Brže od pregledniku!
55 odnosi: Đakovo, Švajcarnica, Čeminac, Čovac, Balvan-revolucija, Baranja, Bijelo Brdo, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Dalj, Darda, Domovinski rat, Donji Bogićevci, Erdut, Gornji Bogićevci, Hrvatska, Hrvatska kopnena vojska, Ivan Basarac, Ivanovac, Jagodnjak, Josip Zvirotić, Jugoslavenska narodna armija, Kosovac, Laslovo, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mladen Kruljac, Našice, Novigrad, Novsko ždrilo, Nuštar, Okučani, Operacija Bljesak, Operacija Gusar, Operacija Oluja, Osijek, Paljuv, Pivare, Red kneza Domagoja s ogrlicom, Red Nikole Šubića Zrinskog, Sarvaš, Slavonija, Slavonski Brod, Tenja, Uglješ, Vinkovci, Vukovar, 13. studenoga, 1991., 1992., ..., 1993., 1994., 1995., 29. travnja, 3. gardijska oklopno-mehanizirana brigada. Proširite indeks (5 više) »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Đakovo · Vidi više »
Švajcarnica
Švajcarnica (mađ. Őrhely, narodski Švajcernica), naselje u Općini Darda, Osječko-baranjska županija.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Švajcarnica · Vidi više »
Čeminac
Čeminac (njemački: Laskafeld) općina je u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Čeminac · Vidi više »
Čovac
Čovac je naselje u općini Okučani u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Čovac · Vidi više »
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Balvan-revolucija · Vidi više »
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Baranja · Vidi više »
Bijelo Brdo
Hrvatska.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Bijelo Brdo · Vidi više »
Bilje
Bilje (mađarski: Bellye) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Bilje · Vidi više »
Bogdanovci
Bogdanovci su općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Bogdanovci · Vidi više »
Borovo
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Borovo · Vidi više »
Dalj
Dalj (srp. ćir. Даљ; mađ. Dálya; njem. Dallia), je selo na Dunavu, u blizini ušća Drave u Dunav, u općini Erdut (Osječko-baranjska županija, Hrvatska).
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Dalj · Vidi više »
Darda
Darda (mađ. Dárda) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Darda · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Domovinski rat · Vidi više »
Donji Bogićevci
Donji Bogićevci su naselje u općini Dragalić u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Donji Bogićevci · Vidi više »
Erdut
Karta općine Erdut Erdut (srp. ćir. Ердут; mađ. Erdőd; njem. Erdung), je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Erdut · Vidi više »
Gornji Bogićevci
Gornji Bogićevci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Gornji Bogićevci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska kopnena vojska
Hrvatska kopnena vojska (kratica HKoV) najbrojnija je grana Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je uloga i namjena promicanje i zaštita vitalnih nacionalnih interesa Republike Hrvatske, obrana suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti države.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Hrvatska kopnena vojska · Vidi više »
Ivan Basarac
Ivan Basarac (Sombor, 25. kolovoza 1946. – Ozalj, 6. lipnja 2007.), hrvatski general, pomoćnik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Ivan Basarac · Vidi više »
Ivanovac
Ivanovac je naselje u općini Antunovac u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Ivanovac · Vidi više »
Jagodnjak
Zgrada Općine Jagodnjak Jagodnjak (srp. ćir. Јагодњак; mađ. Kácsfalu; njem. Katschfeld), je mjesto i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Jagodnjak · Vidi više »
Josip Zvirotić
Hrvatskoj vojsci Josip Zvirotić (Slavonski Brod, 9. ožujka 1959. – Slavonski Brod, 21. prosinca 2020.) bio je brigadni general Hrvatske vojske, ratni zapovjednik jedne od najelitnijih hrvatskih brigada iz Domovinskog rata – 3. gardijske brigade "Kune" od 5. prosinca 1992. do 12. srpnja 1994. Nositelj je više odlikovanja.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Josip Zvirotić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kosovac
Kosovac je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Gornji Bogićevci u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Kosovac · Vidi više »
Laslovo
Laslovo (mađ.: Szentlászló) je selo u istočnoj Slavoniji, oko 18 kilometara južno od Osijeka, na relaciji Osijek-Vinkovci te pored rijeke Vuke.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Laslovo · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Mladen Kruljac
General pukovnik Mladen Kruljac (Slavonski Brod, 13. srpnja 1967.), hrvatski general, bivši zapovjednik Hrvatske kopnene vojske.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Mladen Kruljac · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Našice · Vidi više »
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Novigrad · Vidi više »
Novsko ždrilo
novom Novsko ždrilo je morski prolaz između Novigradskog mora i Velebitskog kanala.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Novsko ždrilo · Vidi više »
Nuštar
Nuštar je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Nuštar · Vidi više »
Okučani
Okučani su općina u Hrvatskoj, u jugozapadnoj Slavoniji, u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Okučani · Vidi više »
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Operacija Bljesak · Vidi više »
Operacija Gusar
Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Operacija Gusar · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Operacija Oluja · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Osijek · Vidi više »
Paljuv
Paljuv je naselje u sastavu Općine Novigrad, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Paljuv · Vidi više »
Pivare
Pivare su naselje u općini Stara Gradiška u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Pivare · Vidi više »
Red kneza Domagoja s ogrlicom
Red kneza Domagoja s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima osmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Red kneza Domagoja s ogrlicom · Vidi više »
Red Nikole Šubića Zrinskog
Red Nikole Šubića Zrinskoga je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima deveto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Red Nikole Šubića Zrinskog · Vidi više »
Sarvaš
Sarvaš je prigradsko naselje grada Osijeka, u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Sarvaš · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Slavonski Brod · Vidi više »
Tenja
Tenja je naselje u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Tenja · Vidi više »
Uglješ
Uglješ je naselje u općini Darda u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Uglješ · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Vinkovci · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i Vukovar · Vidi više »
13. studenoga
13.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 13. studenoga · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 1995. · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 29. travnja · Vidi više »
3. gardijska oklopno-mehanizirana brigada
3.
Novi!!: 3. mehanizirana gardijska brigada "Kune" i 3. gardijska oklopno-mehanizirana brigada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
3. gardijska brigada, 3. gardijska brigada "Kune", 3. motorizirana gardijska brigada HV "Kune".
