Brže od pregledniku!
74 odnosi: August Šenoa, Austrija, Austro-Ugarska, Đuro Arnold, Beč, Bude Budisavljević, Cetinje, Dalmacija, Dinko Šimunović, Diploma, Drama, Eduard Lucerna, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Franjo Marković, Germanistika, Glazba, Gospić, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Inoslav Bešker, Ivan Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Vojnović, Izidor Kršnjavi, Johann Wolfgang von Goethe, Kazalište, Klagenfurt, Književna kritika, Književnost, Kritika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Marko Marulić, Mate Ujević, München, Miroslav Krleža, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nacionalni park Plitvička jezera, Narodna pjesma, Nikola I., Njemački jezik, Ogled, Petar Hektorović, Petar Preradović, Pisac, Pjesnik, Poezija, Povijest književnosti, ..., Prevoditelj, Profesor, Pseudonim, Slavistika, Tirol, Učitelj, Vatroslav Jagić, Zagreb, Zlatorog, 15. lipnja, 1868., 1876., 1889., 1892., 1894., 1895., 1896., 1907., 1911., 1919., 1932., 1955., 1963., 24. lipnja. Proširite indeks (24 više) »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Novi!!: Camilla Lucerna i August Šenoa · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Camilla Lucerna i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Camilla Lucerna i Austro-Ugarska · Vidi više »
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Novi!!: Camilla Lucerna i Đuro Arnold · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Camilla Lucerna i Beč · Vidi više »
Bude Budisavljević
*Bude Budisavljević (hrvatski književnik).
Novi!!: Camilla Lucerna i Bude Budisavljević · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Camilla Lucerna i Cetinje · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Camilla Lucerna i Dalmacija · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: Camilla Lucerna i Dinko Šimunović · Vidi više »
Diploma
Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).
Novi!!: Camilla Lucerna i Diploma · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Camilla Lucerna i Drama · Vidi više »
Eduard Lucerna
Eduard Lucerna (Klagenfurt, 11. studenoga 1869. – Gries (danas dio Bozena), 26. studenoga 1944.) bio je austrijski skladatelj.
Novi!!: Camilla Lucerna i Eduard Lucerna · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Camilla Lucerna i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Camilla Lucerna i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Camilla Lucerna i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Novi!!: Camilla Lucerna i Franjo Marković · Vidi više »
Germanistika
Germanistika (njem. Germanistik, prema Germanen: Germani), u širem i starijem značenju označava znanstvenu disciplinu kojoj su predmetom proučavanja kultura, predaja, običaji, religija, povijest, jezik i književnost starih i suvremenih germanskih naroda.
Novi!!: Camilla Lucerna i Germanistika · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Camilla Lucerna i Glazba · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Camilla Lucerna i Gospić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Camilla Lucerna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Camilla Lucerna i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Camilla Lucerna i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Inoslav Bešker
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Camilla Lucerna i Inoslav Bešker · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Camilla Lucerna i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Camilla Lucerna i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Ivo Vojnović
Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.
Novi!!: Camilla Lucerna i Ivo Vojnović · Vidi više »
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Novi!!: Camilla Lucerna i Izidor Kršnjavi · Vidi više »
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Novi!!: Camilla Lucerna i Johann Wolfgang von Goethe · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Camilla Lucerna i Kazalište · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Camilla Lucerna i Klagenfurt · Vidi više »
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Novi!!: Camilla Lucerna i Književna kritika · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Camilla Lucerna i Književnost · Vidi više »
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Novi!!: Camilla Lucerna i Kritika · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Camilla Lucerna i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Camilla Lucerna i Marko Marulić · Vidi više »
Mate Ujević
M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.
Novi!!: Camilla Lucerna i Mate Ujević · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Camilla Lucerna i München · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Camilla Lucerna i Miroslav Krleža · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Camilla Lucerna i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Novi!!: Camilla Lucerna i Nacionalni park Plitvička jezera · Vidi više »
Narodna pjesma
Narodna pjesma je vrsta tradicionalne pjesme uglavnom od nepoznatog autora i očuvana usmenom predajom.
Novi!!: Camilla Lucerna i Narodna pjesma · Vidi više »
Nikola I.
* Nikola I., ruski car.
Novi!!: Camilla Lucerna i Nikola I. · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Camilla Lucerna i Njemački jezik · Vidi više »
Ogled
Ogled, vrsta stručnog djela.
Novi!!: Camilla Lucerna i Ogled · Vidi više »
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Novi!!: Camilla Lucerna i Petar Hektorović · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Camilla Lucerna i Petar Preradović · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Camilla Lucerna i Pisac · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Camilla Lucerna i Pjesnik · Vidi više »
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Novi!!: Camilla Lucerna i Poezija · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Camilla Lucerna i Povijest književnosti · Vidi više »
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Novi!!: Camilla Lucerna i Prevoditelj · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Camilla Lucerna i Profesor · Vidi više »
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Novi!!: Camilla Lucerna i Pseudonim · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Camilla Lucerna i Slavistika · Vidi više »
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Novi!!: Camilla Lucerna i Tirol · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Camilla Lucerna i Učitelj · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Camilla Lucerna i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Camilla Lucerna i Zagreb · Vidi više »
Zlatorog
Plakat za sapun ''Zlatorog'' iz 1920. Zlatorog je mitski neranjivi bijeli jarac zlatnih rogova u usmenoj predaji u Sloveniji, Austriji (Goldhorn), a sličnih motiva ima i u grčkoj, ruskoj i još ponekoj usmenoj predaji.
Novi!!: Camilla Lucerna i Zlatorog · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Camilla Lucerna i 15. lipnja · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1868. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1876. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1892. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1894. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1896. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1907. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1911. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1919. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1932. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1955. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Camilla Lucerna i 1963. · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Camilla Lucerna i 24. lipnja · Vidi više »
