Brže od pregledniku!
121 odnosi: Aleksandr Kareljin, Antiteroristička jedinica Lučko, Arena Zagreb, Švicarska, Boks, Borilački športovi, Brazil, Brazilski džiju-džicu, Budimpešta, Dana White, Dnevnik Nove TV, Domovinski rat, Duran Duran, Europa, Gabriel Gonzaga, Gimnazija, HNK Cibalia Vinkovci, HNK Vukovar '91, Hrvatska, Hrvatski sabor, Japan, Japanski bojni brod Musashi, Jetra, Kanada, Kickboxing, Las Vegas, Nevada, Madrid, Manchester, Marijan Mlinarić, Meksiko, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mješovite borilačke vještine, Nizozemska, Ožujak, Poljska, PRIDE Fighting Championships, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Remy Bonjasky, Shorty, Sjedinjene Američke Države, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srpanj, Studeni, Svibanj, Tokio, Travanj, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ultimate Fighting Championship, Vancouver, ..., Varaždin, Veljača, Vinkovci, Zagreb, 1. srpnja, 1. veljače, 10. kolovoza, 10. rujna, 11. ožujka, 11. travnja, 12. veljače, 13. lipnja, 15. kolovoza, 15. ožujka, 15. veljače, 16. veljače, 19. kolovoza, 19. ožujka, 19. rujna, 19. srpnja, 1974., 1989., 1993., 1996., 1997., 20. veljače, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 21. travnja, 23. kolovoza, 23. lipnja, 23. listopada, 23. rujna, 23. svibnja, 24. rujna, 25. rujna, 25. travnja, 26. lipnja, 28. kolovoza, 28. travnja, 29. listopada, 29. prosinca, 3. studenoga, 3. veljače, 30. rujna, 31. listopada, 31. prosinca, 5. listopada, 5. studenoga, 5. svibnja, 8. lipnja, 8. rujna, 9. studenoga. Proširite indeks (71 više) »
Aleksandr Kareljin
Aleksandr Aleksandrovič Kareljin (ruski: Александр Александрович Карелин), (Novosibirsk, 19. rujna 1967.) - ruski hrvač grčko-rimskim stilom, tri puta olimpijski pobjednik, devet puta svjetski prvak, dvanaest puta europski prvak i trinaest puta prvak Rusije.
Novi!!: Mirko Filipović i Aleksandr Kareljin · Vidi više »
Antiteroristička jedinica Lučko
Antiteroristička jedinica Lučko je jedinica Specijalne policije Republike Hrvatske u sastavu Zapovjedništva specijalne policije MUP-a, posebno osposobljena za rješavanje kriznih situacija visokog rizika, posebice talačkih kriza.
Novi!!: Mirko Filipović i Antiteroristička jedinica Lučko · Vidi više »
Arena Zagreb
Arena Zagreb je višenamjenska dvorana s pratećim sadržajima, predviđena za održavanje sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih manifestacija.
Novi!!: Mirko Filipović i Arena Zagreb · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Mirko Filipović i Švicarska · Vidi više »
Boks
Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.
Novi!!: Mirko Filipović i Boks · Vidi više »
Borilački športovi
Borilački športovi dijele se u dvije osnovne skupine.
Novi!!: Mirko Filipović i Borilački športovi · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Mirko Filipović i Brazil · Vidi više »
Brazilski džiju-džicu
Brazilski džiju-džicu (u medijima i u obliku brazilski jiu-jitsu) (eng. krat. BJJ) je borilačka vještina i borilački šport koji je usredotočen na grappling i osobito na borbu na tlu s ciljem dobivanja dominantne pozicije te korištenjem zglobnih koštaca (engl. joint locks) i gušenja da se prisili protivnika na predaju.
Novi!!: Mirko Filipović i Brazilski džiju-džicu · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Mirko Filipović i Budimpešta · Vidi više »
Dana White
Dana White punim imenom Dana Frederic White Jr.
Novi!!: Mirko Filipović i Dana White · Vidi više »
Dnevnik Nove TV
Dnevnik Nove TV je središnja informativna emisija koja se prikazuje svaki dan na Novoj TV u 19.00 sati.
Novi!!: Mirko Filipović i Dnevnik Nove TV · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Mirko Filipović i Domovinski rat · Vidi više »
Duran Duran
Duran Duran britanski je novovalni i synth pop sastav, osnovan 1978. godine u Birminghamu.
