Sličnosti između Crnogorska povijest i Prečista Krajinska
Crnogorska povijest i Prečista Krajinska imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Crna Gora, Crnogorski jezik, Duklja (grad), Dukljansko Kraljevstvo, Dvor, Glagoljica, Grad, Jugozapad, Knez, Kosara, Ktitor, Ljetopis popa Dukljanina, Marija (majka Isusova), Metropolit, Obala, Ohrid, Prapratna, Pravoslavlje, Prespa, Skadarsko jezero, Slaveni, Srednji vijek, Sv. Ivan Vladimir, Svač, Utvrdno graditeljstvo, Zetska država, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 15. stoljeće.
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Crnogorska povijest · Crna Gora i Prečista Krajinska ·
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Crnogorski jezik · Crnogorski jezik i Prečista Krajinska ·
Duklja (grad)
''Grad Duklja'' Crne Gore'' Duklja (izvorno, latinski Doclea, na crnogor.ćiril. Дукља) je najznačajniji urbani centar za rimskoga razdoblja na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice, u okviru provincije Prevalis.
Crnogorska povijest i Duklja (grad) · Duklja (grad) i Prečista Krajinska ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Crnogorska povijest i Dukljansko Kraljevstvo · Dukljansko Kraljevstvo i Prečista Krajinska ·
Dvor
Katarine II. Velike Dvor je izraz koji označava domaćinstvo, tj.
Crnogorska povijest i Dvor · Dvor i Prečista Krajinska ·
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Crnogorska povijest i Glagoljica · Glagoljica i Prečista Krajinska ·
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Crnogorska povijest i Grad · Grad i Prečista Krajinska ·
Jugozapad
Jugozapad je jedna od sporednih strana svijeta.
Crnogorska povijest i Jugozapad · Jugozapad i Prečista Krajinska ·
Knez
Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.
Crnogorska povijest i Knez · Knez i Prečista Krajinska ·
Kosara
Kosara ili Teodora Kosara (bug. Теодора Косарa), bugarska princeza i dukljanska kneginja.
Crnogorska povijest i Kosara · Kosara i Prečista Krajinska ·
Ktitor
Ktitor (grč. ktitor: utemeljitelj, vlasnik), osoba koja je osnovala kakvu zadužbinu; zadužbinar (obično u Bizantu i kod pravoslavnih Slavena ili osnivač odn. osoba koja izdržava manastir ili mu dade velik prilog; donator. Žena ktitorka (ili ktitorica). Ktitor (obično feudalac) iz svojih je sredstava zidao crkvu i poklanjao joj sve predmete potrebne za bogosluženje, uzdržavao je manastir i branio ga u slučaju potrebe, postavljao starješinu manastira, upravljao njegovim prihodina i propisivao unutrašnji red. Portreti ktitora i njegove porodice naslikani su u crkvi, a njihova imena unošena su u diptihe. Oni su imali počasno mjesto za vrijeme liturgije i pravo na grob u crkvi. Prava ktitora prenosila su se na njihove nasljednike. U novom vijeku (XVI-XVII st.), kad se više nisu gradili novi manastiri, naziva se ktitorom i onaj tko manastir uzdržava, popravi ili dariva. Tako se neki ruski, vlaški i moldavski knezovi zovu "novi ili vtori ktitori". Kategorija:Srbija Kategorija:Pravoslavlje.
Crnogorska povijest i Ktitor · Ktitor i Prečista Krajinska ·
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Crnogorska povijest i Ljetopis popa Dukljanina · Ljetopis popa Dukljanina i Prečista Krajinska ·
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Crnogorska povijest i Marija (majka Isusova) · Marija (majka Isusova) i Prečista Krajinska ·
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Crnogorska povijest i Metropolit · Metropolit i Prečista Krajinska ·
Obala
Atlantika u Brazilu Save obrasle u riječno šipražje Ploča Obalom se nazivaju sva područja na kojima kopno dolazi u doticaj s vodenim površinama.
Crnogorska povijest i Obala · Obala i Prečista Krajinska ·
Ohrid
Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.
Crnogorska povijest i Ohrid · Ohrid i Prečista Krajinska ·
Prapratna
Župa Prapratna Prapratna (cnr. i srp. Прапратна, grč. Πραπράτοις) je prijestolnica i župa za doba Dukljanskoga kraljevstva, između Bara i Ulcinja.
Crnogorska povijest i Prapratna · Prapratna i Prečista Krajinska ·
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Crnogorska povijest i Pravoslavlje · Pravoslavlje i Prečista Krajinska ·
Prespa
Prespa je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Bjelovar, Bjelovarsko-bilogorska županija.
Crnogorska povijest i Prespa · Prespa i Prečista Krajinska ·
Skadarsko jezero
Skadarsko jezero je najveće jezero Balkanskog poluotoka.
Crnogorska povijest i Skadarsko jezero · Prečista Krajinska i Skadarsko jezero ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Crnogorska povijest i Slaveni · Prečista Krajinska i Slaveni ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Crnogorska povijest i Srednji vijek · Prečista Krajinska i Srednji vijek ·
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb. Shën Gjon Vladimir; srp. i mak. Јован Владимир; bug. Иван Владимир – Йоан Владимир) dukljanski je knez, crnogorski svetac, štovan ne samo među Crnogorcima, već i diljem Jugoistočne Europe te katolicima i muslimanima u Crnoj Gori. Moći Sv. Vladimira se sada nalaze u Tirani pod zaštitom autokefalne Albanske pravoslavne crkve. U vrelima se je prvo spominjao kao sv. Vladimir. Nakon što je 1381. godine albanski plemić Karlo Topija obnovio crkvu sv. Ivana Krstitelja u Elbasanu kamo su pohranjene relikvije sv. Vladimira, sv. Vladimir spominje se i kao sv. Ivan Vladimir.
Crnogorska povijest i Sv. Ivan Vladimir · Prečista Krajinska i Sv. Ivan Vladimir ·
Svač
''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.
Crnogorska povijest i Svač · Prečista Krajinska i Svač ·
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Crnogorska povijest i Utvrdno graditeljstvo · Prečista Krajinska i Utvrdno graditeljstvo ·
Zetska država
'''Grb Balšića (segment s kacigom i vukom)''' Zeta je srednjovjekovna crnogorska država koju je osamostalila i njome upravljala dinastija Balšića.
Crnogorska povijest i Zetska država · Prečista Krajinska i Zetska država ·
10. stoljeće
Bez opisa.
10. stoljeće i Crnogorska povijest · 10. stoljeće i Prečista Krajinska ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Crnogorska povijest · 11. stoljeće i Prečista Krajinska ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Crnogorska povijest · 15. stoljeće i Prečista Krajinska ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Crnogorska povijest i Prečista Krajinska imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Crnogorska povijest i Prečista Krajinska
Usporedba između Crnogorska povijest i Prečista Krajinska
Crnogorska povijest ima 474 odnose, a Prečista Krajinska ima 33. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 5.72% = 29 / (474 + 33).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Crnogorska povijest i Prečista Krajinska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: