Brže od pregledniku!
124 odnosi: Albert II. od Monaka, Atomium, Austrijski državni ugovor, Avers i revers, Španjolska, Švicarska garda, Baltičke države, Baršunasta revolucija, Bavarska, Benedikt XVI., Berlinski zid, Bremen, Bundesrat, Camillo Benso di Cavour, Córdoba (Španjolska), Charlene Wittstock, Charles de Gaulle, Don Quijote, Ekonomska i monetarna unija Europske unije, Elizejski ugovor, Erazmo Roterdamski, Estonija, Euro, Eurokovanice, Euronovčanice, Europska komisija, Europska prijestolnica kulture, Europska središnja banka, Eurozona, Finska marka, Francuska, Giorgio Vasari, Giuseppe Garibaldi, Grace Kelly, Granada, Guimarães, Hamburg, Henri, veliki vojvoda od Luksemburga, Hrvatska, Hrvatska narodna banka, Jean, veliki vojvoda Luksemburga, Katedrala u Burgosu, Kneževska palača u Monaku, Konrad Adenauer, Kristofor Kolumbo, Latvija, Litva, Ljubljana, Louis Braille, Luksemburg, ..., Malta, Međunarodni dan žena, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Miguel de Cervantes, Njemačka, Njemačke savezne pokrajine, Opća deklaracija o ljudskim pravima, Optjecaj, Pariz, Primož Trubar, Proširenje Europske unije, Rimski ugovori (1957.), Rujan, Saarska, San Marino, Sandro Botticelli, Schleswig-Holstein, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Svjetska baština, Svjetska baština u Španjolskoj, Svjetski dan glazbe, Svjetski dan mladih, Svjetski program za hranu, Svjetski susret obitelji, Ujedinjeni narodi, Ujedinjenje Italije, UNESCO, Vatikan, Višegradska skupina, XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006., XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004., XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024., Zastava Europske unije, 10. travnja, 10. veljače, 11. svibnja, 13. prosinca, 14. listopada, 14. svibnja, 15. veljače, 16. prosinca, 17. listopada, 1963., 20. svibnja, 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 24. lipnja, 25. listopada, 26. srpnja, 29. listopada, 3. veljače, 30. lipnja, 4. listopada, 6. prosinca, 8. veljače, 9. studenoga. Proširite indeks (74 više) »
Albert II. od Monaka
Albert II. od Monaka Albert II., punim imenom Albert Alexandre Louis Pierre Grimaldi, (Monte Carlo, 14. ožujka 1958.), trenutni je knez Monaka i starješina vladarske dinastije Grimaldi.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Albert II. od Monaka · Vidi više »
Atomium
Atomium je skulptura izgrađena u čast Svjetske izložbe 1958. u Bruxellesu.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Atomium · Vidi više »
Austrijski državni ugovor
Austriji, 1945-1955 Savezničke okupacione zone u Beču, 1945-1955 Austrijski državni ugovor (njemački: Österreichischer Staatsvertrag); puni naziv ovog Ugovora glasi Ugovor o ponovnoj uspostavi samostojne i demokratske Austrije, potpisan u Beču 15.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Austrijski državni ugovor · Vidi više »
Avers i revers
Avers i revers su nazivi za prednju i stražnju stranu kovanog novca i medalje.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Avers i revers · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Španjolska · Vidi više »
Švicarska garda
Pripadnici '''Papinske švicarske garde''' na straži Švicarska garda je švicarska plaćenička vojska koja je još od srednjeg vijeka služila u vojskama mnogih europskih zemalja, sukladno ugovorima koje su sklapali pojedini njihovi kantoni.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Švicarska garda · Vidi više »
Baltičke države
Baltičke države (est. Balti riigid ili Baltimaad; lat. Baltijas valstis; lit. Baltijos valstybės), također poznate kao Baltičke zemlje ili Baltičke republike, Pribaltik ili samo Baltik, geopolitički je i povijesni pojam kojim se označavaju tri države u sjeveroistočnoj Europi na istočnoj obali Baltičkog mora: Estonija, Latvija i Litva.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Baltičke države · Vidi više »
Baršunasta revolucija
Prosvjednici u praškom Starom Mestu. Prag za vrijeme Baršunaste revolucije. Na slici je gomila ljudi u parku Letná, gdje je demonstracija u prilog generalnom štrajku započela u 14 sati. Baršunasta revolucija je naziv za nenasilnu revoluciju u Čehoslovačkoj koja je trajala od 16. studenog do 29. prosinca 1989. godine.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Baršunasta revolucija · Vidi više »
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Bavarska · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Benedikt XVI. · Vidi više »
Berlinski zid
Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Berlinski zid · Vidi više »
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Bremen · Vidi više »
Bundesrat
Sjedište Bundesrata u Berlinu Bundesrat iznutra Sastav Bundesrata. godine s prikazom zastupnika po saveznim državama i naznakom stranaka koje su na vlasti u tim saveznim državama. Bundesrat (Savezno vijeće) je jedan od pet njemačkih ustavnih organa, čija je funkcija zastupanje interesa svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Bundesrat · Vidi više »
Camillo Benso di Cavour
'''Camillo Benso di Cavour''' Camillo Benso di Cavour, 1858 Grof Camillo Benso di Cavour (Torino, 10. kolovoza 1810. – Torino, 6. lipnja 1861.), talijanski državnik Školovao se u Vojnoj akademiji u Torinu, glavnom gradu Pijemonta.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Camillo Benso di Cavour · Vidi više »
Córdoba (Španjolska)
Córdoba je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Córdoba (Španjolska) · Vidi više »
Charlene Wittstock
Charlene od Monaka, rodnim imenom Charlene Lynette Wittstock (* Bulawayo, Zimbabve, 25. siječnja 1978.), monegaška kneginja, bivša južnoafrička olimpijska plivačica, rođena u Zimbabveu, i supruga monegaškog kneza Alberta II.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Charlene Wittstock · Vidi više »
Charles de Gaulle
Charles André Joseph Marie de Gaulle (Lille, 22. studenog 1890. – Colombey-les-deux-Eglises, 9. studenog 1970.), u Francuskoj često nazivan Général de Gaulle, je bio francuski general i državnik, vršitelj dužnosti 18.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Charles de Gaulle · Vidi više »
Don Quijote
Don Quijote je glavni lik u romanu El ingenioso hidalgo Don Quijote de la Mancha, kojeg je napisao Miguel de Cervantes.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Don Quijote · Vidi više »
Ekonomska i monetarna unija Europske unije
Zemlje članice Ekonomske i monetarne unije. Plavo su označene države koje su uvele euro, narančasto zemlje koje se nalaze u mehanizmu ERM II, a crveno zemlje koje su izvan navedenog mehanizma. Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Ekonomska i monetarna unija Europske unije · Vidi više »
Elizejski ugovor
de Gaullea (lijevo) Elizejski ugovor (francuski Traité de l'Élysée, njemački Élysée-Vertrag), znan i kao Ugovor o prijateljstvu, je ugovor koji su 1963. potpisali Charles de Gaulle, predsjednik Francuske i Konrad Adenauer, njemački kancelar.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Elizejski ugovor · Vidi više »
Erazmo Roterdamski
'''Erazmo Roterdamski''' Deziderije Erazmo Roterdamski (latinizirani oblik imena Desiderius Erasmus Roterodamus; Rotterdam, 28. listopada 1465. – Basel, 12. srpnja 1536.), često skraćeno Erazmo (Erasmus), pravim imenom Geert Geerts, nizozemski je humanist, katolički svećenik i teolog, bibličar, književnik, filolog, prevoditelj i filozof.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Erazmo Roterdamski · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Estonija · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Euro · Vidi više »
Eurokovanice
Postoji osam apoena kovanica eura, u rasponu od jednog centa do dva eura (euro je podijeljen na stotinu centi).
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Eurokovanice · Vidi više »
Euronovčanice
Novčanice eura iz serije ''Europa'' (od 2013.) Novčanice eura iz prve serije (''Doba i stilovi Europe'') (2002. – 2013.) Novčanice eura, valute eurozone i institucija Europske unije, u optjecaju su od izdavanja prve serije (također nazvane ES1) 2002.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Euronovčanice · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Europska komisija · Vidi više »
Europska prijestolnica kulture
Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Europska prijestolnica kulture · Vidi više »
Europska središnja banka
Sjedište Europske središnje banke Europska središnja banka (ESB, eng. European Central Bank - ECB) središnja je banka eurozone, monetarne unije 20 država članica Europske unije koje su usvojile euro kao vlastitu valutu.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Europska središnja banka · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Eurozona · Vidi više »
Finska marka
Finska marka, ISO 4217: FIM je bila službeno sredstvo plaćanja u Finskoj.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Finska marka · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Francuska · Vidi više »
Giorgio Vasari
'''Giorgio Vasari''' (autoportret) Giorgio Vasari (Arezzo, 30. srpnja 1511. – Firenca, 27. lipnja 1574.), talijanski slikar i arhitekt, koji je danas poznat po svom životopisu talijanskih umjetnika.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Giorgio Vasari · Vidi više »
Giuseppe Garibaldi
Giuseppe Garibaldi Giuseppe Garibaldi (Nica, 4. srpnja 1807. – otok Caprera, 2. lipnja 1882.), talijanski revolucionar i borac za Ujedinjenje i slobodu Italije.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Giuseppe Garibaldi · Vidi više »
Grace Kelly
Grace Patricia Kelly (Philadelphia, 12. studenog 1929. – Monako, 14. rujna 1982.), američka filmska i kazališna glumica i monegaška princeza (od 1956. godine).
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Grace Kelly · Vidi više »
Granada
Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Granada · Vidi više »
Guimarães
Guimarães je grad distrikta Braga, industrijski najrazvijenije portugalske regije Sjeverni Portugal, s 20 župa i 52.181 stanovnika na 23.5 km² (223.9 stanovnika/km²) 2008.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Guimarães · Vidi više »
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Hamburg · Vidi više »
Henri, veliki vojvoda od Luksemburga
Henri, Veliki Vojvoda od Luksemburga Grb Henrija, Velikog vojvode od Luksemburga Henri, veliki vojvoda Luksemburga (Betzdorf, 16. travnja 1955.), trenutni luksemburški vladar.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Henri, veliki vojvoda od Luksemburga · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Hrvatska narodna banka · Vidi više »
Jean, veliki vojvoda Luksemburga
Jean na inauguraciji 1964. godine Jean (dvorac Colmar-Berg, 5. siječnja 1921. – Luxembourg, 23. travnja 2019.), bio je luksemburški veliki vojvoda (1964. – 2000.) iz dinastije Bourbon-Parma.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Jean, veliki vojvoda Luksemburga · Vidi više »
Katedrala u Burgosu
Gospina katedrala u Burgosu (španjolski: Catedral de Burgos) je gotičkog stila rimokatolička katedrala u Burgosu, Španjolska.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Katedrala u Burgosu · Vidi više »
Kneževska palača u Monaku
Kneževski dvor Monaka Kneževska palača u Monaku (fr. Palais de Monaco), službena rezidencija monegaške vladarske obitelji Grimaldi.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Kneževska palača u Monaku · Vidi više »
Konrad Adenauer
Konrad Hermann Josef Adenauer (Köln, 5. siječnja 1876. – Bad Honnef-Rhöndorf, 19. travnja, 1967.) bio je njemački političar i državnik.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Konrad Adenauer · Vidi više »
Kristofor Kolumbo
'''Kristofor Kolumbo''' Kristofor Kolumbo (tal.: Cristoforo Colombo, špa.: Cristóbal Colón, por.: Cristóvão Colombo, latinizirano: Christophorus Columbus) (Genova, između 25. kolovoza i 31. listopada 1451. – Valladolid, 20. svibnja 1506.), istraživač i trgovac koji je preplovio Atlantski ocean i doplovio do Amerike.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Kristofor Kolumbo · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Latvija · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Litva · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Ljubljana · Vidi više »
Louis Braille
Louis Braille '''Louis Braille''' na Braillovom pismu Louis Braille (Coupvray, 4. siječnja 1809. – Pariz, 6. siječnja 1852.), francuski tvorac pisma za slijepe I sam slijep od svoje treće godine, i kasnije kao učitelj u Zavodu za slijepe u Parizu, upoznao je potrebe i mogućnosti slijepih osoba u obrazovanju pa je 1824. godine stvorio pismo za slijepe.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Louis Braille · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Luksemburg · Vidi više »
Malta
Malta, službeno Republika Malta (malteški: Repubblika ta' Malta, engleski: Republic of Malta) otočna je država u Sredozemnom moru. Ova država sastoji se od nekoliko otoka i otočića, od kojih su tri naseljena. Najveći otok je Malta na kojem živi najveći dio stanovništva zemlje. Ova zemlja u kojoj živi nešto više od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Malteško otočje nalazi se nedaleko od Sicilije (Italija), te manje od 300 km od obale Afrike. Zbog svog strateškog položaja, Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile, kao što su Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i Britanci. Od 21. rujna 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, a od 1. svibnja 2004. članica Europske unije. Malta je izrazito katolička zemlja, s jednim od najvećih postotaka udjela rimokatolika u stanovništvu na svijetu. Kršćanstvo je na Maltu donio apostol sveti Pavao, koji je na ovom otočju doživio brodolom. Službeni jezici Malte su malteški i engleski. Talijanski također ima veliku važnost u državi, jer je bio službeni jezik do 1934. godine.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Malta · Vidi više »
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Međunarodni dan žena · Vidi više »
Mecklenburg-Zapadno Pomorje
Mecklenburg-Zapadno Pomorje (književni njemački: Mecklenburg-Vorpommern, donjonjemački: Mekelnborg-Vörpommern ili Mäkelborg-Vörpommern) je savezna pokrajina (zemlja) u sjeveroistočnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Mecklenburg-Zapadno Pomorje · Vidi više »
Miguel de Cervantes
'''Miguel de Cervantes''', (''Retratos de Españoles Ilustres'', 1791). Miguel de Cervantes Saavedra (Alcalá de Henares, 29. rujna 1547. – Madrid, 23. travnja 1616.) najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Miguel de Cervantes · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Njemačka · Vidi više »
Njemačke savezne pokrajine
Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »
Opća deklaracija o ljudskim pravima
Eleanor Roosevelt s Općom deklaracijom o ljudskim pravima (1949.) Opća deklaracija o ljudskim pravima prvi je sveobuhvatni instrument zaštite ljudskih prava koji je proglasila jedna opća međunarodna organizacija, Ujedinjeni narodi.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Opća deklaracija o ljudskim pravima · Vidi više »
Optjecaj
Kovanice iz raziličitih zemalja. Optjecaj u novčarstvu označava kretanje, kolanje, kruženje novca među ljudima, njegovo prelaženje od jedne osobe do druge.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Optjecaj · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Pariz · Vidi više »
Primož Trubar
Primož Trubar Primož Trubar (Rašica, Slovenija, 9. lipnja 1508. – Deredingen, Njemačka, 28. lipnja 1586.) je bio slovenski protestantski reformator, pisac i prevoditelj.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Primož Trubar · Vidi više »
Proširenje Europske unije
Europsku uniju osnovalo je 1957. godine šest država kao Europsku ekonomsku zajednicu.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Proširenje Europske unije · Vidi više »
Rimski ugovori (1957.)
Kapitolskog muzeja u kojoj su potpisani Rimski ugovori. Rimskim ugovorima, potpisanima 1957. godine u Rimu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom).
