Brže od pregledniku!
47 odnosi: Žitomir (Ukrajina), Češka, ČKD, Beograd, Berlin, Cottbus, Erfurt, Frankfurt na Odri, Gera, Jevpatorija, Kalinjingrad, Lavov, Leipzig, Liberec, Liepāja, Njemačka, Potsdam, Prag, Sjeverna Koreja, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Tallinn, Tiristor, Tramvaj, Vinica (Ukrajina), Zagreb, 1972., 1973., 1974., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1992., 1994., 1997., 1998..
Žitomir (Ukrajina)
Žitomir (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti.
Novi!!: Tatra KT4 i Žitomir (Ukrajina) · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Tatra KT4 i Češka · Vidi više »
ČKD
Tramvaj Tatra T3 u Kijevu. T3 su bili najuspješnija klasa ČKD tramvaja. Od 1960. do 1989. prodano je ukupno 13.991 ovakvih tramvaja. ČKD (puno ime: Českomoravská Kolben-Daněk) je bila jedna od najvećih inženjerskih kompanija u bivšoj Čehoslovačkoj, danas u Češkoj.
Novi!!: Tatra KT4 i ČKD · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Tatra KT4 i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Tatra KT4 i Berlin · Vidi više »
Cottbus
Cottbus (lužičkosrpski: Chośebuz) njemački je grad u saveznoj pokrajini Brandenburgu, blizu poljske granice, oko 125 km jugoistočno od Berlina.
Novi!!: Tatra KT4 i Cottbus · Vidi više »
Erfurt
Erfurt je glavni grad pokrajine Tiringije, u središnjem dijelu Njemačke.
Novi!!: Tatra KT4 i Erfurt · Vidi više »
Frankfurt na Odri
Frankfurt na Odri je njemački grad u saveznoj pokrajini Brandenburgu, blizu poljske granice.
Novi!!: Tatra KT4 i Frankfurt na Odri · Vidi više »
Gera
Gera je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, u središnjem dijelu Njemačke.
Novi!!: Tatra KT4 i Gera · Vidi više »
Jevpatorija
Jevpatorija ili Evpatorija (ruski: Евпато́рия, ukrajinski: Євпато́рія) lučki je grad na Krimu, de facto u Rusiji, a de jure u Ukrajini, od 105 719 stanovnika (2014.) Dana, 18. ožujka 2014., nakon referenduma, poluotok Krim, a time i grad Jevpatorija priključili su se Rusiji.
Novi!!: Tatra KT4 i Jevpatorija · Vidi više »
Kalinjingrad
Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.
Novi!!: Tatra KT4 i Kalinjingrad · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Tatra KT4 i Lavov · Vidi više »
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Novi!!: Tatra KT4 i Leipzig · Vidi više »
Liberec
Liberec (njem. Reichenberg) grad je na sjeveru Češke blizu tromeđe Češke, Njemačke i Poljske.
Novi!!: Tatra KT4 i Liberec · Vidi više »
Liepāja
Liepāja, luka Liepāja (njemački: Libau, litavski: Liepoja, poljski: Lipawa, ruski: Либава / Libava ili Лиепая / Lijepaja) grad je u zapadnoj Latviji, na obali Baltičkog mora, najznačajnija luka u Latviji.
Novi!!: Tatra KT4 i Liepāja · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Tatra KT4 i Njemačka · Vidi više »
Potsdam
Potsdam (lužičkosrpski: Podstupim) glavni je grad njemačke savezne pokrajine Brandenburga.
Novi!!: Tatra KT4 i Potsdam · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Tatra KT4 i Prag · Vidi više »
Sjeverna Koreja
Sjeverna Koreja, službeno Demokratska Narodna Republika Koreja (kor. 조선민주주의인민공화국; kratice: DNRK, DNR Koreja, Koreja, DNR), je država u istočnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Žuto more, a na istoku na Japansko more. Na jugu graniči s Južnom Korejom te na sjeveru s Kinom i Rusijom. Zauzima sjeverni dio Korejskog poluotoka.
Novi!!: Tatra KT4 i Sjeverna Koreja · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Tatra KT4 i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Tatra KT4 i Sovjetski Savez · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Tatra KT4 i Tallinn · Vidi više »
Tiristor
Tiristor na hladnjaku Tiristor je poluvodički elektronički element koji ima svojstvo okidne sklopke jer prelazi u vodljivo stanje kada se na upravljačku elektrodu dovede impuls struje i to stanje održava sve dok je struja tereta dovoljno velika.
Novi!!: Tatra KT4 i Tiristor · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Tatra KT4 i Tramvaj · Vidi više »
Vinica (Ukrajina)
Vinica, Vinnycja (ukrajinski: Вінниця, ruski: Винница, njemački Winnyzja, poljski: Winnica, hebrejski: ויניצה) je grad u središnjoj Ukrajini, središte Viničke oblasti.
Novi!!: Tatra KT4 i Vinica (Ukrajina) · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Tatra KT4 i Zagreb · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Tatra KT4 i 1974. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1983. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Tatra KT4 i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Tatra KT4 i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Tatra KT4 i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Tatra KT4 i 1998. · Vidi više »
