Sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine imaju 51 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahmići, Alija Izetbegović, Bošnjaci, Božo Rajić, Bosna i Hercegovina, Brčko, Bruno Stojić, Dario Kordić, Daytonski sporazum, Federacija Bosne i Hercegovine, Franjo Boras, Franjo Tuđman, Hercegovina, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vijeće obrane, Jadranko Prlić, Jugoslavenska narodna armija, Krešimir Zubak, Mate Boban, Međugorje, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mostar, Neum, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Rat u Bosni i Hercegovini, Ravno, Republika Srpska, ..., Sarajevo, Slovenija, Srbi, Središnja Bosna, Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina), Stranka demokratske akcije, Tomislavgrad, Tuzla, Vitez (BiH), Washingtonski sporazum (1994.), 1. ožujka, 15. ožujka, 18. listopada, 18. ožujka, 1991., 1992., 1993., 1994., 1996., 1998., 28. kolovoza. Proširite indeks (21 više) »
Ahmići
Ahmići su naseljeno mjesto u općini Vitez, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Ahmići i Bošnjačko-hrvatski sukob · Ahmići i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Bošnjačko-hrvatski sukob · Alija Izetbegović i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjaci i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Božo Rajić
Božo Rajić (Osmanlije, Kupres, 28. rujna 1943.) je hrvatski političar u Bosni i Hercegovini (HDZ 1990).
Bošnjačko-hrvatski sukob i Božo Rajić · Božo Rajić i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Brčko · Brčko i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Bruno Stojić
Bruno Stojić, 2017. Bruno Stojić (Hamzići, Čitluk, 8. travnja 1955.) bivši je bosanskohercegovački političar hrvatskog etniciteta i bivši predstojnik Odjela obrane Hrvatskog vijeća obrane (HVO), vojne postrojbe Hrvatske Republike Herceg-Bosne tijekom Rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bruno Stojić · Bruno Stojić i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Dario Kordić
Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Dario Kordić · Dario Kordić i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Franjo Boras
Franjo Boras (Vitina, Ljubuški, 12. veljače 1927. – Mostar, 24. svibnja 2023.) bio je bosanskohercegovački političar hrvatske nacionalnosti s početka 1990-ih godina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Franjo Boras · Franjo Boras i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Franjo Tuđman
Dr.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hercegovina · Hercegovina i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Jadranko Prlić
Jadranko Prlić (Đakovo, 10. lipnja 1959.), vojni zapovjednik HVO-a tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba, prvi i posljednji predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne, pravomoćno osuđen zbog zločina nad bošnjačkim stanovništvom na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jadranko Prlić · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Jadranko Prlić ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jugoslavenska narodna armija · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Jugoslavenska narodna armija ·
Krešimir Zubak
Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Krešimir Zubak · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Krešimir Zubak ·
Mate Boban
Mate Boban (Sovići, Grude, 12. veljače 1940. – Mostar, 7. srpnja 1997.), hrvatski političar iz Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Mate Boban · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Mate Boban ·
Međugorje
Međugorje je naseljeno mjesto u općini Čitluk, Federacija BiH, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Međugorje · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Međugorje ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Mostar · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Neum · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Neum ·
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ·
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ravno · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Ravno ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Srpska · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Sarajevo · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Sarajevo ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Slovenija · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Slovenija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Srbi · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Srbi ·
Središnja Bosna
Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Središnja Bosna · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Središnja Bosna ·
Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina)
Srpska demokratska stranka (SDS; srp. Српска демократска странка, skraćeno: СДС) je konzervativna stranka Srba Bosne i Hercegovine koja je osnovana u lipnju 1990., kada su osnivane ostale nacionalne stranke u BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Srpska demokratska stranka (Bosna i Hercegovina) ·
Stranka demokratske akcije
Stranka demokratske akcije (SDA) konzervativna politička stranka u Bosni i Hercegovini pučanske orijentacije.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Stranka demokratske akcije · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Stranka demokratske akcije ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tomislavgrad · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Tomislavgrad ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tuzla · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Tuzla ·
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vitez (BiH) · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Vitez (BiH) ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Washingtonski sporazum (1994.) · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1. ožujka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
15. ožujka
15.
15. ožujka i Bošnjačko-hrvatski sukob · 15. ožujka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
18. listopada
18.
18. listopada i Bošnjačko-hrvatski sukob · 18. listopada i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i Bošnjačko-hrvatski sukob · 18. ožujka i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1991. i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1992. i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1993. i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1994. i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1996. i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1998. i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
28. kolovoza
28.
28. kolovoza i Bošnjačko-hrvatski sukob · 28. kolovoza i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Usporedba između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Bošnjačko-hrvatski sukob ima 356 odnose, a Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ima 164. Kao što im je zajedničko 51, Jaccard indeks 9.81% = 51 / (356 + 164).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: