Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Thomas Jefferson

Indeks Thomas Jefferson

Thomas Jefferson (13. travnja 1743. – 4. srpnja 1826.) bio je jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, glavni autor Deklaracije o nezavisnosti (1776.) i treći Predsjednik SAD-a (1801. – 1809.). Na početku Američke revolucije, služio je u kontinentalnom kongresu predstavljajući državu Virginiju, a nakon toga služio je i kao ratni guverner Virginije (1779. – 1781.). Nakon što je rat okončan sredinom 1784. godine Jefferson je postao diplomat u Parizu.

244 odnosi: Aaron Burr, Abraham Lincoln, Alžir, Alexander Hamilton, Američka deklaracija o neovisnosti, Američki dolar, Američki građanski rat, Američki rat za neovisnost, Andrew Jackson, Anglo-američki rat, Antički Rim, Arhitektura, Atlantski ocean, Šećerna bolest, Škotska, Benedict Arnold, Benjamin Franklin, Berberski korsari, Bijela kuća, Bitka kod Austerlitza, Bolest, Britanci, Calvin Coolidge, Churchill (Hudsonov zaljev), Crkva, Demokracija, Deoksiribonukleinska kiselina, Desetljeće, Dolar, Domaći konj, Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država, Embargo, Engleska, Engleski jezik, Epitaf, Europa, Fauna, Filozofija, Flora, Francis Bacon, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Francuzi, Franklin Delano Roosevelt, Geografija, George Washington, Gibraltar, Glasovir, Glazba, ..., Grčka, Grčki jezik, Guverner, Gvadalupa, Haiti, Hripavac, Indijanci, Internet, Isaac Newton, Izum, James Knox Polk, James Madison, James Monroe, John Adams, John Locke, Karibi, Kentucky, Knjižnica, Knjiga, Kongres Sjedinjenih Američkih Država, Kultura, Kuran, Latinski jezik, Lipanj, London, Louisiana, Luka, Mač, Maroko, Martha Skelton Jefferson, Matematika, Meksiko, Metafizika, Ministar, Mississippi (rijeka), Monticello, Napoleon Bonaparte, Napoleonski ratovi, Neoklasicizam, New Deal, New Orleans, Louisiana, New York (razdvojba), Nova Engleska, Novac, Novi svijet, Ožujak, Odvjetnička komora, Odvjetnik, Ohio, Panteon u Rimu, Pariz, Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, Pištolj, Planina, Planina Rushmore, Plantaža, Pneumonija, Poštanska marka, Pokop, Porez, Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Povijest, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Priležništvo, Prosinac, Prosvjetiteljstvo, Prvi berberski rat, Rat, Religija, Richmond, Rijeka, Robovlasništvo, Rujan, Samoubojstvo, Senat Sjedinjenih Američkih Država, Siječanj, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Afrika, Sjeverna Amerika, Sjeverozapadni prolaz, Smrt, Sredozemlje, Srpanj, St. Louis, Missouri, Stoljeće, Studeni, Svećenik, Sveučilište, Sveučilište u Virginiji, Svibanj, The New York Times, Theodore Roosevelt, Tihi ocean, Tripoli, Trudnoća, Tunis, Ujedinjeno Kraljevstvo, Umjetnost, Ustav Sjedinjenih Američkih Država, Veljača, Violina, Virginia, Vojna akademija West Point, Wales, Washington, Zastava Francuske, Zastupnički dom Sjedinjenih Država, Zima, Znanost, 1. siječnja, 1. srpnja, 10. svibnja, 11. svibnja, 13. travnja, 15. svibnja, 16. kolovoza, 16. ožujka, 17. veljače, 1739., 1743., 1745., 1752., 1757., 1758., 1760., 1762., 1764., 1767., 1768., 1769., 1770., 1772., 1773., 1774., 1775., 1776., 1777., 1778., 1779., 1780., 1781., 1782., 1783., 1784., 1785., 1786., 1787., 1789., 1790., 1791., 1793., 1794., 1796., 1797., 1800., 1801., 1802., 1803., 1804., 1805., 1806., 1807., 1808., 1809., 1812., 1814., 1815., 1819., 1825., 1826., 1827., 1831., 1834., 1836., 1856., 1943., 1998., 2. srpnja, 20. lipnja, 20. prosinca, 20. stoljeće, 2000., 2007., 2011., 2012., 22. svibnja, 24. lipnja, 26. rujna, 28. lipnja, 3. srpnja, 31. prosinca, 4. ožujka, 4. srpnja, 6. rujna. Proširite indeks (194 više) »

Aaron Burr

mini Aaron Burr, jr. (6. veljače 1756. – 14. rujna 1836.) je bio američki političar.

Novi!!: Thomas Jefferson i Aaron Burr · Vidi više »

Abraham Lincoln

Abraham Lincoln (Hodgenville, 12. veljače 1809. – Washington, DC, 15. travnja 1865.), američki predsjednik i političar. Još dok je kao splavar na Mississippiju gledao lancima vezane crnce za tržište robljem, zarekao se da će ustati protiv ropstva. Kao član Kongresa (od 1847. do 1849.) istupa protiv uvođenja ropstva na novim područjima Sjedinjenih Država. Godine 1854. u glasovitu govoru napada Dogovor Kansas - Nebraska Bill kojim se omogućavalo ropstvo u sjeverozapadnom dijelu zemlje. Iste godine sudjeluje u osnivanju nove Republikanske stranke i kao njezin kandidat, 6. studenog 1860. izabran je za predsjednika SAD-a. Izbor istaknutog protivnika ropstva na čelo države bio je znak za pobunu robovlasničkom Jugu. Do ožujka 1861. sedam je južnih država napustilo Uniju i osnovalo Konfederaciju Američkih Država s Jeffersonom Davisom na čelu. U travnju iste godine počinje građanski rat koji završava pobjedom Unije i oslobađanjem crnih robova. Lincoln je za predsjednika izabran i na izborima 1864., a ubijen je godinu dana kasnije u atentatu u kazalištu, ubio ga je glumac sklon Konfederaciji John Wilkes Booth.Amerikanci ga doživljavaju kao jednog od svojih velikana jer je ukinuo ropstvo i vodio Uniju do pobjede u građanskome ratu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Abraham Lincoln · Vidi više »

Alžir

Alžir Alžir, službeno Alžirska Narodna Demokratska Republika je država u sjevernoj Africi i najveća zemlja po veličini na afričkom kontinentu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Alžir · Vidi više »

Alexander Hamilton

Alexander Hamilton, oko 1795. godine Alexander Hamilton (11. siječnja 1755. ili 1757. – 12. srpnja 1804.), bio je američki ekonomist, politički teoretičar i prvi ministar financija SAD.

Novi!!: Thomas Jefferson i Alexander Hamilton · Vidi više »

Američka deklaracija o neovisnosti

Kopija Deklaracije iz 1832. godine. Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) je deklaracija koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to.

Novi!!: Thomas Jefferson i Američka deklaracija o neovisnosti · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Thomas Jefferson i Američki dolar · Vidi više »

Američki građanski rat

Američki građanski rat (1861. – 1865.) bio je građanski rat u Sjedinjenim Američkim Državama koji se vodio zbog formiranja i odcjepljenja Konfederacije Američkih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Američki građanski rat · Vidi više »

Američki rat za neovisnost

Američki rat za neovisnost (1775. – 1783.) borba je za osamostaljenje trinaest britanskih kolonija u Sjevernoj Americi: New Hampshire, Massachusetts, Rhode Island, Connecticut, New York, New Jersey, Pennsylvania, Delaware, Maryland, Virginia, North (Sjeverna), South (Južna) Carolina i Georgia.

Novi!!: Thomas Jefferson i Američki rat za neovisnost · Vidi više »

Andrew Jackson

Andrew Jackson (Waxhaw, 15. ožujka 1767. – Nashville, 8. lipnja 1845.) je američki vojskovođa, političar i državnik, najpoznatiji po tome što je bio 7. predsjednik SAD te osnivač današnje Demokratske stranke.

Novi!!: Thomas Jefferson i Andrew Jackson · Vidi više »

Anglo-američki rat

Anglo-američki rat ili Rat iz 1812. je naziv za oružani sukob Britanskog Carstva i SAD-a od 1812.

Novi!!: Thomas Jefferson i Anglo-američki rat · Vidi više »

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Novi!!: Thomas Jefferson i Antički Rim · Vidi više »

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Novi!!: Thomas Jefferson i Arhitektura · Vidi više »

Atlantski ocean

Sjeverni i Južni Atlantski ocean Atlantski ocean, zvan i Atlantik, drugi je najveći ocean na Zemlji i pokriva približno petinu njene površine.

Novi!!: Thomas Jefferson i Atlantski ocean · Vidi više »

Šećerna bolest

Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Šećerna bolest · Vidi više »

Škotska

Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.

Novi!!: Thomas Jefferson i Škotska · Vidi više »

Benedict Arnold

Benedict Arnold (Norwich, 14. siječnja 1741. – 14. lipnja 1801.) bio je general američke vojske tijekom Američkog rata za neovisnost.

Novi!!: Thomas Jefferson i Benedict Arnold · Vidi više »

Benjamin Franklin

munje. olujni oblak, pri čemu se pojavila električna iskra i napunila električni kondenzator. Benjamin Franklin (Boston, 17. siječnja 1706. - Philadelphia, 17. travnja 1790.), američki državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik.

Novi!!: Thomas Jefferson i Benjamin Franklin · Vidi više »

Berberski korsari

''Barbaria,'' Jan Janssonius, oko 1650., Kartografski prikaz obala Sjeverne Afrike koje su u 17. stoljeću bile poznate kao ''Barbaria'' Hajreddin Barbarossa, najpoznatiji od Berberskih korsara Berberski korsari, ponekad zvani i Otomanski korsari i Berberski pirati, bili su pirati i gusari koji su djelovali uz obalu sjeverne Afrike, isplovljavajući iz luka Alžira, Tripolija i Tunisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i Berberski korsari · Vidi više »

Bijela kuća

Bijela kuća (eng. the White House) naziv je službene rezidencije Predsjednika SAD-a u Washingtonu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Bijela kuća · Vidi više »

Bitka kod Austerlitza

Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.

Novi!!: Thomas Jefferson i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »

Bolest

right Bolest je abnormalno stanje organizma koje otežava funkcije tijela.

Novi!!: Thomas Jefferson i Bolest · Vidi više »

Britanci

Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.

Novi!!: Thomas Jefferson i Britanci · Vidi više »

Calvin Coolidge

John Calvin Coolidge Jr. (Plymouth, Vermont, 4. srpnja 1872. - Northampton, Massachusetts, 5. siječnja 1933.) je američki političar, najpoznatiji po tome što je bio 30. predsjednik SAD. John Calvin Coolidge rodio se u Vermontu, u porodici vlasnika seoske trgovine. Roditeljski dom je napustio kako bi na Amherst Collegeu u Massachusettsu studirao pravo. Diplomirao je godine 1895. i nakon toga je otišao u Northampton gdje se počeo baviti advokaturom. Godine 1899. Coolidge je po izabran u gradsko vijeće Northamptona. Sljedeće je godine postao gradski pravobranitelj, i na toj dužnosti ostao dvije godine. Potom je služio u tamošnjem sudu. Godine 1905. Coolidge se oženio za Grace Anna Goodhue, učiteljicu u lokalnoj školi za gluhe. Ona će mu kasnije roditi dva sina, te imati važnu ulogu u njegovoj političkoj karijeri, s obzirom na to da je njen šarm kompenzirao Coolidgeovu notornu nelagodu u međuljudskim odnosima. Coolidge je 1907. izabran za zastupnika u skupštini Massachusettsa, a godine 1910. je postao gradonačelnik Northamptona. To je bio početak njegovog političkog uspona. Godine 1912. je izabran u državni senat, gdje je od 1914. služio kao predsjednik tog zakodonodavnog tijela. Godine 1917. postao je viceguverner, a 1919. godine guverner Massachusettsa. Coolidge kao član Republikanske stranke formalno nije pripadao njenom progresivnom, odnosno reformskom krilu, ali se kao guverner zalagao za reformske mjere poput uvođenja kontrole cijena, ograničenja radnog vremena, ukidanja dječjeg rada te čak i za obavezno sudjelovanje predstavnika radnika u upravnim odborima korporacija. Ipak, pažnju nacionalne javnosti je ipak najviše privuklo njegovo slanje Nacionalne garde u Boston kako bi se slomio štrajk tamošnje policije. Ta odlučna akcija ga je učinilo jednim od favorita reformskog krila u Republikanskoj stranci, ali njihov pokušaj da ga na konvenciji 1920. godine učine predsjedničkim kandidatom je rezultirao samo potpredsjedničkim mjestom u kampanji bezličnog Warrena G. Hardinga. Harding je izabran za predsjednika, a Coolidge postao njegov potpredsjednik. Coolidge nije igrao važnu ulogu u administraciji, ali se sve promijenilo kada je 3. kolovoza 1923., prilikom posjete rodnom mjestu, probuđen iz kreveta da bi mu rekli kako je Harding nekoliko sati ranije preminuo u Kaliforniji. Coolidge je probudio svog oca, inače lokalnog javnog notara, kako bi na porodičnoj Bibliji položio predsjedničku zakletvu. Dan kasnije u Washingtonu je zakletvu ponovio pred sucem Vrhovnog suda Williamom Howardom Taftom. Službeni portret Coolidgeova administracija je predstavljala istovremeno i kontinuitet i prekid s Hardingovom. Coolidge je, slično kao i Harding, držao da se federalna vlada ne treba petljati u ekonomiju te je nastavio s laissez faire politikom. Međutim, nedostatak skandala, kao i nesklonost da se upliće u bilo kakve afere je Coolidgea učinilo miljenikom američke javnosti. Jedini značajniji događaj iz tog doba bilo je formalno davanje američkog državljanstva Indijancima u tadašnjim rezervatima godine 1924. Iste je godine Coolidge glatko izabran za republikanskog predsjedničkog kandidata. Demokrati, podijeljeni po pitanju prohibicije i odnosa prema Ku Klux Klanu, mu se nisu mogli suprotstaviti sa svojim kandidatom Johnom W. Davisom te su na izborima imali jedan od najgorih rezultata u povijsti. Prilikom kampanje je Coolidge po prvi put koristio radio kao novi i prilično popularni medij. Coolidge bi vjerojatno razbio Hardingov rekord u postocima, da velik broj glasača nije odnio progresivac Robert La Folette. No, i 54 % glasova je bilo dovoljno za jednu od najblistavijih republikanskih pobjeda u povijesti. Coolidge je svoju pobjedu prije svega imao zahvaliti izvrsnom stanju američke ekonomije koja je nastavila svoj poratni bum, od čega su koristi imali i srednji slojevi stanovništva. Zato je mogao dozvoliti ne samo da provodi laissez faire politiku, nego i da smanjuje poreze i carine. Jedina stvar koja je mogla zaustaviti taj trend bila je, po Coolidgeovom mišljenju, izbijanje novog rata, pa je zato njegova administracija bila jedan od inicijatora Briand-Kellogov pakta kojim su države-potpisnice po prvi put u historiji odrekle oružanog rješavanja međusobnih sporova. Coolidge, čija administracija možda najbolje odgovara opisu Burnih dvadesetih, u Bijeloj kući je 1924. godine doživio tragediju kada mu je umro sin. Nakon tog događaja i nakon izbora, Coolidge se sve više počeo povlačiti iz javnog života, te je prije isteka mandata izjavio kako se neće natjecati na izborima 1928. godine. Nakon izlaska iz Bijele kuće, Coolidge je neko vrijeme služio u Željezničkoj komisiji, kao i direktor osiguravajućeg društva. Godine 1929. je napisao autobiografiju, a kraće vrijeme pisao i novinske kolumne. Godine 1932. bio je duboko razočaran pobjedom Franklina Roosevelta na predsjedničkim izborima i izjavio "kako osjeća da je njegovo vrijeme prošlo". Nekoliko tjedana kasnije je umro od koronarne tromboze u dobi od 60 godina.

Novi!!: Thomas Jefferson i Calvin Coolidge · Vidi više »

Churchill (Hudsonov zaljev)

Churchill je velika rijeka u Kanadi, duga 1 609 km, koja se ulijeva u Hudsonov zaljev.

Novi!!: Thomas Jefferson i Churchill (Hudsonov zaljev) · Vidi više »

Crkva

Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.

Novi!!: Thomas Jefferson i Crkva · Vidi više »

Demokracija

Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.

Novi!!: Thomas Jefferson i Demokracija · Vidi više »

Deoksiribonukleinska kiselina

285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.

Novi!!: Thomas Jefferson i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »

Desetljeće

Desetljeće je razdoblje od 10 godina.

Novi!!: Thomas Jefferson i Desetljeće · Vidi više »

Dolar

Dolar je službeno ime valute nekoliko zemalja i područja na svijetu, uključujući Australiju, Kanadu, istočne karipske otoke, Liberiju, Hong Kong, Novi Zeland, Singapur i SAD.

Novi!!: Thomas Jefferson i Dolar · Vidi više »

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Novi!!: Thomas Jefferson i Domaći konj · Vidi više »

Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država

Pečat. Zastava. Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država (amer. eng. United States Secretary of State) osoba je koja vodi Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Embargo

Embargo je postupak neke države ili skupine država koji ograničava isplovljenje brodova ili kretanje roba iz nekih ili svih područja jedne države u jednu ili više drugih država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Embargo · Vidi više »

Engleska

Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.

Novi!!: Thomas Jefferson i Engleska · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Thomas Jefferson i Engleski jezik · Vidi više »

Epitaf

Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.

Novi!!: Thomas Jefferson i Epitaf · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Thomas Jefferson i Europa · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Thomas Jefferson i Fauna · Vidi više »

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Novi!!: Thomas Jefferson i Filozofija · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Thomas Jefferson i Flora · Vidi više »

Francis Bacon

Baconov potpis Sir Francis Bacon, barun Verulamski i 1.

Novi!!: Thomas Jefferson i Francis Bacon · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Thomas Jefferson i Francuska · Vidi više »

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Novi!!: Thomas Jefferson i Francuska revolucija · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Thomas Jefferson i Francuski jezik · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Thomas Jefferson i Francuzi · Vidi više »

Franklin Delano Roosevelt

Franklin Delano Roosevelt (30. siječnja 1882. – 12. travnja 1945.), američki državnik i političar, za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država biran četiri puta uzastopno. Odrastao u uglednoj njujorškoj aristokratskoj familiji, Roosevelt se politikom počeo baviti od 1909. godine kao pristaša Demokratske stranke. Za vrijeme prvog svjetskog rata se istakao na položaju pomoćnika ministra za mornaricu. Godine 1921. je obolio od dječje paralize, bolesti zbog koje nije mogao hodati, ali čije postojanje je, slično kao i ljubavna veza sa sekretaricom Lucy Mercer, ostalo tajna do kraja njegovog života. Zahvaljujući tome je godine 1928. izabran za guvernera New Yorka. Godine 1932. je izabran za predsjednika SAD u jeku velike ekonomske krize. Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, pri čemu je primijenio niz reformi inspiriranih idejama britanskog ekonomista Johna Maynarda Keynesa. Ta politika, poznata pod nazivom New Deal, je počela davati rezultate tek s izbijanjem drugog svjetskog rata. U međuvremenu je Roosevelt ponovno izabran za predsjednika 1936. godine. Za vrijeme drugog mandata su ekonomska pitanja s vremenom došla u sjenu svjetskih događaja koji će 1939. godine eskalirati u drugi svjetski rat. Koristeći tu krizu kao izgovor, Roosevelt je napravio presedan i kandidirao se po treći put, te pobijedio na izborima 1940. godine. Iako je inzistirao na tome da SAD podržavaju Veliku Britaniju (a poslije SSSR), te razvio lično prijateljstvo s Winstonom Churchillom, zbog tada dominirajućeg izolacionizma u američkoj javnosti se SAD nisu uključile u rat sve do japanskog napada na Pearl Harbor godinu dana kasnije. Roosevelt se istakao kao dalekovidan, ali i pragmatičan ratni vođa. Ispravno je zaključio da se prvo mora poraziti Njemačka, a tek onda Japan, pri čemu je bez ikakvih ideoloških predrasuda Sovjetima slao obimnu vojnu pomoć. Sudjelovao je na dva summitta savezničkih vođa - u Teheranu 1943. godine i Jalti 1945. godine - prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Za predsjednika je ponovno izabran 1944. godine i umro nekoliko mjeseci kasnije, nedugo prije pobjedonosnog završetka rata. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu - status u kome uživaju do današnjeg dana.

Novi!!: Thomas Jefferson i Franklin Delano Roosevelt · Vidi više »

Geografija

Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.

Novi!!: Thomas Jefferson i Geografija · Vidi više »

George Washington

George Washington (Wakefield, Westmoreland County, Virginia, SAD, 22. veljače 1732. – Mount Vernon, Virginia, 14. prosinca 1799.), američki političar i prvi predsjednik SAD-a (od 1789. do 1797. godine).

Novi!!: Thomas Jefferson i George Washington · Vidi više »

Gibraltar

Gibraltar je prekomorski teritorij Ujedinjenog Kraljevstva. Teritorij je vrlo male površine, a nalazi se na južnom rtu Pirinejskog poluotoka, između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora i leži na istoimenom tjesnacu (Gibraltarski tjesnac) koji odvaja Europu i Afriku. Tijekom Prvoga i Drugoga svjetskoga rata imao je važnu stratešku ulogu, pa je i danas važna zrakoplovna baza i komunikacijska točka. Gibraltarci su mješavina Španjolaca, Portugalaca, Maltežana, Britanaca i Židova. Gibraltar.

Novi!!: Thomas Jefferson i Gibraltar · Vidi više »

Glasovir

Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.

Novi!!: Thomas Jefferson i Glasovir · Vidi više »

Glazba

Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.

Novi!!: Thomas Jefferson i Glazba · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Thomas Jefferson i Grčka · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Thomas Jefferson i Grčki jezik · Vidi više »

Guverner

Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.

Novi!!: Thomas Jefferson i Guverner · Vidi više »

Gvadalupa

Gvadalupa (fra. Guadeloupe) je malo otočje u Antilima u Karipskom moru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Gvadalupa · Vidi više »

Haiti

Karta Haitia Sjeverni dio Haitia "Tap tap" autobus u gradu Port-Salut Haiti (francuski: Haïti, haićanski kreolski: Ayiti), službeno Republika Haiti (francuski: République d'Haïti, haićanski kreolski: Repiblik d Ayiti) je država na zapadnoj trećini otoka Hispaniola u Karipskom moru, istočno od Kube.

Novi!!: Thomas Jefferson i Haiti · Vidi više »

Hripavac

Dijete s tipičnim napadom magarećeg kašlja Hripavac (Pertusis; magareći kašalj) je infekcija dišnog sustava uzrokovana najčešće bakterijom Bordetella pertussis, a karakterizira ju "magareći" zvuk kada osoba udiše zrak.

Novi!!: Thomas Jefferson i Hripavac · Vidi više »

Indijanci

20. stoljeća Mogući put naseljavanja Amerike iz Azije preko Beringovog prolaza. Indijanci su zajednički naziv za prastanovnike Amerike, raznorazne narode mongoloidnog izgleda raširene od arktičke Kanade i Aljaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego) u Čileu i Argentini.

Novi!!: Thomas Jefferson i Indijanci · Vidi više »

Internet

Vizualizacija količine puteva na internetu. Internet je javno je dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne mreže služeći se internetskim protokolima za njihovu komunikaciju.

Novi!!: Thomas Jefferson i Internet · Vidi više »

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu. Kako se kasnije sam prisjećao: “Iste sam godine počeo razmišljati o proširenju gravitacije i na gibanje Mjeseca.” Zemlje i Neptuna. Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) tvrdi da svako tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikoga gibanja po pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. klasičnoj mehanici jednakost poprima oblik: F.

Novi!!: Thomas Jefferson i Isaac Newton · Vidi više »

Izum

Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Novi!!: Thomas Jefferson i Izum · Vidi više »

James Knox Polk

James Knox Polk (2. studenog 1795. – 15. lipnja 1849.) bio je jedanaesti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1845. – 1849.). Rođen je u okrugu Mecklenburg, država Sjeverna Karolina.

Novi!!: Thomas Jefferson i James Knox Polk · Vidi više »

James Madison

James Madison (Port Conway, 16. ožujka 1751. – Montpelier, 28. lipnja 1836.) je bio američki političar i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao četvrti po redu predsjednik SAD-a (1809. – 1817.). Također je poznat po tome što je, zajedno s Johnom Jayom i Alexanderom Hamiltonom napisao Federalističke spise, jedno od najslavnijih djela u povijesti političke misli. Hamilton također uživa reputaciju Oca američkog ustava. Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz Virginije, sudjelovao je u ratu za nezavisnost kao član Kontinentalnog kongresa od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj konvenciji u Philadelphiji na kojoj je 1787. godine donesen novi Ustav – koji je i danas na snazi. Nakon toga je sudjelovao u izradi Federalističkih spisa kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav. Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao zastupnik u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD-u, poznati kao Bill of Rights. Sredinom 1790-ih je Madison, odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj Demokratsko-republikanskoj stranci na čelu s Thomasom Jeffersonom, koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson 1801. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov državni sekretar. Jefferson i Madison su, kao poklonici revolucije, iz ideoloških razloga podržavali Francusku u tadašnjem sukobu s Velikom Britanijom, te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Europi moći američkoj federaciji priključiti Kanadu. Madison je 1808. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao Rat gospodina Madisona. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat 1812. godine. Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je rat konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u bitci kod New Orleansa – izvojevana 15 dana nakon sklapanja mirovnog sporazuma – Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim povjesničarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu. Kraj mandata je Jefferson proveo nastojeći spriječiti Kongres da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica. Kategorija:Američki predsjednici Kategorija:Američki političari do 1789. Kategorija:Američki političari 1789. – 1861. Kategorija:Ministri vanjskih poslova SAD-a.

Novi!!: Thomas Jefferson i James Madison · Vidi više »

James Monroe

James Monroe (Monroe's Creek, Virginia, 28. travnja 1758. – New York, 4. srpnja 1831.), američki predsjednik i političar Jedan je od najdjelatnijih političara u povijesti Sjedinjenih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i James Monroe · Vidi više »

John Adams

John Adams (30. listopada 1735. – 4. srpnja 1826.) bio je drugi Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (1797. – 1801.) te prvi Potpredsjednik SAD-a (1789. – 1797.). Jedan od osnivača Sjedinjenih Američkih Država, Adams je bio državnik, diplomat te glavni zagovornik američkog odcjepljenja od Velike Britanije.

Novi!!: Thomas Jefferson i John Adams · Vidi više »

John Locke

'''John Locke''' John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704.) bio je engleski filozof i politički pisac, utemeljitelj klasičnog britanskog empirizma.

Novi!!: Thomas Jefferson i John Locke · Vidi više »

Karibi

eng icon ''A map of the West-Indies''(Herman Moll, 1736.) Karibi (staro, povijesno ime je Zapadnoindijski otoci, a koristi se i ime Antili) su otočje koje obuhvaća Velike Antile (Kuba, Jamajka, Portoriko i Hispaniola) i Male Antile koji se opet dijele na Privjetrinske i Zavjetrinske otoke.

Novi!!: Thomas Jefferson i Karibi · Vidi više »

Kentucky

, službeno Commonwealth of Kentucky, je savezna država SAD-a. Izvorno dio Virginije, 1792.

Novi!!: Thomas Jefferson i Kentucky · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Thomas Jefferson i Knjižnica · Vidi više »

Knjiga

Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.

Novi!!: Thomas Jefferson i Knjiga · Vidi više »

Kongres Sjedinjenih Američkih Država

Kapitol u Washingtonu Grb Kongresa SAD-a Kongres Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Congress) zakonodavno je tijelo federalne vlasti Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Kongres Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Thomas Jefferson i Kultura · Vidi više »

Kuran

'''Kuran''' – Sveta knjiga islama Kuran ili Kur'an (arapski: أَلْقُرآن al-qur'ān); također zvan Al Qur'ān Al Karīm; ili izvedeni nazivi Quran, Koran, te rijetko Al-coran) je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kuran objava Božjih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhameda. Prenošenje je trajalo 23 godine posredstvom anđela Gabriela (ar.

Novi!!: Thomas Jefferson i Kuran · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Thomas Jefferson i Latinski jezik · Vidi više »

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Lipanj · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Thomas Jefferson i London · Vidi više »

Louisiana

Louisiana (francuski: Louisiane) je južnjačka država u Sjedinjenim Američkim Državama.

Novi!!: Thomas Jefferson i Louisiana · Vidi više »

Luka

Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.

Novi!!: Thomas Jefferson i Luka · Vidi više »

Mač

Švicarski dugi mač iz 15. ili 16. stoljeća Mač je hladno oružje za napad sječenjem ili bodenjem.

Novi!!: Thomas Jefferson i Mač · Vidi više »

Maroko

Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Thomas Jefferson i Maroko · Vidi više »

Martha Skelton Jefferson

Martha Wayles Skelton Jefferson (30. listopada 1748. – Charles City County, Virginia, 6. rujna 1782.) bila je žena Thomasa Jeffersona.

Novi!!: Thomas Jefferson i Martha Skelton Jefferson · Vidi više »

Matematika

Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.

Novi!!: Thomas Jefferson i Matematika · Vidi više »

Meksiko

Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.

Novi!!: Thomas Jefferson i Meksiko · Vidi više »

Metafizika

Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.

Novi!!: Thomas Jefferson i Metafizika · Vidi više »

Ministar

Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.

Novi!!: Thomas Jefferson i Ministar · Vidi više »

Mississippi (rijeka)

Mississippi je rijeka na području SAD-a, duga je 3 779 kilometara, s pritokom Missouri 6 020.

Novi!!: Thomas Jefferson i Mississippi (rijeka) · Vidi više »

Monticello

Monticello (tal.: za „Mala planina”) je posjed Thomasa Jeffersona (1743. – 1826.), autora Američke deklaracije o neovisnosti i treći predsjednik SAD-a, koji je bio također i talentirani arhitekt.

Novi!!: Thomas Jefferson i Monticello · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Thomas Jefferson i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

Napoleonski ratovi

Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.

Novi!!: Thomas Jefferson i Napoleonski ratovi · Vidi više »

Neoklasicizam

Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.

Novi!!: Thomas Jefferson i Neoklasicizam · Vidi više »

New Deal

New Deal je engleski pojam koji se prevodi kao novo poslovanje, i ime je za ekonomski program koji je uveo američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt 1933.

Novi!!: Thomas Jefferson i New Deal · Vidi više »

New Orleans, Louisiana

New Orleans (francuski: La Nouvelle-Orléans) je važan američki lučki grad i u prošlosti najveći grad u saveznoj državi Louisiani.

Novi!!: Thomas Jefferson i New Orleans, Louisiana · Vidi više »

New York (razdvojba)

New York može značiti.

Novi!!: Thomas Jefferson i New York (razdvojba) · Vidi više »

Nova Engleska

Crveno-Nova Engleska u tradicionalnim granicama Boston Nova Engleska regija je Sjedinjenih Američkih Država smještena u sjeveroistočnom dijelu zemlje.

Novi!!: Thomas Jefferson i Nova Engleska · Vidi više »

Novac

10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.

Novi!!: Thomas Jefferson i Novac · Vidi više »

Novi svijet

Naslona stranica Martireovog djela ''De orbe novo'' ("Na novom svijetu") franc.''Carte d'Amérique''), Guillaume Delisle, 1774. godine Novi svijet je jedno od imena koje se koristi za Ameriku.

Novi!!: Thomas Jefferson i Novi svijet · Vidi više »

Ožujak

Ožujak Ožujak treći je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Ožujak · Vidi više »

Odvjetnička komora

Odvjetnička komora je profesionalno udruženje odvjetnika.

Novi!!: Thomas Jefferson i Odvjetnička komora · Vidi više »

Odvjetnik

Francuski odvjetnik s početka XX. stoljeća Odvjetnik je osoba koja pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Novi!!: Thomas Jefferson i Odvjetnik · Vidi više »

Ohio

Ohio je američka savezna država koja se nalazi na istoku SAD-a, zapadno od gorja Apalači.

Novi!!: Thomas Jefferson i Ohio · Vidi više »

Panteon u Rimu

Panteon (grč. Πάνθειον Pantheion.

Novi!!: Thomas Jefferson i Panteon u Rimu · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Thomas Jefferson i Pariz · Vidi više »

Parlament Ujedinjenog Kraljevstva

Westminsterska palača u Londonu, sjedište britanskog parlamenta. Parlament Ujedinjenog Kraljevstva, puni naziv Parlament Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. The Parliament of the United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) je vrhovno zakonodavno tijelo Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Thomas Jefferson i Parlament Ujedinjenog Kraljevstva · Vidi više »

Pištolj

Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.

Novi!!: Thomas Jefferson i Pištolj · Vidi više »

Planina

Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.

Novi!!: Thomas Jefferson i Planina · Vidi više »

Planina Rushmore

Mount Rushmore Mount Rushmore je monumentalna granitna skulptura koju je kreirao Gutzon Borglum (1867. – 1941.), a prikazuje 18-metarske skulpture glava bivših predsjednika SAD-a. S lijeve na desno to su: George Washington (1732. – 1799.), Thomas Jefferson (1743. – 1826.), Theodore Roosevelt (1858. – 1919.) i Abraham Lincoln (1809. – 1865.). Nalazi se blizu Keystonea u Južnoj Dakoti, a obuhvaća površinu od 5,17 kvadratnih kilometara.

Novi!!: Thomas Jefferson i Planina Rushmore · Vidi više »

Plantaža

S. M. Prokudina-Gorskog (između 1905. i 1915. godine) Plantaža kave na Havajima Plantaža je vrsta poljoprivredne proizvodnje na kojoj se iz privrednih razloga uzgajaju biljke iste vrste u monokulturama.

Novi!!: Thomas Jefferson i Plantaža · Vidi više »

Pneumonija

Pneumonija ili upala pluća je akutno upalno stanje plućnog parenhima.

Novi!!: Thomas Jefferson i Pneumonija · Vidi više »

Poštanska marka

Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.

Novi!!: Thomas Jefferson i Poštanska marka · Vidi više »

Pokop

Natpis na grobu u Engleskoj Pokop (sprovod, pogreb, ukop) je ceremonija na kojoj se lijes s tijelom umrle osobe postavlja u grob.

Novi!!: Thomas Jefferson i Pokop · Vidi više »

Porez

Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.

Novi!!: Thomas Jefferson i Porez · Vidi više »

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država

desno Potpredsjednik Sjedinjenih Država (engl. Vice President of the United States) je dužnosnik federalne vlade SAD-a koja je prva u predsjedničkom nasljednom redu, odnosno koja preuzima dužnost predsjednika u slučaju smrti, ostavke, trajne spriječenosti ili opoziva.

Novi!!: Thomas Jefferson i Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Povijest

Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.

Novi!!: Thomas Jefferson i Povijest · Vidi više »

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Priležništvo

Priležništvo ili konkubinat (lat. con cubitus; suložništvo, divlji brak) naziv je kojim se opisuje stalna veza dviju osoba, najčešće jednoga muškarca i jedne žene, koja nije sklopljena prema pravnim propisima države u kojoj se sklapa, a kojim se stvara izvanbračnu zajednicu (izvanbračnu porodicu).

Novi!!: Thomas Jefferson i Priležništvo · Vidi više »

Prosinac

Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Prosinac · Vidi više »

Prosvjetiteljstvo

''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.

Novi!!: Thomas Jefferson i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »

Prvi berberski rat

Prvi berberski rat (1801. – 1805.), također poznat i pod nazivima Rat u Tripoliju ili Berberski obalni rat, bio je prvi od dva oružana sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i sjeverozapadnih afričkih muslimanskih država u to vrijeme poznatih pod nazivom Berberske države.

Novi!!: Thomas Jefferson i Prvi berberski rat · Vidi više »

Rat

Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.

Novi!!: Thomas Jefferson i Rat · Vidi više »

Religija

Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.

Novi!!: Thomas Jefferson i Religija · Vidi više »

Richmond

Richmond je naziv mnogih gradova, škola, sveučilišta, ljudi i dr.

Novi!!: Thomas Jefferson i Richmond · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Thomas Jefferson i Rijeka · Vidi više »

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Novi!!: Thomas Jefferson i Robovlasništvo · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Rujan · Vidi više »

Samoubojstvo

Edouarda Maneta. Samoubojstvo (lat. suicidium, od sui caedere, "ubiti sam sebe") je čin svjesnog i namjernog oduzimanja vlastitog života.

Novi!!: Thomas Jefferson i Samoubojstvo · Vidi više »

Senat Sjedinjenih Američkih Država

200pxSenat Sjedinjenih Američkih Država (eng. United States Senate) je gornji dom američkog Kongresa; donji dom je Dom predstavnika.

Novi!!: Thomas Jefferson i Senat Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Siječanj · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Sjeverna Afrika

geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sjeverna Afrika · Vidi više »

Sjeverna Amerika

Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sjeverna Amerika · Vidi više »

Sjeverozapadni prolaz

Sjeverozapadni prolaz Sjeverozapadni prolaz je morski put kroz Arktički ocean, uz sjevernu obalu Sjeverne Amerike kroz vodene puteve između otoka Kanadskog arktičkog otočja, koji povezuje Atlantski ocean i Tihi ocean.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sjeverozapadni prolaz · Vidi više »

Smrt

Smrt je kraj života i trajni i nepovratni prestanak svih bioloških funkcija koje održavaju organizam.

Novi!!: Thomas Jefferson i Smrt · Vidi više »

Sredozemlje

Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sredozemlje · Vidi više »

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Srpanj · Vidi više »

St. Louis, Missouri

St.

Novi!!: Thomas Jefferson i St. Louis, Missouri · Vidi više »

Stoljeće

Stoljeće (lat. centum – „sto”) je vremenski period od 100 (sto) godina, tj.

Novi!!: Thomas Jefferson i Stoljeće · Vidi više »

Studeni

Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Studeni · Vidi više »

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Novi!!: Thomas Jefferson i Svećenik · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sveučilište · Vidi više »

Sveučilište u Virginiji

Sveučilište u Virginiji (engl. University of Virginia, kratica: UVA) je javno sveučilište u gradu Charlottesvilleu, u američkoj saveznoj državi Virginiji.

Novi!!: Thomas Jefferson i Sveučilište u Virginiji · Vidi više »

Svibanj

Svibanj Svibanj (lat. maius) peti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Svibanj · Vidi više »

The New York Times

The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.

Novi!!: Thomas Jefferson i The New York Times · Vidi više »

Theodore Roosevelt

Theodore Roosevelt (New York, 27. listopada 1858. – New York, 6. siječnja 1919.), američki političar i predsjednik Kao republikanac 1898. godine izabran je za guvernera države New York, a 1901. godine za potpredsjednika SAD-a. Kad je predsjednik McKinley iste godine ubijen, prema Ustavu postaje predsjednik. Proveo je plan za gradnju Panamskog kanala. Posreduje među zaraćenim stranama u Rusko-japanskom ratu, što mu je donijelo Nobelovu nagradu za mir 1906. godine. Monroevu doktrinu je široko interpretirao u smjeru hegemonije SAD-a nad oba američka kontinenta. Protiv takve politike javio se otpor u državama Južne Amerike. U unutarnjoj politici borio se protiv trustova i haračanje prirodnih bogatstava zemlje. Od republikanskih disidenata osnovao je novu Progresivnu partiju, ali je kod kandidature za predsjednika SAD-a 1912. godine propao.

Novi!!: Thomas Jefferson i Theodore Roosevelt · Vidi više »

Tihi ocean

Tihi ocean Obala Tihog oceana u Vina del Maru, Čile. Tihi ocean (od latinskog Mare Pacificum, hrvatski Mirno more), najveća je morska površina na svijetu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Tihi ocean · Vidi više »

Tripoli

Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.

Novi!!: Thomas Jefferson i Tripoli · Vidi više »

Trudnoća

Žena u visokom stupnju trudnoće Trudnoća (drugo stanje, graviditet, gestacija) nastaje usađivanjem oplođene jajne stanice u endometrij maternice.

Novi!!: Thomas Jefferson i Trudnoća · Vidi više »

Tunis

Tunis (arapski: تونس, službeno: Tuniška Republika (الجمهورية التونسية) magrebška je država koja na sjeveru i na istoku graniči sa Sredozemnim morem. Na zapadu ima granicu s Alžirom (965 km) te na jugoistoku s Libijom (459 km). Ime države dolazi od imena njezina glavnog grada, Tunisa, koji se nalazi na sjeveru zemlje. Oko 40 % teritorija zemlje pokriva saharska pustinja, dok je ostatak zemlje vrlo plodan. Ovaj prostor kolijevka je kartaške civilizacije te poslije žitnica Rimskog imperija. Od 1957. godine, Tunis je predsjednička republika. Danas je član brojnih svjetskih i regionalnih organizacija uključujući Arapsku Ligu, Afričku Uniju te Zajednicu sahelo-saharskih država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Tunis · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Thomas Jefferson i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Umjetnost

Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.

Novi!!: Thomas Jefferson i Umjetnost · Vidi više »

Ustav Sjedinjenih Američkih Država

Original američkog Ustava Ustav SAD-a naziv je za dokument koji je nakon Američkog rata za neovisnost, točnije 1787., donio Ustavotvorni kongres Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Ustav Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Thomas Jefferson i Veljača · Vidi više »

Violina

Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.

Novi!!: Thomas Jefferson i Violina · Vidi više »

Virginia

Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.

Novi!!: Thomas Jefferson i Virginia · Vidi više »

Vojna akademija West Point

Grb Akademije Vojna akademija West Point ili The United States Military Academy (Vojna akademija Sjedinjenih Država) je vojarna Američke vojske i vojna akademija.

Novi!!: Thomas Jefferson i Vojna akademija West Point · Vidi više »

Wales

Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.

Novi!!: Thomas Jefferson i Wales · Vidi više »

Washington

Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Thomas Jefferson i Washington · Vidi više »

Zastava Francuske

20px Francuska zastava. Omjer 2:3 mini Francuska zastava (fra. drapeau tricolore ili drapeau français, također hrv. trobojnica) ima 3 okomite pruge jednake širine: plavu (uz zastavno koplje), bijelu i crvenu.

Novi!!: Thomas Jefferson i Zastava Francuske · Vidi više »

Zastupnički dom Sjedinjenih Država

Grb Zastupničkog doma SAD Zastupnički dom Sjedinjenih Država (engleski: United States House of Representatives) je jedan od dva doma Kongresa SAD; drugi je Senat.

Novi!!: Thomas Jefferson i Zastupnički dom Sjedinjenih Država · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Thomas Jefferson i Zima · Vidi više »

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Novi!!: Thomas Jefferson i Znanost · Vidi više »

1. siječnja

1.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1. siječnja · Vidi više »

1. srpnja

1.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1. srpnja · Vidi više »

10. svibnja

10.

Novi!!: Thomas Jefferson i 10. svibnja · Vidi više »

11. svibnja

11.

Novi!!: Thomas Jefferson i 11. svibnja · Vidi više »

13. travnja

13.

Novi!!: Thomas Jefferson i 13. travnja · Vidi više »

15. svibnja

15.

Novi!!: Thomas Jefferson i 15. svibnja · Vidi više »

16. kolovoza

16.

Novi!!: Thomas Jefferson i 16. kolovoza · Vidi više »

16. ožujka

16.

Novi!!: Thomas Jefferson i 16. ožujka · Vidi više »

17. veljače

17.

Novi!!: Thomas Jefferson i 17. veljače · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1739. · Vidi više »

1743.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1743. · Vidi više »

1745.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1745. · Vidi više »

1752.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1752. · Vidi više »

1757.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1757. · Vidi više »

1758.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1758. · Vidi više »

1760.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1760. · Vidi više »

1762.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1762. · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1764. · Vidi više »

1767.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1767. · Vidi više »

1768.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1768. · Vidi više »

1769.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1769. · Vidi više »

1770.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1770. · Vidi više »

1772.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1772. · Vidi više »

1773.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1773. · Vidi više »

1774.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1774. · Vidi više »

1775.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1775. · Vidi više »

1776.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1776. · Vidi više »

1777.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1777. · Vidi više »

1778.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1778. · Vidi više »

1779.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1779. · Vidi više »

1780.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1780. · Vidi više »

1781.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1781. · Vidi više »

1782.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1782. · Vidi više »

1783.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1783. · Vidi više »

1784.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1784. · Vidi više »

1785.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1785. · Vidi više »

1786.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1786. · Vidi više »

1787.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1787. · Vidi više »

1789.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1789. · Vidi više »

1790.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1790. · Vidi više »

1791.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1791. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1793. · Vidi više »

1794.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1794. · Vidi više »

1796.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1796. · Vidi više »

1797.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1797. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1800. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1801. · Vidi više »

1802.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1802. · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1803. · Vidi više »

1804.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1804. · Vidi više »

1805.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1805. · Vidi više »

1806.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1806. · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1807. · Vidi više »

1808.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1808. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1809. · Vidi više »

1812.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1812. · Vidi više »

1814.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1814. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1815. · Vidi više »

1819.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1819. · Vidi više »

1825.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1825. · Vidi više »

1826.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1826. · Vidi više »

1827.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1827. · Vidi više »

1831.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1831. · Vidi više »

1834.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1834. · Vidi više »

1836.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1836. · Vidi više »

1856.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1856. · Vidi više »

1943.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1943. · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

Novi!!: Thomas Jefferson i 1998. · Vidi više »

2. srpnja

2.

Novi!!: Thomas Jefferson i 2. srpnja · Vidi više »

20. lipnja

20.

Novi!!: Thomas Jefferson i 20. lipnja · Vidi više »

20. prosinca

20.

Novi!!: Thomas Jefferson i 20. prosinca · Vidi više »

20. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 20. stoljeće · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

Novi!!: Thomas Jefferson i 2000. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Thomas Jefferson i 2007. · Vidi više »

2011.

Bez opisa.

Novi!!: Thomas Jefferson i 2011. · Vidi više »

2012.

2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.

Novi!!: Thomas Jefferson i 2012. · Vidi više »

22. svibnja

22.

Novi!!: Thomas Jefferson i 22. svibnja · Vidi više »

24. lipnja

24.

Novi!!: Thomas Jefferson i 24. lipnja · Vidi više »

26. rujna

26.

Novi!!: Thomas Jefferson i 26. rujna · Vidi više »

28. lipnja

28.

Novi!!: Thomas Jefferson i 28. lipnja · Vidi više »

3. srpnja

3.

Novi!!: Thomas Jefferson i 3. srpnja · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Thomas Jefferson i 31. prosinca · Vidi više »

4. ožujka

4.

Novi!!: Thomas Jefferson i 4. ožujka · Vidi više »

4. srpnja

4.

Novi!!: Thomas Jefferson i 4. srpnja · Vidi više »

6. rujna

6.

Novi!!: Thomas Jefferson i 6. rujna · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »