Brže od pregledniku!
40 odnosi: Šikloš, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Franjevci, Graz, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska Kostajnica, Kajkavsko narječje, Kloštar Ivanić, Koprivnica, Krapina, Križevci, Mađarska, Pečuh, Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska), Slovenci, Virovitica, Zagreb, 1724., 1742., 1744., 1746., 1748., 1750., 1751., 1757., 1758., 1759., 1761., 1762., 1763., 1764., 1765., 1767., 1768., 1769., 1772., 1773., 23. siječnja, 24. travnja.
Šikloš
Šikloš (mađ. Siklós, srp. Шиклош) je grad u Baranjskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Arsenije Glić i Šikloš · Vidi više »
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Novi!!: Arsenije Glić i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Arsenije Glić i Franjevci · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Arsenije Glić i Graz · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Arsenije Glić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska Kostajnica
Hrvatska Kostajnica je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Arsenije Glić i Hrvatska Kostajnica · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Arsenije Glić i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kloštar Ivanić
Kloštar Ivanić je naseljeno mjesto i istoimena općina u blizini Ivanić-Grada, pripada Zagrebačkoj županiji u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Arsenije Glić i Kloštar Ivanić · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Arsenije Glić i Koprivnica · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Arsenije Glić i Krapina · Vidi više »
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Arsenije Glić i Križevci · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Arsenije Glić i Mađarska · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Arsenije Glić i Pečuh · Vidi više »
Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska)
Barokna crkva u Sigetu. Siget (mađ. Szigetvár, nje. Großsiget, Inselburg) je gradić u južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Arsenije Glić i Siget (Sigetska mikroregija, Mađarska) · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Arsenije Glić i Slovenci · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: Arsenije Glić i Virovitica · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Arsenije Glić i Zagreb · Vidi više »
1724.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1724. · Vidi više »
1742.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1742. · Vidi više »
1744.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1744. · Vidi više »
1746.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1746. · Vidi više »
1748.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1748. · Vidi više »
1750.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1750. · Vidi više »
1751.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1751. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1757. · Vidi više »
1758.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1758. · Vidi više »
1759.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1759. · Vidi više »
1761.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1761. · Vidi više »
1762.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1762. · Vidi više »
1763.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1763. · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1764. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1765. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1767. · Vidi više »
1768.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1768. · Vidi više »
1769.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1769. · Vidi više »
1772.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1772. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Arsenije Glić i 1773. · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Arsenije Glić i 23. siječnja · Vidi više »
24. travnja
24.
Novi!!: Arsenije Glić i 24. travnja · Vidi više »
