Brže od pregledniku!Sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Aleksandar I. Karađorđević i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju 40 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antanta, Ante Pavelić (stariji), Austro-Ugarska, Ženeva, Beograd, Cetinje, Crnogorci, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi balkanski rat, Dušan Simović, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Jugoslaveni, Jugoslavenstvo, Karađorđevići, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Mađarska, Makedonci, Miklós Horthy, Narodna radikalna stranka, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nikola I. Petrović Njegoš, Nikola Pašić, Prvi svjetski rat, Rusko Carstvo, Slovenci, Solunsko bojište, Srbi, ..., Srbija, Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Vardarska Makedonija, VMRO, Zagreb, 1. prosinca, 1918., 1929.. Proširite indeks (10 više) »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Aleksandar I. Karađorđević i Antanta · Antanta i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Aleksandar I. Karađorđević i Ante Pavelić (stariji) · Ante Pavelić (stariji) i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Aleksandar I. Karađorđević i Austro-Ugarska · Austro-Ugarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Aleksandar I. Karađorđević i Ženeva · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Ženeva ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Aleksandar I. Karađorđević i Beograd · Beograd i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Aleksandar I. Karađorđević i Cetinje · Cetinje i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Aleksandar I. Karađorđević i Crnogorci · Crnogorci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Aleksandar I. Karađorđević i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Drugi balkanski rat
Drugi balkanski rat (29. lipnja – 10. kolovoza 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata.
Aleksandar I. Karađorđević i Drugi balkanski rat · Drugi balkanski rat i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Aleksandar I. Karađorđević i Dušan Simović · Dušan Simović i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvati
Bez opisa.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvati · Hrvati i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Aleksandar I. Karađorđević i Hrvatska pučka seljačka stranka · Hrvatska pučka seljačka stranka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslaveni · Jugoslaveni i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Jugoslavenstvo
Jugoslavenstvo, Jugoslavizam ili Jugoslavenski nacionalizam su nazivi za ideju kulturnog i političkog jedinstva, ujedinjavanja ili zajedničkog djelovanja južnih Slavena i Jugoslavena.
Aleksandar I. Karađorđević i Jugoslavenstvo · Jugoslavenstvo i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Karađorđevići
Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.
Aleksandar I. Karađorđević i Karađorđevići · Karađorđevići i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Crna Gora · Kraljevina Crna Gora i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Aleksandar I. Karađorđević i Kraljevina Srbija · Kraljevina Srbija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Aleksandar I. Karađorđević i Mađarska · Mađarska i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Aleksandar I. Karađorđević i Makedonci · Makedonci i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Miklós Horthy
Miklós vitez Horthy de Nagybánya (mađ. Vitéz nagybányai Horthy Miklós, Kenderes, 18. lipnja 1868. – Estoril, 9. veljače 1957.) je bio mađarski admiral i regent u međuratnom periodu i kroz skoro cijeli Drugi svjetski rat obnašavši tu dužnost od 1. ožujka 1920. pa do 15. listopada 1944. godine.
Aleksandar I. Karađorđević i Miklós Horthy · Miklós Horthy i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Narodna radikalna stranka
Narodna radikalna stranka je politička stranka koja je djelovala od 1881. do 1929. godine u Srbiji i Jugoslaviji.
Aleksandar I. Karađorđević i Narodna radikalna stranka · Narodna radikalna stranka i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Aleksandar I. Karađorđević i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Aleksandar I. Karađorđević i Nikola I. Petrović Njegoš · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Nikola I. Petrović Njegoš ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Aleksandar I. Karađorđević i Nikola Pašić · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Nikola Pašić ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Aleksandar I. Karađorđević i Prvi svjetski rat · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Prvi svjetski rat ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Aleksandar I. Karađorđević i Rusko Carstvo · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Rusko Carstvo ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Aleksandar I. Karađorđević i Slovenci · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Slovenci ·
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Aleksandar I. Karađorđević i Solunsko bojište · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Solunsko bojište ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbi · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Aleksandar I. Karađorđević i Srbija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Srbija ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Aleksandar I. Karađorđević i Stjepan Radić · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Stjepan Radić ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Aleksandar I. Karađorđević i Svetozar Pribićević · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Svetozar Pribićević ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Aleksandar I. Karađorđević i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Vardarska Makedonija
Slika 2. Teritorijalne promjene na Balkanu nakon Bukureškog mira Vardarska Makedonija, poznata i kao Sjeverna Makedonija ili Srpska Makedonija, ili kao Vardarska Srbija ili Južna Srbija, dio je regije Makedonije, koji je Bukureštanskim mirom iz 1913.
Aleksandar I. Karađorđević i Vardarska Makedonija · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Vardarska Makedonija ·
VMRO
Granice Makedonije i Odrinske Trakije 1913. VMRO je akronim od Vnatrešna Makedonska Revolucionna Organizacija (makedonski: Внатрешна Македонска Револуционерна Организација, bugarski: Вътрешна Македоно-Одринска Революционна Организация) je tajna politička organizacija koja je djelovala od kraja XIX.
Aleksandar I. Karađorđević i VMRO · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i VMRO ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Aleksandar I. Karađorđević i Zagreb · Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Zagreb ·
1. prosinca
1.
1. prosinca i Aleksandar I. Karađorđević · 1. prosinca i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Aleksandar I. Karađorđević · 1918. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
1929.
Bez opisa.
1929. i Aleksandar I. Karađorđević · 1929. i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Aleksandar I. Karađorđević i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Aleksandar I. Karađorđević i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Usporedba između Aleksandar I. Karađorđević i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Aleksandar I. Karađorđević ima 158 odnose, a Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ima 230. Kao što im je zajedničko 40, Jaccard indeks 10.31% = 40 / (158 + 230).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Aleksandar I. Karađorđević i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
