Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac
Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, Dalmacija, Dubrovnik, Hrvatska, Italija, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Latinski jezik, Rab, Renesansa, Split, Venecija, Zadar, 15. stoljeće, 16. stoljeće.
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Dalmacija pod mletačkom upravom · Šibenik i Juraj Dalmatinac ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Juraj Dalmatinac ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Dubrovnik i Juraj Dalmatinac ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Hrvatska i Juraj Dalmatinac ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Italija · Italija i Juraj Dalmatinac ·
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Juraj Dalmatinac i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Juraj Dalmatinac i Latinski jezik ·
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Rab · Juraj Dalmatinac i Rab ·
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Renesansa · Juraj Dalmatinac i Renesansa ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Split · Juraj Dalmatinac i Split ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecija · Juraj Dalmatinac i Venecija ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar · Juraj Dalmatinac i Zadar ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 15. stoljeće i Juraj Dalmatinac ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 16. stoljeće i Juraj Dalmatinac ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Juraj Dalmatinac ima 84. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 5.93% = 14 / (152 + 84).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
