Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina

Bošnjačko-hrvatski sukob vs. Čapljina

Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane. Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Sličnosti između Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina

Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čapljina, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine, Hercegovina, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Jadransko more, Mostar, Neretva, Neum, Počitelj (Čapljina, BiH), Slobodan Praljak, Stolac (BiH), 1991..

Čapljina

Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina · Čapljina i Čapljina · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Bosna i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Čapljina · Vidi više »

Federacija Bosne i Hercegovine

Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Federacija Bosne i Hercegovine · Federacija Bosne i Hercegovine i Čapljina · Vidi više »

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Hercegovina · Hercegovina i Čapljina · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska · Hrvatska i Čapljina · Vidi više »

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine

Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Čapljina · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Jadransko more · Jadransko more i Čapljina · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Mostar · Mostar i Čapljina · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Neretva · Neretva i Čapljina · Vidi više »

Neum

Neum je općina na jugu Hercegovine.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Neum · Neum i Čapljina · Vidi više »

Počitelj (Čapljina, BiH)

Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Počitelj (Čapljina, BiH) · Počitelj (Čapljina, BiH) i Čapljina · Vidi više »

Slobodan Praljak

Slobodan Praljak (Čapljina, 2. siječnja 1945. – Haag, 29. studenoga 2017.), bio je hrvatski filozof, sociolog, filmski redatelj i vojni zapovjednik, general-pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Slobodan Praljak · Slobodan Praljak i Čapljina · Vidi više »

Stolac (BiH)

Stolac je grad u Hercegovini, Bosna i Hercegovina.

Bošnjačko-hrvatski sukob i Stolac (BiH) · Stolac (BiH) i Čapljina · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

1991. i Bošnjačko-hrvatski sukob · 1991. i Čapljina · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina

Bošnjačko-hrvatski sukob ima 356 odnose, a Čapljina ima 94. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 3.11% = 14 / (356 + 94).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Bošnjačko-hrvatski sukob i Čapljina. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »