Brže od pregledniku!
42 odnosi: Alexander Graham Bell, Beč, Daniel O'Connell, Eteri, Felix Mendelssohn, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hugo von Hofmannsthal, Ivan Kukuljević Sakcinski, Joseph Pulitzer, Josip Kašman, Jovan Paču, London, Luise Hummel, Marija Jambrišak, Pariz, Paul von Hindenburg, Thomas Alva Edison, Zadar, 1. veljače, 10. travnja, 12. veljače, 13. ožujka, 14. srpnja, 15. svibnja, 17. ožujka, 1775., 1809., 1902., 1911., 1917., 1922., 1925., 1929., 1931., 1934., 1937., 2. listopada, 3. ožujka, 4. studenoga, 5. rujna, 9. listopada.
Alexander Graham Bell
Alexander Graham Bell (Edinburgh, Škotska, 3. ožujka 1847. – Beinn Bhreagh, Kanada, 2. kolovoza 1922.), američki fiziolog i izumitelj škotskog podrijetla.
Novi!!: 1847. i Alexander Graham Bell · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: 1847. i Beč · Vidi više »
Daniel O'Connell
Daniel O'Connell Daniel O'Connell (Cahersiveen, 6. kolovoza 1775. – Genova, 15. svibnja 1847.) - irski politički vođa u prvom dijelu 19. stoljeća.
Novi!!: 1847. i Daniel O'Connell · Vidi više »
Eteri
Eteri (grč.: 'čisti gornji zrak', 'nebo') organski su kemijski spojevi u kojima je kisikov atom povezan s dvama ugljikovim atomima iz dvije alkilne skupine.
Novi!!: 1847. i Eteri · Vidi više »
Felix Mendelssohn
Felix Mendelssohn Bartholdy (Hamburg, 3. veljače 1809. – Leipzig, 4. studenog 1847.), njemački skladatelj i pijanist.
Novi!!: 1847. i Felix Mendelssohn · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 1847. i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: 1847. i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hugo von Hofmannsthal
Hugo von Hofmannsthal Hugo von Hofmannsthal (Beč, 1. veljače 1874. - 15. srpnja 1929.) austrijski je pisac židovsko-talijanskog podrijetla rođen u Beču.
Novi!!: 1847. i Hugo von Hofmannsthal · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: 1847. i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Joseph Pulitzer
'''Joseph Pulitzer''' Joseph Pulitzer (mađarski: József Pulitzer; Makó, Mađarska, 10. travnja 1847. – Charleston, SAD, 29. listopada 1911.), američki novinar i publicist, istaknuto je ime američkoga novinarstva.
Novi!!: 1847. i Joseph Pulitzer · Vidi više »
Josip Kašman
Josip Kašman (Mali Lošinj, 14. srpnja 1850. – Rim, 7. veljače 1925.) bio je hrvatski pjevač, bariton.
Novi!!: 1847. i Josip Kašman · Vidi više »
Jovan Paču
Jovan Paču (Aleksandrovo kraj Subotice, 17. ožujka 1847. – Zagreb, 30. listopada 1902.), srpski skladatelj i pijanist Još za školovanja u Subotici istakao se kao nadaren pijanist, pa je već 1863.
Novi!!: 1847. i Jovan Paču · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: 1847. i London · Vidi više »
Luise Hummel
Luise Hummel (Bjelovar, 9. listopada 1847. - Linz, 7. prosinca 1917.) - austrijska pedagoginja Luise Hummel rođena je u austrijskoj obitelji u Bjelovaru 9.
Novi!!: 1847. i Luise Hummel · Vidi više »
Marija Jambrišak
Marija Jambrišak (Karlovac, 5. rujna 1847. – Zagreb, 23. siječnja 1937.), bila je hrvatska prosvjetiteljica, književnica i borkinja za prava i školovanje žena.
Novi!!: 1847. i Marija Jambrišak · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: 1847. i Pariz · Vidi više »
Paul von Hindenburg
Paul Ludwig Hans Anton von Beneckendorff i von Hindenburg (Poznań, 2. listopada 1847. – Neudeck, 2. kolovoza 1934.), njemački feldmaršal i političar Hindenburg se u Prvom svjetskom ratu, kao zapovjednik Osme armije, istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima.
Novi!!: 1847. i Paul von Hindenburg · Vidi više »
Thomas Alva Edison
Thomas Alva Edison (11. veljače 1847. – West Orange, 18. listopada 1931.), američki izumitelj i tehničar.
Novi!!: 1847. i Thomas Alva Edison · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: 1847. i Zadar · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: 1847. i 1. veljače · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: 1847. i 10. travnja · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: 1847. i 12. veljače · Vidi više »
13. ožujka
13.
Novi!!: 1847. i 13. ožujka · Vidi više »
14. srpnja
14.
Novi!!: 1847. i 14. srpnja · Vidi više »
15. svibnja
15.
Novi!!: 1847. i 15. svibnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: 1847. i 17. ožujka · Vidi više »
1775.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1775. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1809. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1902. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1911. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1917. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1922. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1925. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 1847. i 1934. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 1847. i 1937. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: 1847. i 2. listopada · Vidi više »
3. ožujka
3.
Novi!!: 1847. i 3. ožujka · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: 1847. i 4. studenoga · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: 1847. i 5. rujna · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: 1847. i 9. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
1847.
