tigran Veliki · Vidi više »

Tlocrt

Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).

Novi!!: Armenija i Tlocrt · Vidi više »

Tranzicija

Tranzicija (latinski: transire prijeći, prelaziti) je višeznaċni pojam.

Novi!!: Armenija i Tranzicija · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Armenija i Turska · Vidi više »

Udini

Udini (Udi; ruski Удины), neveliki kavkaski narod lezginske skupine nastanjen poglavito u Azerbajdžanu u selima Niž (Nij), Qabala i Mirzabeyl uz rijeku Turianchai, te nadalje nešto u Rusiji, Gruziji, Turkmenistanu i Kazahstanu.

Novi!!: Armenija i Udini · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Armenija i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Armenija i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Novi!!: Armenija i Ukrajinci · Vidi više »

Umjetničko djelo

Zbirka Umjetničko djelo općenito se odnosi na proizvod umjetničkog stvaranja.

Novi!!: Armenija i Umjetničko djelo · Vidi više »

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Novi!!: Armenija i Unitarizam · Vidi više »

Vajots Dzor

Vajots Dzor (armenski: Վայոց Ձոր) je jedna od deset pokrajina u Armeniji.

Novi!!: Armenija i Vajots Dzor · Vidi više »

Valuta

Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).

Novi!!: Armenija i Valuta · Vidi više »

Van (jezero)

Van (turski: Van Gölü) je najveće jezero u Turskoj.

Novi!!: Armenija i Van (jezero) · Vidi više »

Vardavar

Vardavar ili vartavar (arm. Վարդավառ) je armenski festival, u čije dane se ljudi međosobno polijevaju vodom.

Novi!!: Armenija i Vardavar · Vidi više »

Venecijanska laguna

Venecijanska laguna (talijanski: Laguna Veneta) je zatvoreni zaljev u venecijanskom zaljevu u Jadranskom moru u kojem se nalazi grad Venecija.

Novi!!: Armenija i Venecijanska laguna · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Armenija i Vijeće Europe · Vidi više »

Visoravan

Venezueli Visoravan (još i zaravan) označava ravničarski ili lagano brežuljkast krajolik ili regiju koja je znatno viša od okolnih područja ili njihovih dijelova.

Novi!!: Armenija i Visoravan · Vidi više »

Vlasi

Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.

Novi!!: Armenija i Vlasi · Vidi više »

XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952.

XV.

Novi!!: Armenija i XV. Olimpijske igre – Helsinki 1952. · Vidi više »

XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994.

XVII.

Novi!!: Armenija i XVII. Zimske olimpijske igre – Lillehammer 1994. · Vidi više »

XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992.

XXV.

Novi!!: Armenija i XXV. Olimpijske igre – Barcelona 1992. · Vidi više »

Zajednica neovisnih država

Zastava ZND-a Zemljovid zemalja članica Zajednica neovisnih država (Zajednica nezavisnih država, ZND), gospodarski, politički i ekonomski savez 12 bivših sovjetskih republika.

Novi!!: Armenija i Zajednica neovisnih država · Vidi više »

Zakavkazje

Zemljovid Kavkaza 1994. godine Zakavkazje (rus. Закавказье, arm. Հարավային Կովկաս, gruz. სამხრეთი კავკასია), odnosno "područje iza Kavkaza" je geopolitička subregija na području Kavkaza.

Novi!!: Armenija i Zakavkazje · Vidi više »

Zemlje u razvoju

HDI, indeks rozvoja Zemlje u razvoju je pojam koji se općenito rabi za označavanje država s niskom razinom materijalnog blagostanja.

Novi!!: Armenija i Zemlje u razvoju · Vidi više »

Zemljopisna širina

Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).

Novi!!: Armenija i Zemljopisna širina · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Armenija i Zima · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Armenija i Zlato · Vidi više »

Zoroastrizam

Zoroastrijska sveta vatra u urni Faravahar (ili Ferohar) je jedan od primarnih simbola zoroastrizma Zoroastrizam (perzijski آيين زرتشت, A'in-e Zærtosht) je nekoć bila "službena" monoteistička religija sasanidske Perzije.

Novi!!: Armenija i Zoroastrizam · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Armenija i 1. siječnja · Vidi više »

1. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

1828.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1828. · Vidi više »

1895.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1895. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1920. · Vidi više »

1923.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1923. · Vidi više »

1988.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1988. · Vidi više »

1990-ih

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1990-ih · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1991. · Vidi više »

1994.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 1994. · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Armenija i 2001. · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

Novi!!: Armenija i 2015. · Vidi više »

21. rujna

21.

Novi!!: Armenija i 21. rujna · Vidi više »

28. siječnja

28.

Novi!!: Armenija i 28. siječnja · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: Armenija i 28. svibnja · Vidi više »

301.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 301. · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Armenija i 31. prosinca · Vidi više »

5. srpnja

5.

Novi!!: Armenija i 5. srpnja · Vidi više »

5. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 5. stoljeće · Vidi više »

6. prosinca

6.

Novi!!: Armenija i 6. prosinca · Vidi više »

6. siječnja

6.

Novi!!: Armenija i 6. siječnja · Vidi više »

6. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 6. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

645.

Bez opisa.

Novi!!: Armenija i 645. · Vidi više »

7. prosinca

7.

Novi!!: Armenija i 7. prosinca · Vidi više »

7. travnja

7.

Novi!!: Armenija i 7. travnja · Vidi više »

8. ožujka

8.

Novi!!: Armenija i 8. ožujka · Vidi više »

9. svibnja

9.

Novi!!: Armenija i 9. svibnja · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Republika Armenija.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »