Brže od pregledniku!Sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine
Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine imaju 77 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alija Izetbegović, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Žepče, Županije Federacije Bosne i Hercegovine, Čapljina, Bihać, Bošnjaci, Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini, Bosna, Bosna i Hercegovina, Bugojno, Busovača, Daytonski sporazum, Etničko čišćenje, Europska unija, Federacija Bosne i Hercegovine, Franjo Tuđman, Gojevići, Hadžići, Haris Silajdžić, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatsko vijeće obrane, Jablanica, Jajce, Jugoslavenska narodna armija, ..., Kakanj, Katoličanstvo, Kiseljak, Konjic, Kreševo (BiH), Krešimir Zubak, Kupres, Maglaj, Mostar, Neum, Nova Bila, Novi Travnik, Odžak, Opsada Sarajeva, Orašje, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine, Rat u Bosni i Hercegovini, Ravno, Republika Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Srbi, Središnja Bosna, Stolac (BiH), Tomislavgrad, Travnik, Tuzla, Ujedinjeni narodi, Uskoplje, Usora, Vareš, Visoko (BiH), Vitez (BiH), Vojska Republike Srpske, Washington, Washingtonski sporazum (1994.), Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne, Zavidovići, Zenica, 14. lipnja, 18. ožujka, 1991., 1992., 1994., 30. ožujka. Proširite indeks (47 više) »
Alija Izetbegović
Alija Izetbegović (Bosanski Šamac, 8. kolovoza 1925. – Sarajevo, 19. listopada 2003.), bio je bosanskohercegovački političar i islamski aktivist bošnjačkog podrijetla, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine od 1992.
Alija Izetbegović i Bošnjačko-hrvatski sukob · Alija Izetbegović i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Žepče
Žepče je mjesto i središte općine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Žepče · Federacija Bosne i Hercegovine i Žepče ·
Županije Federacije Bosne i Hercegovine
županije Federacije Bosne i Hercegovine Županije Federacije Bosne i Hercegovine su federalne jedinice-države članice Federacije BiH osnovane Zakonom o federalnim jedinicama (županijama) 1996.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Županije Federacije Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Županije Federacije Bosne i Hercegovine ·
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina · Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina ·
Bihać
Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.
Bihać i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bihać i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Bošnjaci i Bošnjačko-hrvatski sukob · Bošnjaci i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini
Na prvim slobodnim demokratskim izborima u studenom 1990. godine pobijedila je koalicija tri najveće nacionalne stranke u zemlji sastavljena od Stranke demokratske akcije (SDA), Srpske demokratske stranke (SDS) i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH).
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini · Bosanskohercegovački Hrvati u ratu u Bosni i Hercegovini i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna · Bosna i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Bugojno
Bugojno je općina u Županiji Središnja Bosna u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Bugojno · Bugojno i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Busovača
Busovača je općina u Središnjoj Bosni u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Busovača · Busovača i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Daytonski sporazum · Daytonski sporazum i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Etničko čišćenje
Prisilno raseljavanje Poljaka iz zapadne Poljske 1939. Etničko čišćenje eufemistički je naziv za nasilnu promjenu etničkog sastava nekog područja, i to smaknućima, protjerivanjem stanovništva ili preseljavanjem stanovništva s ciljem promjene etničke strukture na nekom području.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Etničko čišćenje · Etničko čišćenje i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Bošnjačko-hrvatski sukob i Europska unija · Europska unija i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Franjo Tuđman
Dr.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Franjo Tuđman · Federacija Bosne i Hercegovine i Franjo Tuđman ·
Gojevići
Gojevići su naseljeno mjesto u općini Fojnica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Gojevići · Federacija Bosne i Hercegovine i Gojevići ·
Hadžići
Hadžići su grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hadžići · Federacija Bosne i Hercegovine i Hadžići ·
Haris Silajdžić
Haris Silajdžić Haris Silajdžić (Breza, 1. rujna 1945.) je bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva te zemlje.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Haris Silajdžić · Federacija Bosne i Hercegovine i Haris Silajdžić ·
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hercegovina · Federacija Bosne i Hercegovine i Hercegovina ·
Hrvati
Bez opisa.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvati Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatska Republika Herceg-Bosna ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane · Federacija Bosne i Hercegovine i Hrvatsko vijeće obrane ·
Jablanica
Jablanica je općina u sjevernoj Hercegovini, u Federaciji BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jablanica · Federacija Bosne i Hercegovine i Jablanica ·
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jajce · Federacija Bosne i Hercegovine i Jajce ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jugoslavenska narodna armija · Federacija Bosne i Hercegovine i Jugoslavenska narodna armija ·
Kakanj
Kakanj je općina u Bosni i Hercegovini, u srednjoj Bosni.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kakanj · Federacija Bosne i Hercegovine i Kakanj ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Katoličanstvo · Federacija Bosne i Hercegovine i Katoličanstvo ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kiseljak · Federacija Bosne i Hercegovine i Kiseljak ·
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Konjic · Federacija Bosne i Hercegovine i Konjic ·
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kreševo (BiH) · Federacija Bosne i Hercegovine i Kreševo (BiH) ·
Krešimir Zubak
Krešimir Zubak (Doboj, 25. siječnja 1947.), hrvatski bosanskohercegovački političar, prvi predsjednik Federacije BiH i prvi hrvatski član Predsjedništva BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Krešimir Zubak · Federacija Bosne i Hercegovine i Krešimir Zubak ·
Kupres
Kupres (starije hrvatsko ime Kupris) je općina koja se nalazi Hercegbosanskoj županiji u BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kupres · Federacija Bosne i Hercegovine i Kupres ·
Maglaj
Maglaj je grad i općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Maglaj · Federacija Bosne i Hercegovine i Maglaj ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Mostar · Federacija Bosne i Hercegovine i Mostar ·
Neum
Neum je općina na jugu Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Neum · Federacija Bosne i Hercegovine i Neum ·
Nova Bila
Nova Bila je naseljeno mjesto u općini Travnik, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Nova Bila · Federacija Bosne i Hercegovine i Nova Bila ·
Novi Travnik
Novi Travnik je općina u središtu Županije Središnja Bosna na nadmorskoj visini od 516 metara.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Novi Travnik · Federacija Bosne i Hercegovine i Novi Travnik ·
Odžak
Odžak je općina na krajnjem sjeveru Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Odžak · Federacija Bosne i Hercegovine i Odžak ·
Opsada Sarajeva
Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Opsada Sarajeva · Federacija Bosne i Hercegovine i Opsada Sarajeva ·
Orašje
Orašje je grad i središte istoimene općine na krajnjem sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Savi.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Orašje · Federacija Bosne i Hercegovine i Orašje ·
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Zgrada Predsjedništva Bosne i Hercegovine u Sarajevu Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga predstavnici tri konstitutivna naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine ·
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine
Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine je bilo najviši izvršni organ Republike Bosna i Hercegovina od proglašenja njene nezavisnosti do Daytonskog sporazuma.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini · Federacija Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ravno · Federacija Bosne i Hercegovine i Ravno ·
Republika Bosna i Hercegovina
Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Bosna i Hercegovina · Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Bosna i Hercegovina ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Republika Srpska · Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Sarajevo · Federacija Bosne i Hercegovine i Sarajevo ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Sjedinjene Američke Države · Federacija Bosne i Hercegovine i Sjedinjene Američke Države ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Srbi · Federacija Bosne i Hercegovine i Srbi ·
Središnja Bosna
Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Središnja Bosna · Federacija Bosne i Hercegovine i Središnja Bosna ·
Stolac (BiH)
Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Stolac (BiH) · Federacija Bosne i Hercegovine i Stolac (BiH) ·
Tomislavgrad
Tomislavgrad je općina u jugozapadnoj Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tomislavgrad · Federacija Bosne i Hercegovine i Tomislavgrad ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Travnik · Federacija Bosne i Hercegovine i Travnik ·
Tuzla
Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tuzla · Federacija Bosne i Hercegovine i Tuzla ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ujedinjeni narodi · Federacija Bosne i Hercegovine i Ujedinjeni narodi ·
Uskoplje
Uskoplje je općina u Županiji Središnja Bosna, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Uskoplje · Federacija Bosne i Hercegovine i Uskoplje ·
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Usora · Federacija Bosne i Hercegovine i Usora ·
Vareš
Vareš je općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vareš · Federacija Bosne i Hercegovine i Vareš ·
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Visoko (BiH) · Federacija Bosne i Hercegovine i Visoko (BiH) ·
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vitez (BiH) · Federacija Bosne i Hercegovine i Vitez (BiH) ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vojska Republike Srpske · Federacija Bosne i Hercegovine i Vojska Republike Srpske ·
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Washington · Federacija Bosne i Hercegovine i Washington ·
Washingtonski sporazum (1994.)
Potpisivanje sporazuma Washingtonski sporazum je sporazum potpisan između bosanskohercegovačkih Hrvata (koje je predstavljala Republike Hrvatske) i Republike Bosne i Hercegovine (u multietničkoj vladi kojom su tada dominirali Bošnjaci) 18. ožujka 1994. godine u Washingtonu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Washingtonski sporazum (1994.) · Federacija Bosne i Hercegovine i Washingtonski sporazum (1994.) ·
Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne
Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne sastoji se od triju jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje s grbom Hrvatske Republike Herceg-Bosne u sredini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne · Federacija Bosne i Hercegovine i Zastava Hrvatske Republike Herceg-Bosne ·
Zavidovići
Zavidovići su grad u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Zavidovići · Federacija Bosne i Hercegovine i Zavidovići ·
Zenica
Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Zenica · Federacija Bosne i Hercegovine i Zenica ·
14. lipnja
14.
14. lipnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 14. lipnja i Federacija Bosne i Hercegovine ·
18. ožujka
18.
18. ožujka i Bošnjačko-hrvatski sukob · 18. ožujka i Federacija Bosne i Hercegovine ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1991. i Federacija Bosne i Hercegovine ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1992. i Federacija Bosne i Hercegovine ·
1994.
Bez opisa.
1994. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1994. i Federacija Bosne i Hercegovine ·
30. ožujka
30.
30. ožujka i Bošnjačko-hrvatski sukob · 30. ožujka i Federacija Bosne i Hercegovine ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine
Usporedba između Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine
Bošnjačko-hrvatski sukob ima 356 odnose, a Federacija Bosne i Hercegovine ima 191. Kao što im je zajedničko 77, Jaccard indeks 14.08% = 77 / (356 + 191).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
