Brže od pregledniku!
135 odnosi: Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji, Aleksandar I. Karađorđević, Alojzije Stepinac, Antun Radić, August Košutić, Austro-Ugarska, Autohtonost, Autonomija, Đurđevac, Đuro Basariček, Špišić Bukovica, Badljevina, Božidar Pankretić, Boljševizam, Bosna, Centralizacija, Chicago, Dalmacija, Daruvar, Dinar, Dobriša Cesarić, Dragutin Feletar, Drama, Država, Drnje, Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja", Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Emancipacija, Florida, Gradsko dramsko kazalište Gavella, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska seljačka stranka, Iseljeništvo, Ivan Kraljić, Ivan Pernar, Josip Jelačić, Josip Predavec, Josip Torbar, Jugovo Polje, Kanada, Kolonizacija, Koprivnica, Korija, Kraljevina Jugoslavija, Kruna, Lijepa naša domovino, Lipanj, ..., Marija Jurić Zagorka, Marija Radić, Matica hrvatska, Matija Gubec, München, Militarizam, Mirogoj, Moskva, Nepismenost, Okrugljača, Pavle Radić, Pitomača, Pjesnik, Podravina, Političar, Prvi svjetski rat, Republika, Rezovac, Robert Frangeš Mihanović, Rudolf Horvat, Rudolf Matz, Rusija, Seljačka internacionala, Seljačka sloga, Slavko Batušić, Slavonija, Slovenija, Srbija, Stjepan Košutić, Stjepan Radić, Talijani, Trbušni tifus, Turnašica, Vidovdanski ustav, Virovitica, Vladko Maček, Zagreb, 1. listopada, 1. srpnja, 1. veljače, 11. travnja, 12. rujna, 13. lipnja, 13. veljače, 14. veljače, 15. ožujka, 18. listopada, 1885., 1915., 1918., 1919., 1920., 1921., 1924., 1926., 1928., 1929., 1934., 1935., 1936., 1937., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1957., 1967., 20. listopada, 2009., 21. lipnja, 22. rujna, 24. prosinca, 25. srpnja, 28. studenoga, 3. veljače, 30. ožujka, 30. siječnja, 5. rujna, 6. listopada, 6. travnja, 7. ožujka, 8. kolovoza, 8. listopada, 8. svibnja. Proširite indeks (85 više) »
Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji
Agrarna reforma nastala je iz želje da se likvidiraju feudalni odnosi u novostvorenoj Kraljevini SHS, da se odgovori očekivanjima seljaka iz pasivnih krajeva za poboljšanjem njihovog položaja, da se koloniziraju sjeverni, nacionalno mješoviti krajevi (posebno Vojvodina) i da se veleposjednicima stranim državljanima, često odanima tuđim dinastijama, oduzme zemlja.
Novi!!: Mara Matočec i Agrarna reforma u prvoj Jugoslaviji · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Mara Matočec i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Mara Matočec i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Novi!!: Mara Matočec i Antun Radić · Vidi više »
August Košutić
August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Mara Matočec i August Košutić · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Mara Matočec i Austro-Ugarska · Vidi više »
Autohtonost
hrvatski tradicijski suvenir. Hrvatski vezovi Lirica iz Kaštela Izraz autohton (od grč. autos »sâm, isti« i chthon »tlo, zemlja«), kojemu u hrvatskom jeziku najbolje odgovara značenje samonikao ne upotrebljava se svagda u posve istom značenju.
Novi!!: Mara Matočec i Autohtonost · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Mara Matočec i Autonomija · Vidi više »
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Mara Matočec i Đurđevac · Vidi više »
Đuro Basariček
Đuro Basariček (Zagreb, 13. ožujka 1884. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar, pravnik, publicist i društveni aktivist.
Novi!!: Mara Matočec i Đuro Basariček · Vidi više »
Špišić Bukovica
Špišić Bukovica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mara Matočec i Špišić Bukovica · Vidi više »
Badljevina
Badljevina je naselje u sastavu grada Pakraca, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Mara Matočec i Badljevina · Vidi više »
Božidar Pankretić
Božidar Pankretić (Gaj, Vrbovec, 9. studenoga 1964.), bivši ministar regionalnog razvoja,šumarstva i vodnog gospodarstva.
Novi!!: Mara Matočec i Božidar Pankretić · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Mara Matočec i Boljševizam · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Mara Matočec i Bosna · Vidi više »
Centralizacija
Centralizacija je pojam koji znači vladavinu nekog prostora iz jednoga sjedišta, tj.
Novi!!: Mara Matočec i Centralizacija · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Mara Matočec i Chicago · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Mara Matočec i Dalmacija · Vidi više »
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Novi!!: Mara Matočec i Daruvar · Vidi više »
Dinar
Dinar je naziv valute u nekim, uglavnom arapskim, državama.
