Sadržaj
20 odnosi: Antun Mažuranić, Bakar (grad), Beč, Estetika, Filologija, Gramatika, Hrvatska, Hrvatski jezik, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književna kritika, Ljudevit Gaj, Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Pripovijetka, Putopis, Vijenac, Vjekoslav Babukić, Vuk Karadžić, Zagreb, 11. svibnja, 6. kolovoza.
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Antun Mažuranić
Bakar (grad)
Čamci u bakarskoj luci Bakar Bakarski prezidi Bakar je grad i luka u Hrvatskoj.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Bakar (grad)
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Beč
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Estetika
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Filologija
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Gramatika
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Hrvatska
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Hrvatski jezik
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Klasična gimnazija u Zagrebu
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Književna kritika
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Ljudevit Gaj
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Pripovijetka
Pripovijetka je naziv koji se u hrvatskoj književnoteorijskoj terminologiji s pojmovima novela, pripovijest ili priča rabi kao oznaka za proznu vrstu kraću od romana.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Pripovijetka
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Putopis
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Vijenac
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Vjekoslav Babukić
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Vuk Karadžić
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i Zagreb
11. svibnja
11.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i 11. svibnja
6. kolovoza
6.
Pogledaj Adolfo Weber Tkalčević i 6. kolovoza
Također poznat kao Adolf Veber Tkalčević, Adolfo Veber Tkalčević.