Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države imaju 50 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, Žigmund Luksemburški, Četvrti križarski rat, Bizant, Crna Gora, Dalmacija, Dalmatski jezik, Drač, Državno područje, Dužd, Dubrovnik, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202., Italija, Jadransko more, Jelena Slavna, Katoličanstvo, Kotor, Kraljevina Ugarska, Križarska opsada Zadra, Kvarnerski zaljev, Ladislav Napuljski, Latinski jezik, Ludovik I. Anžuvinac, Mihajlo Krešimir II., Mletačka opsada Zadra, Mletačka Republika, ..., Osmansko Carstvo, Petar Krešimir IV., Prodaja Dalmacije Mlecima 1409., Rab, Sakristija, Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru, Split, Stjepan Držislav, Talijanski jezik, Trogir, Venecija, Zadar, Zadarski mir, 1102., 1202., 1345., 1358., 1409., 18. veljače, 31. srpnja. Proširite indeks (20 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Dalmacija pod mletačkom upravom · Šibenik i Dalmatinski gradovi-države ·
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Žigmund Luksemburški · Dalmatinski gradovi-države i Žigmund Luksemburški ·
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Četvrti križarski rat · Dalmatinski gradovi-države i Četvrti križarski rat ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bizant i Dalmatinski gradovi-države ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dalmacija pod mletačkom upravom · Crna Gora i Dalmatinski gradovi-države ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Dalmatinski gradovi-države ·
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatski jezik · Dalmatinski gradovi-države i Dalmatski jezik ·
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Drač · Dalmatinski gradovi-države i Drač ·
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Državno područje · Dalmatinski gradovi-države i Državno područje ·
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dužd · Dalmatinski gradovi-države i Dužd ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Dalmatinski gradovi-države i Dubrovnik ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Dalmatinski gradovi-države i Hrvatska ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Dalmatinski gradovi-države i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Dalmatinski gradovi-države i Hrvatski jezik ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko Kraljevstvo · Dalmatinski gradovi-države i Hrvatsko Kraljevstvo ·
Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202.
Hrvatsko-mletački rat za Zadar (1181. – 1202.) dvadesetogodišnji je oružani sukob tijekom kojega je Mletačka Republika nastojala zauzeti grad Zadar i držati ga pod svojom upravom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. · Dalmatinski gradovi-države i Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Italija · Dalmatinski gradovi-države i Italija ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Jadransko more · Dalmatinski gradovi-države i Jadransko more ·
Jelena Slavna
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Jelena Slavna · Dalmatinski gradovi-države i Jelena Slavna ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Katoličanstvo · Dalmatinski gradovi-države i Katoličanstvo ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kotor · Dalmatinski gradovi-države i Kotor ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljevina Ugarska · Dalmatinski gradovi-države i Kraljevina Ugarska ·
Križarska opsada Zadra
Križarska opsada i osvajanje Zadra događaj je koji se zbio 1202. godine, na početku Četvrtog križarskog rata koji je rezultirao osvajanjem Zadra i Carigrada.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Križarska opsada Zadra · Dalmatinski gradovi-države i Križarska opsada Zadra ·
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kvarnerski zaljev · Dalmatinski gradovi-države i Kvarnerski zaljev ·
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ladislav Napuljski · Dalmatinski gradovi-države i Ladislav Napuljski ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Dalmatinski gradovi-države i Latinski jezik ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ludovik I. Anžuvinac · Dalmatinski gradovi-države i Ludovik I. Anžuvinac ·
Mihajlo Krešimir II.
Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mihajlo Krešimir II. · Dalmatinski gradovi-države i Mihajlo Krešimir II. ·
Mletačka opsada Zadra
Mletačka opsada Zadra bila je oružani sukob kojeg je vodila Mletačka Republika protiv Hrvatske i Ugarske, a zbio se u razdoblju od 12. kolovoza 1345. do 21. prosinca 1346. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka opsada Zadra · Dalmatinski gradovi-države i Mletačka opsada Zadra ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka Republika · Dalmatinski gradovi-države i Mletačka Republika ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Osmansko Carstvo · Dalmatinski gradovi-države i Osmansko Carstvo ·
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar Krešimir IV. · Dalmatinski gradovi-države i Petar Krešimir IV. ·
Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.
Srpsko carstvo Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije, označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 307 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. · Dalmatinski gradovi-države i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. ·
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Rab · Dalmatinski gradovi-države i Rab ·
Sakristija
Sakristija Sakristija (lat. sacer - "svet", slat. sacristia - "nusprostorija uz crkvu")Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Sakristija · Dalmatinski gradovi-države i Sakristija ·
Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru
Klaustar samostana Sv. Frane u Zadru Samostan sv.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru · Dalmatinski gradovi-države i Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Split · Dalmatinski gradovi-države i Split ·
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Stjepan Držislav · Dalmatinski gradovi-države i Stjepan Držislav ·
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Talijanski jezik · Dalmatinski gradovi-države i Talijanski jezik ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Trogir · Dalmatinski gradovi-države i Trogir ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecija · Dalmatinski gradovi-države i Venecija ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar · Dalmatinski gradovi-države i Zadar ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadarski mir · Dalmatinski gradovi-države i Zadarski mir ·
1102.
Bez opisa.
1102. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1102. i Dalmatinski gradovi-države ·
1202.
Bez opisa.
1202. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1202. i Dalmatinski gradovi-države ·
1345.
Bez opisa.
1345. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1345. i Dalmatinski gradovi-države ·
1358.
Bez opisa.
1358. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1358. i Dalmatinski gradovi-države ·
1409.
Bez opisa.
1409. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1409. i Dalmatinski gradovi-države ·
18. veljače
18.
18. veljače i Dalmacija pod mletačkom upravom · 18. veljače i Dalmatinski gradovi-države ·
31. srpnja
31.
31. srpnja i Dalmacija pod mletačkom upravom · 31. srpnja i Dalmatinski gradovi-države ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Dalmatinski gradovi-države ima 94. Kao što im je zajedničko 50, Jaccard indeks 20.33% = 50 / (152 + 94).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