Novi!!: Mirko Filipović i Duran Duran · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Mirko Filipović i Europa · Vidi više »
Gabriel Gonzaga
Gabriel Gonzaga (Rio de Janeiro, Brazil, 18. svibnja 1979.) je brazilski profesionalni borac mješovitih borilačkih vještina (MMA) koji se natjecao unutar američke UFC (Ultimate Fight Championship) borilačke organizacije.
Novi!!: Mirko Filipović i Gabriel Gonzaga · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Mirko Filipović i Gimnazija · Vidi više »
HNK Cibalia Vinkovci
HNK Cibalia Vinkovci hrvatski je nogometni klub iz Vinkovaca.
Novi!!: Mirko Filipović i HNK Cibalia Vinkovci · Vidi više »
HNK Vukovar '91
HNK Vukovar ´91 je bio nogometni klub iz hrvatskog grada Vukovara.
Novi!!: Mirko Filipović i HNK Vukovar '91 · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mirko Filipović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Mirko Filipović i Hrvatski sabor · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Mirko Filipović i Japan · Vidi više »
Japanski bojni brod Musashi
Musashi, bio je drugi brod svoje klase (Yamato-klasa bojnih brodova), dijelio je čast s Yamatom, najvećim bojnim brodom u povjesti.
Novi!!: Mirko Filipović i Japanski bojni brod Musashi · Vidi više »
Jetra
Jetra čovjeka označena crvenom bojom (pogled sprijeda) Јetra (grč. hepar) je za život važan organ kod kralježnjaka, uključuјući tu i ljude, te još nekih životinja.
Novi!!: Mirko Filipović i Jetra · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Mirko Filipović i Kanada · Vidi više »
Kickboxing
Kickboxing Kickboxing (ponekad kickboks) je moderan borilački sport koji obuhvaća više sportskih grana/disciplina, a to su: ''Semi contact'' (Polukontakt), ''Light contact'' (Lagani kontakt), Kick light, ''Full contact'' (Puni kontakt), ''Low kick'', ''K-1'', Thai kickboxing (sličnih pravila tajlandskom boksu), ''Glazbene forme'' i ''Aero-kickboxing''.
Novi!!: Mirko Filipović i Kickboxing · Vidi više »
Las Vegas, Nevada
Las Vegas je s 552.539 stanovnika (2006.) na 340 km² najveći grad Nevade i (uz Monte Carlo) najveći svjetski centar kockarske industrije.
Novi!!: Mirko Filipović i Las Vegas, Nevada · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Mirko Filipović i Madrid · Vidi više »
Manchester
Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.
Novi!!: Mirko Filipović i Manchester · Vidi više »
Marijan Mlinarić
Marijan Mlinarić (Jalžabet, 13. veljače 1943. - Varaždin, 4. rujna 2007.) je bivši hrvatski političar, diplomat, ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske, višegodišnji član HDZ-a i jedan od pionira karatea u Hrvatskoj.
Novi!!: Mirko Filipović i Marijan Mlinarić · Vidi više »
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Novi!!: Mirko Filipović i Meksiko · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Mirko Filipović i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Mješovite borilačke vještine
right Mješovite borilačke vještine (engl.: mixed martial arts; MMA), poznatiji i kao ultimate-fight, slobodna borba, Vale Tudo (portugalska riječ, znači sve vrijedi) i free-fight je borilački sport u kojem se za pobjedu nad protivnikom koristi kombinacija velike većine borilačkih disciplina.
Novi!!: Mirko Filipović i Mješovite borilačke vještine · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Mirko Filipović i Nizozemska · Vidi više »
Ožujak
Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i Ožujak · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Mirko Filipović i Poljska · Vidi više »
PRIDE Fighting Championships
PRIDE Fighting Championships je organizacija koja organizira borbe mješovitih borilačkih vještina, sa sjedištem u Japanu.
Novi!!: Mirko Filipović i PRIDE Fighting Championships · Vidi više »
Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)
Privlaka je naseljeno mjesto i općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: Mirko Filipović i Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija) · Vidi više »
Remy Bonjasky
Remy Bonjasky (Paramaribo, Surinam, 10. siječnja 1976.) je surinamsko - nizozemski boksač, kickboksač, K-1 borac.
Novi!!: Mirko Filipović i Remy Bonjasky · Vidi više »
Shorty
Dalibor Bartulović (poznat kao Shorty, 27. lipnja 1980., Vinkovci), hrvatski je hip hop glazbenik.
Novi!!: Mirko Filipović i Shorty · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Mirko Filipović i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Mirko Filipović i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i Srpanj · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i Studeni · Vidi više »
Svibanj
Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i Svibanj · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Mirko Filipović i Tokio · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i Travanj · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Mirko Filipović i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Mirko Filipović i Ukrajina · Vidi više »
Ultimate Fighting Championship
Ultimate Fighting Championship je svjetska organizacija koja organizira borbe mješovitih borilačkih vještina, sa sjedištem u SAD-u.
Novi!!: Mirko Filipović i Ultimate Fighting Championship · Vidi više »
Vancouver
Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.
Novi!!: Mirko Filipović i Vancouver · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Mirko Filipović i Varaždin · Vidi više »
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i Veljača · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Mirko Filipović i Vinkovci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Mirko Filipović i Zagreb · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Mirko Filipović i 1. srpnja · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Mirko Filipović i 1. veljače · Vidi više »
10. kolovoza
10.
Novi!!: Mirko Filipović i 10. kolovoza · Vidi više »
10. rujna
10.
Novi!!: Mirko Filipović i 10. rujna · Vidi više »
11. ožujka
11.
Novi!!: Mirko Filipović i 11. ožujka · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Mirko Filipović i 11. travnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Mirko Filipović i 12. veljače · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Mirko Filipović i 13. lipnja · Vidi više »
15. kolovoza
15.
Novi!!: Mirko Filipović i 15. kolovoza · Vidi više »
15. ožujka
15.
Novi!!: Mirko Filipović i 15. ožujka · Vidi više »
15. veljače
15.
Novi!!: Mirko Filipović i 15. veljače · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Mirko Filipović i 16. veljače · Vidi više »
19. kolovoza
19.
Novi!!: Mirko Filipović i 19. kolovoza · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Mirko Filipović i 19. ožujka · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Mirko Filipović i 19. rujna · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Mirko Filipović i 19. srpnja · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Mirko Filipović i 1974. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Filipović i 1989. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Filipović i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Filipović i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Mirko Filipović i 1997. · Vidi više »
20. veljače
20.
Novi!!: Mirko Filipović i 20. veljače · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Mirko Filipović i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mirko Filipović i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Mirko Filipović i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Mirko Filipović i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mirko Filipović i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mirko Filipović i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Mirko Filipović i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Mirko Filipović i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Mirko Filipović i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Mirko Filipović i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Mirko Filipović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Filipović i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Mirko Filipović i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Mirko Filipović i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Mirko Filipović i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Mirko Filipović i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Mirko Filipović i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Mirko Filipović i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Mirko Filipović i 2019. · Vidi više »
21. travnja
21.
Novi!!: Mirko Filipović i 21. travnja · Vidi više »
23. kolovoza
23.
Novi!!: Mirko Filipović i 23. kolovoza · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Mirko Filipović i 23. lipnja · Vidi više »
23. listopada
23.
Novi!!: Mirko Filipović i 23. listopada · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Mirko Filipović i 23. rujna · Vidi više »
23. svibnja
23.
Novi!!: Mirko Filipović i 23. svibnja · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Mirko Filipović i 24. rujna · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Mirko Filipović i 25. rujna · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Mirko Filipović i 25. travnja · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Mirko Filipović i 26. lipnja · Vidi više »
28. kolovoza
28.
Novi!!: Mirko Filipović i 28. kolovoza · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Mirko Filipović i 28. travnja · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Mirko Filipović i 29. listopada · Vidi više »
29. prosinca
29.
Novi!!: Mirko Filipović i 29. prosinca · Vidi više »
3. studenoga
3.
Novi!!: Mirko Filipović i 3. studenoga · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Mirko Filipović i 3. veljače · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Mirko Filipović i 30. rujna · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Mirko Filipović i 31. listopada · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Mirko Filipović i 31. prosinca · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Mirko Filipović i 5. listopada · Vidi više »
5. studenoga
5.
Novi!!: Mirko Filipović i 5. studenoga · Vidi više »
5. svibnja
5.
Novi!!: Mirko Filipović i 5. svibnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Mirko Filipović i 8. lipnja · Vidi više »
8. rujna
8.
Novi!!: Mirko Filipović i 8. rujna · Vidi više »
9. studenoga
9.
Novi!!: Mirko Filipović i 9. studenoga · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Cro Cop, Crocop, Mirko "Cro Cop" Filipović, Mirko Cro Cop.
