Brže od pregledniku!Sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima
Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima imaju 31 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ahmići, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Dario Kordić, Franjo Tuđman, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatsko vijeće obrane, Jugoslavenska narodna armija, Kiseljak, Lašvanska dolina, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mostar, Nadioci, Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993., Pokolj u Križančevu Selu, Pokolj u Stupnom Dolu, Pokolj u Trusini, PPN Vitezovi, Putiš, Rat u Bosni i Hercegovini, Ratni zločin, Središnja Bosna, Tihomir Blaškić, Travnik, Ujedinjeni narodi, Vitez (BiH), Zoran Kupreškić, 16. travnja, 1992., 1993., ..., 6. rujna. Proširite indeks (1 više) »
Ahmići
Ahmići su naseljeno mjesto u općini Vitez, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Ahmići i Bošnjačko-hrvatski sukob · Ahmići i Pokolj u Ahmićima ·
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Bošnjačko-hrvatski sukob · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Pokolj u Ahmićima ·
Dario Kordić
Dario Kordić (Sarajevo, 14. prosinca 1960.), osuđeni ratni zločinac, bosanskohercegovački političar, bivši član predsjedništva Hrvatske Republike Herceg-Bosne (ranije Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne) od 1992.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Dario Kordić · Dario Kordić i Pokolj u Ahmićima ·
Franjo Tuđman
Dr.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Pokolj u Ahmićima ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Pokolj u Ahmićima ·
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Pokolj u Ahmićima ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Pokolj u Ahmićima ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Pokolj u Ahmićima ·
Kiseljak
Kiseljak je općina u Bosni i Hercegovini, u Županiji Središnjoj Bosni.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Kiseljak · Kiseljak i Pokolj u Ahmićima ·
Lašvanska dolina
Lašvanska dolina (dolina rijeke Lašve) proteže se od jugoistočnih padina planine Vlašić (iznad Travnika) do Busovače.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Lašvanska dolina · Lašvanska dolina i Pokolj u Ahmićima ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Pokolj u Ahmićima ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Mostar · Mostar i Pokolj u Ahmićima ·
Nadioci
Nadioci su naseljeno mjesto u općini Vitez, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Nadioci · Nadioci i Pokolj u Ahmićima ·
Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993.
Pokolj u Grabovici je bio ratni zločin kojeg su počinili pripadnici Armije BiH (postrojbe "Crni labudovi"), kada su na okrutan način ubili 33 civila Hrvata.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993. · Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Grabovici 9. rujna 1993. ·
Pokolj u Križančevu Selu
Dio spomenika žrtvama Spomenik Spomenik Pokolj u Križančevu selu je naziv za događaje koji su započeli mjestu Križančevu Selu kod Viteza u srednjoj Bosni 22. i 23. prosinca 1993., i u kojima su pripadnici Armije BiH tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Središnjoj Bosni (listopad 1992. - ožujak 1994.) ubili znatan broj vojnika HVO i hrvatskih civila, a čitavo selo spalili do temelja.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Križančevu Selu · Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Križančevu Selu ·
Pokolj u Stupnom Dolu
Pokolj u Stupnom Dolu bio je ratni zločin kojeg su počinili pripadnici HVO-a 23. listopada 1993. u Stupnom Dolu (Bosna i Hercegovina) kada su ubili između 31 i 38 Bošnjaka tijekom Bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Stupnom Dolu · Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Stupnom Dolu ·
Pokolj u Trusini
Pokolj nad Hrvatima u selu Trusina je naziv za događaje od 16. travnja 1993. i neposredno nakon toga u širem području sela Trusina kada je stradalo šest hrvatskih bojovnika i šesnaest civila u sukobu Armije RBiH i HVO.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Trusini · Pokolj u Ahmićima i Pokolj u Trusini ·
PPN Vitezovi
Vitezovi (poznata i pod nazivom PPN Vitezovi) je bila hrvatska vojna postrojba tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i PPN Vitezovi · PPN Vitezovi i Pokolj u Ahmićima ·
Putiš
Putiš je naseljeno mjesto u općini Busovača, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Putiš · Pokolj u Ahmićima i Putiš ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini · Pokolj u Ahmićima i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ratni zločin
Pokolj u Vukovaru. Ubijeni zarobljenik Barutana Bjelovar Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ratni zločin · Pokolj u Ahmićima i Ratni zločin ·
Središnja Bosna
Središnja Bosna ili Centralna Bosna je jedna od regija u Bosni i Hercegovini, u samom središtu države.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Središnja Bosna · Pokolj u Ahmićima i Središnja Bosna ·
Tihomir Blaškić
Tihomir Blaškić (Brestovsko, Kiseljak, 2. studenoga 1960.) general Hrvatskog vijeća obrane (prije rata časnik u JNA).
Bošnjačko-hrvatski sukob i Tihomir Blaškić · Pokolj u Ahmićima i Tihomir Blaškić ·
Travnik
Travnik je općina u Bosni i Hercegovini.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Travnik · Pokolj u Ahmićima i Travnik ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Ujedinjeni narodi · Pokolj u Ahmićima i Ujedinjeni narodi ·
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Vitez (BiH) · Pokolj u Ahmićima i Vitez (BiH) ·
Zoran Kupreškić
Zoran Kupreškić rođen je 23. rujna 1958. godine u Vitezu.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Zoran Kupreškić · Pokolj u Ahmićima i Zoran Kupreškić ·
16. travnja
16.
16. travnja i Bošnjačko-hrvatski sukob · 16. travnja i Pokolj u Ahmićima ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1992. i Pokolj u Ahmićima ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1993. i Pokolj u Ahmićima ·
6. rujna
6.
6. rujna i Bošnjačko-hrvatski sukob · 6. rujna i Pokolj u Ahmićima ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima
Usporedba između Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima
Bošnjačko-hrvatski sukob ima 356 odnose, a Pokolj u Ahmićima ima 56. Kao što im je zajedničko 31, Jaccard indeks 7.52% = 31 / (356 + 56).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bošnjačko-hrvatski sukob i Pokolj u Ahmićima. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
