Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor

Indeks Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor

Željeznička pruga državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor (službeno: Željeznička pruga M101) je 26,709 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb sa slovenskom željezničkom mrežom zapadno od Savskog Marofa i dalje do Ljubljane.

37 odnosi: Željeznička pruga, Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec – DG, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska, Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec, Beograd, Brdovec, Budimpešta, Gajnice, Hrvatska, Hrvatske željeznice, Hrvatsko Kraljevstvo, Krapina (rijeka), Kustošija, Laduč, Ljubljana, Orient Express, Paneuropski prometni koridor X, Podsused, Salzburg, Samoborček, Sava, Savski Marof, Skoplje, Slovenija, Solun, Sutla, Vrapče, Zagreb, Zagreb Zapadni kolodvor, Zagrebački Glavni kolodvor, Zaprešić, 1862., 1919., 1944., 1977..

Željeznička pruga

Tračnice Usporedba raznih širina kolosijeka u svijetu Željezničku prugu čini jedan ili više kolosijeka, koji spajaju službena mjesta, po kojima se kreću željeznička vozila.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Željeznička pruga · Vidi više »

Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec – DG

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Željeznička pruga Savski Marof – Kumrovec – DG · Vidi više »

Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo

Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo je 22 km duga dvokolosječna i elektrificirana pruga u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo · Vidi više »

Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka

Željeznička pruga Zagreb – Rijeka je 229 km duga pruga u Hrvatskoj koja povezuje Zagreb i Rijeku.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka · Vidi više »

Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska

Željeznička pruga Zagreb – Sisak – Novska (oznaka: M502) je pruga duga 116,7 km koja povezuje Zagreb sa Siskom i Novskom.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Željeznička pruga Zagreb Glavni kolodvor – Sisak – Novska · Vidi više »

Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec

Željeznička pruga Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec (često i Zagorska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 100 km.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Beograd · Vidi više »

Brdovec

Brdovec je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Brdovec · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Budimpešta · Vidi više »

Gajnice

Pogled prema istoku sa zgrade u ulici Mahatme Gandhia. Gajnice su zagrebačko gradsko naselje (kvart) na zapadnom dijelu grada.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Gajnice · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatske željeznice

Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima Hrvatske željeznice (HŽ) su skup javno prometnih tvrtki koje upravljaju željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim prijevozom u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Hrvatske željeznice · Vidi više »

Hrvatsko Kraljevstvo

Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »

Krapina (rijeka)

Krapina je rijeka u Hrvatskoj, lijeva pritoka rijeke Save.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Krapina (rijeka) · Vidi više »

Kustošija

Kustošija je zagrebačko gradsko naselje koje se nalazi na zapadnom dijelu grada.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Kustošija · Vidi više »

Laduč

* Gornji Laduč, naselje u općini Brdovec.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Laduč · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Ljubljana · Vidi više »

Orient Express

Orient Express 1883.--1914. Poster koji reklamira Orijent Express Nostalgični turistički Orient Express Orient Express je jedan od najslavnijih vlakova u povijesti željeznice.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Orient Express · Vidi više »

Paneuropski prometni koridor X

Paneuropski prometni koridor X označen crveno. Paneuropski prometni koridor X je jedan od Paneuropskih prometnih koridora.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Paneuropski prometni koridor X · Vidi više »

Podsused

Podsused je zagrebačko gradsko naselje (kvart) na najzapadnijem dijelu grada.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Podsused · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Salzburg · Vidi više »

Samoborček

Spomenik ''Samoborčeku'' u Samoboru Samoborček je naziv za vlak, odnosno uskotračnu željeznicu koja je spajala Zagreb sa Samoborom od 1901. do 1979. Željeznica je predana u javni promet 16. siječnja 1901. i taj dan se smatra njezinim rođendanom.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Samoborček · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Sava · Vidi više »

Savski Marof

Savski Marof je maleno selo, administrativno u sastavu Općine Brdovca.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Savski Marof · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Skoplje · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Slovenija · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Solun · Vidi više »

Sutla

Sutla (slovenski: Sotla) granična je rijeka između Hrvatske i Slovenije.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Sutla · Vidi više »

Vrapče

Bolnica Vrapče Vrapče je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Vrapče · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Zagreb · Vidi više »

Zagreb Zapadni kolodvor

Pročelje zgrade Zapadnog kolodvora Zapadni kolodovor Zagreb Zapadni kolodvor je željeznički kolodvor u Zagrebu.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Zagreb Zapadni kolodvor · Vidi više »

Zagrebački Glavni kolodvor

Pogled iz zraka na kolodvor Peroni na Glavnom kolodvoru Zagrebački Glavni kolodvor (službeno: Zagreb Glavni kolodvor) najveći je željeznički kolodvor u Hrvatskoj.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Zagrebački Glavni kolodvor · Vidi više »

Zaprešić

Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i Zaprešić · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i 1862. · Vidi više »

1919.

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i 1919. · Vidi više »

1944.

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i 1944. · Vidi više »

1977.

Bez opisa.

Novi!!: Željeznička pruga DG – Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor i 1977. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Željeznička linija Savski Marof – Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo, Željeznička pruga M101.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »