Brže od pregledniku!
78 odnosi: Andrea del Verrocchio, Antika, Apsida, Arhitektura, Bazilika, Bazilika Svetoga groba, Biblija, Brod (arhitektura), Bronzino, Cosimo de' Medici, Donatello, Fasada, Filippo Brunelleschi, Filippo Lippi, Firenca, Freska, Giorgio Vasari, Giovanni di Bicci de' Medici, Grb, Inkrustacija, Islam, Isus, Italija, Jeruzalem, Jonski red, Kapela, Kapitel, Katoličanstvo, Klement VII., Koralji, Korintski red, Križ, Kripta, Lapis lazuli, Lorenzo de' Medici, Luk, Manirizam, Medici, Michelangelo Buonarroti, Monofora, Mramor, Oltar, Piero di Cosimo de' Medici, Pilastar, Relikvija, Reljef, Renesansa, Romanika, Rosso Fiorentino, Sakristija, ..., Samostan, Sarkofag, Stup, Sveti Lovro, Tabernakul, Transept, 1059., 11. stoljeće, 1418., 1421., 1422., 1437., 1446., 1448., 1461., 1472., 1520., 1521., 1523., 1532., 1534., 1605., 1626., 1642., 1741., 1826., 1828., 1836.. Proširite indeks (28 više) »
Andrea del Verrocchio
Leonardo, ''Krštenje Kristovo'', 1474. – 1475., ulje na drvu, 177 x 151 cm, Uffizi, Firenca. Andrea del Verrocchio, rođen kao Andrea di Michele di Francesco de' Cioni, (Firenca, oko 1435. – Venecija, 1488.) je bio utjecajan talijanski kipar, zlatar i slikar koji je radio na dvoru Lorenza Medicija u Firenci.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Andrea del Verrocchio · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Antika · Vidi više »
Apsida
6. st. Apsida (grč. hapsis; lat. absis »spoj, svod, prigradnja«), polukružni je završetak antičke bazilike u kojemu je sjedio predsjednik suda sa svojim prisjednicima.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Apsida · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Arhitektura · Vidi više »
Bazilika
Tlocrt '''Maksencijeve (Konstantinove) bazilike''' u Rimu iz 4. st. Stara '''Bazilika sv. Petra''' (izgled iz 1450. godine). '''Bazilika sv. Petra''' u Rimu. Bazilika (grč.: βασιλική στοά (basiliké) - kraljeva dvorana) je rani oblik kršćanske bogomolje.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Bazilika · Vidi više »
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Bazilika Svetoga groba · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Biblija · Vidi više »
Brod (arhitektura)
Romanički brod opatijske crkve u Saint-Georges-de-Boschervilleu (Francuska) ima triforijski prolaz iznad svoda pobočnog broda Šematski prikaz tlocrta katedrale. Obojeno područje označava '''brod''' Brod ili lađa (od srednjovjekovnog latinskog navis) je središnji prilaz glavnom oltaru u crkvenoj arhitekturi.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Brod (arhitektura) · Vidi više »
Bronzino
Agnolo di Cosimo Bronzino, pravog imena Agnolo Tori (Monticelli, kraj Firence, 17. studenog 1503. – Firenca, 28. studenog 1572.), bio je talijanski slikar.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Bronzino · Vidi više »
Cosimo de' Medici
Cosimo de' Medici (* Firenca, 27. rujna 1389. - † Firenca, 1. kolovoza 1464.) punim imenom Còsimo di Giovanni degli Mèdici zvan Cosimo il Vecchio i Pater Patriae (Otac domovine) bio je firentinski bankar i de facto vladar Republike Firence.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Cosimo de' Medici · Vidi više »
Donatello
Donatello, pravog imena Donato di Niccolo di Betto Bardi, je bio talijanski kipar (Firenca, oko 1386. – Firenca, 13. prosinca 1466.); majstor ranorenesansnoga kiparstva inspiriran antičkim idealima.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Donatello · Vidi više »
Fasada
Fasada (od francuskog: façade, iz talijanskog: facciata, koja je pak derivat od latinskog facies.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Fasada · Vidi više »
Filippo Brunelleschi
Filippo Brunelleschi (Firenca, 1377. – Firenca 16. travnja 1446.) je bio talijanski arhitekt i kipar, prvi renesansni arhitekt i umjetnik koji je znanstveno pojasnio i opisao linearnu perspektivu.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Filippo Brunelleschi · Vidi više »
Filippo Lippi
''Bogorodica s dva anđela'', druga polovica 15. st., ulje na platnu, 92 × 63 cm, Uffizi, Firenca Fra Filippo Lippi (Firenca, oko 1406. – Spoleto, 8. listopada 1469.), talijanski slikar.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Filippo Lippi · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Firenca · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Freska · Vidi više »
Giorgio Vasari
'''Giorgio Vasari''' (autoportret) Giorgio Vasari (Arezzo, 30. srpnja 1511. – Firenca, 27. lipnja 1574.), talijanski slikar i arhitekt, koji je danas poznat po svom životopisu talijanskih umjetnika.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Giorgio Vasari · Vidi više »
Giovanni di Bicci de' Medici
Giovanni di Bicci (Firenca, oko 1360. – 20. / 28. veljače 1429.), punim imenom Giovanni di Bicci de' Medici, bio je firentinski bankar i trgovac, prvi istaknuti član obitelji Medici.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Giovanni di Bicci de' Medici · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Grb · Vidi više »
Inkrustacija
Firentinska katedrala ima prekrasne inkrustacije zelenog i crvenog mramora na bijeloj fasadi iz 15 st. Inkrustacija (latinski: incrustatio.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Inkrustacija · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Islam · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Italija · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Jeruzalem · Vidi više »
Jonski red
kanelire, '''19.''' stilobat, '''20.''' voluta, '''21.''' balustar, '''23.''' atička baza '''24.''' torus Jonski red (Jonski stil) je uz dorski i korintski jedan od tri kanonska reda organizacijskih sustava klasične arhitekture.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Jonski red · Vidi više »
Kapela
romanička crkva u Gackoj), Brinje. Kapela je termin koji se koristi za manju crkvenu građevinu, obično ovisnu o nekoj većoj župnoj crkvi.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Kapela · Vidi više »
Kapitel
Perzija Rokoko kapitel ukrašen štukaturom iz crkve Wallfahrtskirche Steinhausen, Austrija. Kapitel (latinski capitellum) je arhitektonski element, sastavni dio stupa, njegov gornji istaknuti i često ukrašen (biljnim ili figuralnim ukrasima); dio koji nosi teret grede ili luka.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Kapitel · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Katoličanstvo · Vidi više »
Klement VII.
Papa Klement VII. (26. svibnja 1478. – 25. rujna 1534.), rođen kao Giulio di Giuliano de' Medici, bio je kardinal od 1513. do 1523. i papa od 1523. do 1534. godine.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Klement VII. · Vidi više »
Koralji
Koralji (lat. Anthozoa) razred su u koljenu žarnjaka.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Koralji · Vidi više »
Korintski red
'''Korintski red''' na Panteonu u Rimu. Korintski red (Korintski stil) je jedan od stilova u klasičnoj grčkoj arhitekturi karakteristična stupa s 24 kanelire i bazom poput jonske kojoj je dodatna kvadratna ploča plinta s kapitelom oblikovanim kao košara sa stiliziranim lišćem akanta.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Korintski red · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Križ · Vidi više »
Kripta
katedrale u Canterburyju Kripta (grčki κρυπτη, kryptē) je prostorija ispod posvećene ili javne građevine.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Kripta · Vidi više »
Lapis lazuli
Lapis Lazuli je metamorfna stijena koja sadrži dovoljno minerala lazurita kako bi se dobila izrazito plava boja.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Lapis lazuli · Vidi više »
Lorenzo de' Medici
Lorenzo de' Medici (Firenca, 1. siječnja 1449. – Firenca, 9. svibnja 1492.) zvan Lorenzo Veličanstveni (Lorenzo il Magnifico) bio je firentinski državnik i de facto vladar Republike Firence.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Lorenzo de' Medici · Vidi više »
Luk
Dugim naglaskom, luk može biti.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Luk · Vidi više »
Manirizam
Posljednja večera'', 1592. – 94., ulje na platnu, 3,66x5,69 m, San Giorgio Maggiore, Venecija. Manirizam je umjetnički pravac u zapadnoj Europi iz druge polovice 16. stoljeća.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Manirizam · Vidi više »
Medici
Medici su firentinska loza bogatih bankara i kasnija patricijska dinastija, čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. stoljeća.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Medici · Vidi više »
Michelangelo Buonarroti
Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni (Caprese Michelangelo, 6. ožujka 1475. – Rim, 18. veljače 1564.) je bio renesansni slikar, kipar, arhitekt i pjesnik.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Michelangelo Buonarroti · Vidi više »
Monofora
Primjer monofore na zvoniku Zadarske crkve Gospe od Zdravlja Monofora (od talijanskog: monofora) tip je jednodijelnog prozora s lukom.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Monofora · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Mramor · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Oltar · Vidi više »
Piero di Cosimo de' Medici
Piero di Cosimo de' Medici (Firenca, oko 1416. – Firenca, 2. studenog 1469.) zvan Piero Naduti (talijanski: Piero "il Gottoso") bio je nastavljač dinastije Medici i de facto vladar Republike Firence od 1464. do 1469., za vrijeme renesanse.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Piero di Cosimo de' Medici · Vidi više »
Pilastar
Monzi Pilastar (engleski: pilaster od talijanskog: pilastro, francuski: pilastre, talijanski: parasta, pilastro ili lasena) je plitka vertikalna istaka na zidu, pretežito dekorativne funkcije, pa se zbog toga razlikuje od potpornja koji ima nosivu funkciju.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Pilastar · Vidi više »
Relikvija
Relikvija svete Munditije u Münchenu Relikvije (iz lat.: reliquiae.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Relikvija · Vidi više »
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Reljef · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Renesansa · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Romanika · Vidi više »
Rosso Fiorentino
Giovanni Battista di Jacopo (1494. – 1540.), znan kao Rosso Fiorentino (talijanski za "Crveni firentinac"), ili Il Rosso, bio je talianski maniristički slikar firenstinske škole koji je slikao ulja na platnu i freske.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Rosso Fiorentino · Vidi više »
Sakristija
Sakristija Sakristija (lat. sacer - "svet", slat. sacristia - "nusprostorija uz crkvu")Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Sakristija · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Samostan · Vidi više »
Sarkofag
zagrebačkoj katedrali. Sarkofag (lat. sarcophagus; grč. λίθος σαρκοφάγος lithos sarkophagos 'kamen koji jede, troši meso; kameni lijes'; od σάρξ sárx 'meso', φαγεῖν phagêin 'jesti') je nadgrobni spomenik u obliku sanduka od kamena, osobito mramora, kovine, pečene gline ili drva, redovito oslikan ili urešen reljefima u koji se polaže drveni lijes.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Sarkofag · Vidi više »
Stup
Ateni Stup (grčki: stílos) je vertikalni konstruktivni element u arhitekturi, nosač kružnog presjeka koji slobodno stoji.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Stup · Vidi više »
Sveti Lovro
Sveti Lovro (latinski: Laurentius) (31. prosinca 225. – Rim, 10. kolovoza 258.) kršćanski je svetac i rimski đakon pogubljen tijekom vladavine cara Valerijana.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Sveti Lovro · Vidi više »
Tabernakul
TabernakulVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatska enciklopedija (LZMK): i (lat. tabernaculum - šator, ili hrv. svetohranište) u rimokatoličkoj Crkvi označava prostor gdje se čuvaju posvećene hostije za svetu pričest.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Tabernakul · Vidi više »
Transept
Plan katedrale s potamnjenim dijelom koji predstavlja transept. Katedrale sv. Jakova u Šibeniku diže se veličanstvena kupola Transept (novolatinski) je, u crkvenom graditeljstvu, poprečni brod položen okomito na uzdužne brodove crkve tako da razdvaja svetište (uključujući oltar, apsidu, kor, prezbiterij ili katedru) od ostalog dijela crkve (brod) i daje tlocrtu obliku latinskog križa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i Transept · Vidi više »
1059.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1059. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 11. stoljeće · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1418. · Vidi više »
1421.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1421. · Vidi više »
1422.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1422. · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1437. · Vidi više »
1446.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1446. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1448. · Vidi više »
1461.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1461. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1472. · Vidi više »
1520.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1520. · Vidi više »
1521.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1521. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1523. · Vidi više »
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1532. · Vidi više »
1534.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1534. · Vidi više »
1605.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1605. · Vidi više »
1626.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1626. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1642. · Vidi više »
1741.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1741. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1826. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1828. · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Bazilika sv. Lovre u Firenci i 1836. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Basilica di San Lorenzo di Firenze, Bazilika San Lorenzo, Firenca, Bazilika sv. Lovre, Firenca, Kapela Medici.
