Sadržaj
24 odnosi: Agava, Antun Pustinjak, Benedikt XVI., Benediktinci, Franjo, Hanibal Lucić, Hrvatska, Hvar, Hvar (grad), Ivan Krstitelj, Ivan Pavao II., Jadransko more, Kler, Kulturno dobro, Mletačka Republika, Nepokretna kulturna baština, Pag, Papa, Pavao III., Pismenost, Pučka škola, Rab, Relikvijar, Tempera.
Agava
''Agave chiapensis'', cvijet Agava (loparina; lat. Agave) je biljni rod nekad pripisivan vlastitoj porodici Agavaceae, a danas porodici Asparagaceae i potporodici Agavoideae.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Agava
Antun Pustinjak
Sveti Antun Pustinjak (sv. Antun Opat, sv. Antun Veliki; Herakleopolis Magna, oko 251. – Monte Colzim, 17. siječnja 356.), svetac u istočnoj i zapadnoj Crkvi.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Antun Pustinjak
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Benedikt XVI.
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Benediktinci
Franjo
Potpis Papa Franjo (lat. Franciscus, rođen kao Jorge Mario Bergoglio; Buenos Aires, 17. prosinca 1936.), poglavar Katoličke Crkve, papa od 2013.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Franjo
Hanibal Lucić
Hanibal Lucić (Hvar, oko 1485. – Hvar, 4. prosinca 1553.) bio je hrvatski renesansni pjesnik, dramatik i prevoditelj.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Hanibal Lucić
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Hrvatska
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Hvar
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Hvar (grad)
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Ivan Krstitelj
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Ivan Pavao II.
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Jadransko more
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Kler
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние'').
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Kulturno dobro
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Mletačka Republika
Nepokretna kulturna baština
Dubrovačke gradske zidine Nepokretna kulturna baština fizička je opipljiva ili "materijalna kulturna baština".
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Nepokretna kulturna baština
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Pag
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Papa
Pavao III.
Pavao III. je bio papa, nasljednik Klementa VII., od 13. listopada 1534. do 10. studenog 1549..sazvao je tridentski koncil kojeg je predvodio 18.godina,a i prihvatio Družbu Isusovu koju je osnovao Ignacije Loyola.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Pavao III.
Pismenost
Stopa pismenosti u svijetu Pismenost je poznavanje pisma, umijeće čitanja i pisanja.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Pismenost
Pučka škola
Kumrovcu. Crtež stare pučke škole iz 1900. Pučka škola (njem. Volksschule), povijesni oblik obrazovne ustanove osnovnog školstva u zemljama njemačkog govornog područja ili povijesnog utjecaja.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Pučka škola
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Rab
Relikvijar
Pokaznica s Krvi Kristovom, Ludbreg Relikvijar ili moćnik je škrinja ili predmet za čuvanje relikvije.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Relikvijar
Tempera
Fra Angelico, Bogorodica na prijestolju (Tempera na drvu) Riječ tempera dolazi od srednjovjekovne latinske riječi temperare, što znači miješati.
Pogledaj Benediktinski samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru i Tempera
Također poznat kao Benediktinski samostan sv. Marije u Hvaru, Samostan sv. Ivana Krstitelja i sv. Antuna Opata u Hvaru.