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Rimski ugovori (1957.) · Vidi više »
Rujan
Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Rujan · Vidi više »
Saarska
Saarska (njem. Saarland) je savezna zemlja Njemačke.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Saarska · Vidi više »
San Marino
San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i San Marino · Vidi više »
Sandro Botticelli
Sandro Botticelli, pravog imena Alessandro di Mariano Filipepi (Firenca 1. ožujka 1445. – Firenca 17. svibnja 1510.), jedan je od najznačajnijih talijanskih ranorenesansnih slikara; predstavnik neoplatonističke filozofije; spada u likovni krug oko Lorenza il Magnifica.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Sandro Botticelli · Vidi više »
Schleswig-Holstein
Schleswig-Holstein (donjonjemački: Sleswig-Holsteen, sjevernofrizijski: Slaswik-Holstiinj, danski: Slesvig-Holsten) je najsjevernija savezna pokrajina SR Njemačke.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Schleswig-Holstein · Vidi više »
Sjeverna Rajna-Vestfalija
Sjeverna Rajna-Vestfalija (njemački: Nordrhein-Westfalen, često skraćeno samo: NRW) je pokrajina u zapadnom dijelu Njemačke.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Sjeverna Rajna-Vestfalija · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Svjetska baština · Vidi više »
Svjetska baština u Španjolskoj
Kronološki popis svjetske baštine u Španjolskoj po godini upisa na UNESCO-ov popis.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Svjetska baština u Španjolskoj · Vidi više »
Svjetski dan glazbe
Svjetski dan glazbe (franc. Fête de la Musique; engl. World Music Day) slavi se svake godine 21. lipnja susretima i besplatnim nastupima amaterskih i profesionalnih glazbenika na otvorenim pozornicama te gradskim ulicama i trgovima diljem svijeta.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Svjetski dan glazbe · Vidi više »
Svjetski dan mladih
Svjetski dan mladih u Rimu 2000. Svjetski dan mladih događaj je u organizaciji Katoličke Crkve, koja okuplja mlade ljude iz cijelog svijeta na susretu s papom.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Svjetski dan mladih · Vidi više »
Svjetski program za hranu
Svjetski program za hranu (WFP) specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda zadužena za pružanje pomoći u hrani i najveća svjetska humanitarna organizacija za rješavanje slučajeva gladi i promoviranje sigurnosti hrane.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Svjetski program za hranu · Vidi više »
Svjetski susret obitelji
Svjetski susret obitelji je rimokatolička obiteljska manifestacija.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Svjetski susret obitelji · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i UNESCO · Vidi više »
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta. Grad-država je stvoren 1929. godine Lateranskim ugovorom, kao nasljednik nekada moćne i velike Papinske Države. Vatikan je izborna monarhija kojoj je na čelu biskup Rima – Papa. Vatikan je središte Katoličke crkve i njenog poglavara Pape. Papinska je katedrala bazilika sv. Ivana Lateranskog, a nalazi se izvan vatikanskih zidina.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Vatikan · Vidi više »
Višegradska skupina
Višegradska skupina (Višegradska grupa, Višegradska četvorka) ili skraćeno V4 je naziv udruženja četiriju srednjoeuropskih suverenih država: Mađarske, Slovačke, Češke i Poljske.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Višegradska skupina · Vidi više »
XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006.
XX.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i XX. Zimske olimpijske igre – Torino 2006. · Vidi više »
XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004.
XXVIII.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i XXVIII. Olimpijske igre – Atena 2004. · Vidi više »
XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.
XXXIII.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024. · Vidi više »
Zastava Europske unije
Proporcija zastave EU Zastava Europske unije sastoji se od dvanaest zlatnih zvjezdica smještenih na plavoj podlozi.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i Zastava Europske unije · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 10. travnja · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 10. veljače · Vidi više »
11. svibnja
11.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 11. svibnja · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 13. prosinca · Vidi više »
14. listopada
14.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 14. listopada · Vidi više »
14. svibnja
14.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 14. svibnja · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 15. veljače · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 16. prosinca · Vidi više »
17. listopada
17.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 17. listopada · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 1963. · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 20. svibnja · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 2023. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 24. lipnja · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 25. listopada · Vidi više »
26. srpnja
26.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 26. srpnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 29. listopada · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 3. veljače · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 30. lipnja · Vidi više »
4. listopada
4.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 4. listopada · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 6. prosinca · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 8. veljače · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Komemorativne kovanice od 2 € i 9. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Komemorativne kovanice od 2 eura, Komemorativne kovanice od €2, Prigodne kovanice od 2 eura, Prigodne kovanice od 2 €.
