Brže od pregledniku!
16 odnosi: Andrija Dorotić, Andrija Kačić Miošić, Dalmacija, Dinara, Franjevačka klasična gimnazija u Sinju, Franjevačka mladež, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Franjevački svjetovni red, Hrvatska, Ignacije Vugdelija, Jadransko more, Neretva, Split, Visovac, Zagora, Zrmanja.
Andrija Dorotić
Andrija Dorotić (Sumartin, 25. listopada 1761. – Sumartin 4. rujna 1837.), hrvatski političar, filozof i politički pisac.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Andrija Dorotić · Vidi više »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Dalmacija · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Dinara · Vidi više »
Franjevačka klasična gimnazija u Sinju
Franjevačka klasična gimnazija u Sinju Franjevačka klasična gimnazija u Sinju jedna je od nastarijih srednjoškolskih obrazovnih ustanova u Dalmaciji i prva u Dalmaciji s hrvatskim nastavnim jezikom.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Franjevačka klasična gimnazija u Sinju · Vidi više »
Franjevačka mladež
Franjevačka mladež, skraćeno Frama, skupina je mladih ljudi koji u svijetu, primjereno svojoj dobi, žele nasljedovati Isusa Krista po uzoru sv. Franje Asiškoga.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Franjevačka mladež · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Franjevački svjetovni red
Franjevački svjetovni red ili FSR red je ustanovljen po nadahnuću i po uzoru na djelovanje svetoga Franje Asiškoga (1182. – 1226.). Sv.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Franjevački svjetovni red · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Hrvatska · Vidi više »
Ignacije Vugdelija
Fra Ignacije Vugdelija zvani Crni (Otok, kraj Sinja, 20. ožujka 1938. - Split, 23. lipnja 1997.), bio je hrvatski svećenik i intelektualac.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Ignacije Vugdelija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Jadransko more · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Neretva · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Split · Vidi više »
Visovac
Franjevačka crkva i samostan na Visovcu Visovac je otok u istoimenom jezeru na području nacionalnog parka Krka, spada pod župu Dubravice.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Visovac · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Zagora · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja i Zrmanja · Vidi više »
