Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar imaju 52 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrijsko Carstvo, Žigmund Luksemburški, Četvrti križarski rat, Biograd na Moru, Bizant, Brne Karnarutić, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Dužd, Dubrovnik, Generalni providur Dalmacije, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202., Hvar, Ilirske pokrajine, Italija, Jadransko more, Juraj Dalmatinac, Koloman, Kraljevina Ugarska, Kraljski Dalmatin, Križarska opsada Zadra, Ladislav Napuljski, Ludovik I. Anžuvinac, Mletačka opsada Zadra, Mletačka Republika, Mletačke utvrde, ..., Muraj, Osmansko Carstvo, Petar Krešimir IV., Petar Zoranić, Prodaja Dalmacije Mlecima 1409., Rab, Renesansa, Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru, Split, Svjetska baština, Venecija, Zadarski mir, 1000., 1066., 1202., 1358., 1409., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1797., 18. stoljeće. Proširite indeks (22 više) »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Austrijsko Carstvo i Dalmacija pod mletačkom upravom · Austrijsko Carstvo i Zadar ·
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Žigmund Luksemburški · Zadar i Žigmund Luksemburški ·
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Četvrti križarski rat · Zadar i Četvrti križarski rat ·
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Biograd na Moru i Dalmacija pod mletačkom upravom · Biograd na Moru i Zadar ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bizant i Zadar ·
Brne Karnarutić
Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3.
Brne Karnarutić i Dalmacija pod mletačkom upravom · Brne Karnarutić i Zadar ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Zadar ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dmitar Zvonimir · Dmitar Zvonimir i Zadar ·
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dužd · Dužd i Zadar ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Dubrovnik i Zadar ·
Generalni providur Dalmacije
Generalni providur Dalmacije (Provveditore Generale di Dalmazia) bio je vrhovni predstavnik mletačke vlasti u Mletačkoj Dalmaciji, sa sjedištem u guvernerskoj palači u Zadru, tada glavnom gradu pokrajine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Generalni providur Dalmacije · Generalni providur Dalmacije i Zadar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Hrvatska i Zadar ·
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Zadar ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Zadar ·
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski narodni preporod · Hrvatski narodni preporod i Zadar ·
Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202.
Hrvatsko-mletački rat za Zadar (1181. – 1202.) dvadesetogodišnji je oružani sukob tijekom kojega je Mletačka Republika nastojala zauzeti grad Zadar i držati ga pod svojom upravom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. · Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. i Zadar ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hvar · Hvar i Zadar ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ilirske pokrajine · Ilirske pokrajine i Zadar ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Italija · Italija i Zadar ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Jadransko more · Jadransko more i Zadar ·
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac · Juraj Dalmatinac i Zadar ·
Koloman
Bez opisa.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Koloman · Koloman i Zadar ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Zadar ·
Kraljski Dalmatin
Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku (12. srpnja 1806. – 1. travnja 1810.).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljski Dalmatin · Kraljski Dalmatin i Zadar ·
Križarska opsada Zadra
Križarska opsada i osvajanje Zadra događaj je koji se zbio 1202. godine, na početku Četvrtog križarskog rata koji je rezultirao osvajanjem Zadra i Carigrada.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Križarska opsada Zadra · Križarska opsada Zadra i Zadar ·
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ladislav Napuljski · Ladislav Napuljski i Zadar ·
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Ludovik I. Anžuvinac · Ludovik I. Anžuvinac i Zadar ·
Mletačka opsada Zadra
Mletačka opsada Zadra bila je oružani sukob kojeg je vodila Mletačka Republika protiv Hrvatske i Ugarske, a zbio se u razdoblju od 12. kolovoza 1345. do 21. prosinca 1346. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka opsada Zadra · Mletačka opsada Zadra i Zadar ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Zadar ·
Mletačke utvrde
Mletačke utvrde je zajednički naziv za fortifikacijske građevine koje je izgradila Republika Venecija od 15 do 17.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačke utvrde · Mletačke utvrde i Zadar ·
Muraj
Muraj je šetalište na gradskim zidinama Zadra i ujedno najstariji zadarski drvored crnike (Quercus ilex) koji se prvi put spominje 1857. godine kao drvored velikih stabala na gradskim zidinama.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Muraj · Muraj i Zadar ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Zadar ·
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar Krešimir IV. · Petar Krešimir IV. i Zadar ·
Petar Zoranić
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar Zoranić · Petar Zoranić i Zadar ·
Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.
Srpsko carstvo Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije, označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 307 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. · Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. i Zadar ·
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Rab · Rab i Zadar ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Renesansa · Renesansa i Zadar ·
Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru
Klaustar samostana Sv. Frane u Zadru Samostan sv.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru · Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru i Zadar ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Split · Split i Zadar ·
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Svjetska baština · Svjetska baština i Zadar ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecija · Venecija i Zadar ·
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadarski mir · Zadar i Zadarski mir ·
1000.
Bez opisa.
1000. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1000. i Zadar ·
1066.
Bez opisa.
1066. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1066. i Zadar ·
1202.
Bez opisa.
1202. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1202. i Zadar ·
1358.
Bez opisa.
1358. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1358. i Zadar ·
1409.
Bez opisa.
1409. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1409. i Zadar ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 15. stoljeće i Zadar ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 16. stoljeće i Zadar ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 17. stoljeće i Zadar ·
1797.
Bez opisa.
1797. i Dalmacija pod mletačkom upravom · 1797. i Zadar ·
18. stoljeće
Bez opisa.
18. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 18. stoljeće i Zadar ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Zadar ima 375. Kao što im je zajedničko 52, Jaccard indeks 9.87% = 52 / (152 + 375).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