Novi!!: Mara Matočec i Dinar · Vidi više »
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Novi!!: Mara Matočec i Dobriša Cesarić · Vidi više »
Dragutin Feletar
Prof.dr.sc. Dragutin Feletar s lentom Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja (2014.) Akademik Feletar na predstavljanju ''Hrvatskog kajkavskog kolendara'' za 2019. godinu. Dragutin Feletar (Veliki Otok, općina Legrad, 10. srpnja 1941. – Koprivnica, 21. lipnja 2023.), hrvatski geograf, sveučilišni profesor, novinar, kulturni djelatnik i publicist, akademik HAZU.
Novi!!: Mara Matočec i Dragutin Feletar · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Mara Matočec i Drama · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Mara Matočec i Država · Vidi više »
Drnje
Drnje (mađarski: Dörnye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mara Matočec i Drnje · Vidi više »
Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"
Spomen ploča na ulazu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« Grb Družbe Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« (akr. DBHZ, lat. Societas "Fratres Draconis Croatici"), hrvatsko bratstvo i kulturna udruga utemeljena na načelima prijateljstva, bratstva, dragovoljnosti, kolektivnog rada i odlučivanja, sa svrhom da čuva i obnavlja hrvatsku kulturnu baštinu i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate.
Novi!!: Mara Matočec i Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Mara Matočec i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Mara Matočec i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Emancipacija
Emancipacija je termin koji se upotrebljava pri opisivanju različitih nastojanja za dobivanje političkih prava ili ravnopravnosti za često obespravljenu skupinu.
Novi!!: Mara Matočec i Emancipacija · Vidi više »
Florida
Florida je država na jugoistoku SAD-a a često ju nazivaju i Sunshine State, što znači sunčana država.
Novi!!: Mara Matočec i Florida · Vidi više »
Gradsko dramsko kazalište Gavella
GDK Gavella u Frankopanskoj, Zagreb Gradsko dramsko kazalište Gavella (GDK Gavella) osnovano je 29. svibnja 1953. godine i osnovna mu je djelatnost izvođenje dramskih predstava.
Novi!!: Mara Matočec i Gradsko dramsko kazalište Gavella · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mara Matočec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Novi!!: Mara Matočec i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Mara Matočec i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Iseljeništvo
Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.
Novi!!: Mara Matočec i Iseljeništvo · Vidi više »
Ivan Kraljić
Ivan Kraljić (Koprivnica, 1879. – Koprivnica, 1956.), hrvatski političar.
Novi!!: Mara Matočec i Ivan Kraljić · Vidi više »
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Mara Matočec i Ivan Pernar · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Mara Matočec i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Predavec
Josip Predavec (Rugvica, 2. srpnja 1884. – Dugo Selo, 14. srpnja 1933.), bio je hrvatski povjesničar, agronom, prosvjetljitelj hrvatskog seljaštva, političar.
Novi!!: Mara Matočec i Josip Predavec · Vidi više »
Josip Torbar
Dr.
Novi!!: Mara Matočec i Josip Torbar · Vidi više »
Jugovo Polje
Jugovo Polje je naselje u općini Suhopolje, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Novi!!: Mara Matočec i Jugovo Polje · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Mara Matočec i Kanada · Vidi više »
Kolonizacija
Kolonizacija je izraz koji označava doseljavanje ili dolazak određenih organizama (biljnih i životinjskih vrsta) na područje na kome prethodno nisu trajno živjeli.
Novi!!: Mara Matočec i Kolonizacija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Mara Matočec i Koprivnica · Vidi više »
Korija
Korija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Mara Matočec i Korija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Mara Matočec i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kruna
Papinska kruna za sliku Mati Božje Czestochowske. Izradio ju je Lech Dziewulski 2006. godine. Kruna (lat. corona) je raskošno urešeno pokrivalo za glavu u obliku vijenca, simbol vladarske moći i časti.
Novi!!: Mara Matočec i Kruna · Vidi više »
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Novi!!: Mara Matočec i Lijepa naša domovino · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mara Matočec i Lipanj · Vidi više »
Marija Jurić Zagorka
Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 30. studenoga 1957.), bila je hrvatska književnica i novinarka.
Novi!!: Mara Matočec i Marija Jurić Zagorka · Vidi više »
Marija Radić
Marija Radić (rodnim imenom Marie Dvořáková; Prag, 27. kolovoza 1874. – Zagreb, 17. lipnja 1954.) bila je češko-hrvatska učiteljica, knjižničarka, publicistkinja i nakladnica.
Novi!!: Mara Matočec i Marija Radić · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Mara Matočec i Matica hrvatska · Vidi više »
Matija Gubec
Antuna Augustinčića (dio spomenika seljačkoj buni 1573.) Ambroz Matija Gubec (mađarski: Gubecz Máté), (Hižakovec u Hrvatskom zagorju oko 1548. - Zagreb, 15. veljače 1573.?),, Mladen Švab (2002.), hbl.lzmk.hr, preuzeto 1.
Novi!!: Mara Matočec i Matija Gubec · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Mara Matočec i München · Vidi više »
Militarizam
Militarizam je shvaćanje da država treba imati jaku vojnu moć, te da tu moć treba agresivno koristiti.
Novi!!: Mara Matočec i Militarizam · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Mara Matočec i Mirogoj · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Mara Matočec i Moskva · Vidi više »
Nepismenost
Stopa pismenosti u svijetu Nepismenost ili analfabetizam je nepoznavanje pisma, neupućenost u vještinu čitanja i pisanja.
Novi!!: Mara Matočec i Nepismenost · Vidi više »
Okrugljača
Okrugljača je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Špišić Bukovica, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Mara Matočec i Okrugljača · Vidi više »
Pavle Radić
Pavle (Pavao) Radić (Trebarjevo Desno, 10. siječnja 1880. – Beograd, 20. lipnja 1928.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Mara Matočec i Pavle Radić · Vidi više »
Pitomača
Pitomača je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mara Matočec i Pitomača · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Mara Matočec i Pjesnik · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Mara Matočec i Podravina · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Mara Matočec i Političar · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Mara Matočec i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Mara Matočec i Republika · Vidi više »
Rezovac
Rezovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Mara Matočec i Rezovac · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: Mara Matočec i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Mara Matočec i Rudolf Horvat · Vidi više »
Rudolf Matz
Rudolf Matz (Zagreb, 19. rujna 1901. – Zagreb, 22. ožujka 1988.), hrvatski violončelist, skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog.
Novi!!: Mara Matočec i Rudolf Matz · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Mara Matočec i Rusija · Vidi više »
Seljačka internacionala
Seljačka internacionala (općenito zvana prema ruskom izvorniku Krestintern, od Крестьянский интернационал, Крестинтерн) je bila međunarodna seljačka organizacija koju je formirala Kominterna u listopadu 1923. Komunisti su se natjecali sa seljačkim strankama nastojeći pridobiti potporu seljaštva u istočnoj Europi.
Novi!!: Mara Matočec i Seljačka internacionala · Vidi više »
Seljačka sloga
Seljačka sloga je bila kulturno-prosvjetno društvo Hrvatske seljačke stranke, koje je djelomično djelovalo i na gospodarskom polju.
Novi!!: Mara Matočec i Seljačka sloga · Vidi više »
Slavko Batušić
Slavko Batušić (Novska, 2. lipnja 1902. – Zagreb, 25. travnja 1979.), hrvatski književnik, publicist, teatrolog, predavač, povjesničar umjetnosti i redatelj.
Novi!!: Mara Matočec i Slavko Batušić · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mara Matočec i Slavonija · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Mara Matočec i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Mara Matočec i Srbija · Vidi više »
Stjepan Košutić
Stjepan Košutić (Radoboj, 30. lipnja 1890. Zagreb, 1938.), hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Mara Matočec i Stjepan Košutić · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Mara Matočec i Stjepan Radić · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Mara Matočec i Talijani · Vidi više »
Trbušni tifus
Trbušni tifus sistemska je bolest koju uzrokuje bakterija Salmonella typhi, karakterizirana vrućicom, prostracijom, bolom u trbuhu i ružičastim osipom - rozeolom.
Novi!!: Mara Matočec i Trbušni tifus · Vidi više »
Turnašica
Turnašica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Pitomača, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Mara Matočec i Turnašica · Vidi više »
Vidovdanski ustav
Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Novi!!: Mara Matočec i Vidovdanski ustav · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Mara Matočec i Virovitica · Vidi više »
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Mara Matočec i Vladko Maček · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mara Matočec i Zagreb · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Mara Matočec i 1. listopada · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Mara Matočec i 1. srpnja · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Mara Matočec i 1. veljače · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Mara Matočec i 11. travnja · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Mara Matočec i 12. rujna · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Mara Matočec i 13. lipnja · Vidi više »
13. veljače
13.
Novi!!: Mara Matočec i 13. veljače · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Mara Matočec i 14. veljače · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Mara Matočec i 15. ožujka · Vidi više »
18. listopada
18.
Novi!!: Mara Matočec i 18. listopada · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1885. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1919. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1926. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Mara Matočec i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1929. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Mara Matočec i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1937. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Mara Matočec i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Mara Matočec i 1942. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1957. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Mara Matočec i 1967. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Mara Matočec i 20. listopada · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mara Matočec i 2009. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Mara Matočec i 21. lipnja · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Mara Matočec i 22. rujna · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Mara Matočec i 24. prosinca · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Mara Matočec i 25. srpnja · Vidi više »
28. studenoga
28.
Novi!!: Mara Matočec i 28. studenoga · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Mara Matočec i 3. veljače · Vidi više »
30. ožujka
30.
Novi!!: Mara Matočec i 30. ožujka · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Mara Matočec i 30. siječnja · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Mara Matočec i 5. rujna · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Mara Matočec i 6. listopada · Vidi više »
6. travnja
6.
Novi!!: Mara Matočec i 6. travnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Mara Matočec i 7. ožujka · Vidi više »
8. kolovoza
8.
Novi!!: Mara Matočec i 8. kolovoza · Vidi više »
8. listopada
8.
Novi!!: Mara Matočec i 8. listopada · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Mara Matočec i 8. svibnja · Vidi više »
