Brže od pregledniku!Sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina)
Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina) imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biograd na Moru, Bizant, Crna Gora, Dalmacija, Dmitar Zvonimir, Dužd, Dubrovnik, Hrvatski jezik, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Hvar, Istra, Italija, Jadransko more, Kotor, Kvarnerski zaljev, Latinski jezik, Mletačka Republika, Neretvanska kneževina, Rab, Split, Trogir, Venecija, Zadar, 11. stoljeće, 15. stoljeće, 16. stoljeće.
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Biograd na Moru i Dalmacija pod mletačkom upravom · Biograd na Moru i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Dalmacija pod mletačkom upravom · Bizant i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Dalmacija pod mletačkom upravom · Crna Gora i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Dalmacija pod mletačkom upravom · Dalmacija i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dmitar Zvonimir · Dmitar Zvonimir i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dužd · Dužd i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Dubrovnik i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski vladari · Hrvatski vladari i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko Kraljevstvo · Hrvatsko Kraljevstvo i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Hvar · Hvar i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Istra · Istra i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Italija · Italija i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Jadransko more · Jadransko more i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kotor · Kotor i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Kvarnerski zaljev · Kvarnerski zaljev i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Latinski jezik i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Neretvanska kneževina · Neretvanska kneževina i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Rab · Primorska Hrvatska (kneževina) i Rab ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Split · Primorska Hrvatska (kneževina) i Split ·
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Trogir · Primorska Hrvatska (kneževina) i Trogir ·
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecija · Primorska Hrvatska (kneževina) i Venecija ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar · Primorska Hrvatska (kneževina) i Zadar ·
11. stoljeće
Bez opisa.
11. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 11. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 15. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Dalmacija pod mletačkom upravom · 16. stoljeće i Primorska Hrvatska (kneževina) ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina)
Usporedba između Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina)
Dalmacija pod mletačkom upravom ima 152 odnose, a Primorska Hrvatska (kneževina) ima 231. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 7.05% = 27 / (152 + 231).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
