Sadržaj
61 odnosi: August Šenoa, Austrija, Austro-Ugarska, Đuro Arnold, Beč, Bude Budisavljević, Cetinje, Dalmacija, Dinko Šimunović, Diploma, Drama, Eduard Lucerna, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Francuski jezik, Franjo Marković, Germanistika, Glazba, Gospić, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Inoslav Bešker, Ivan Mažuranić, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Vojnović, Izidor Kršnjavi, Johann Wolfgang von Goethe, Kazalište, Klagenfurt, Književna kritika, Književnost, Kritika, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Marko Marulić, Mate Ujević, München, Miroslav Krleža, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Nacionalni park Plitvička jezera, Narodna pjesma, Nikola I., Njemački jezik, Ogled, Petar Hektorović, Petar Preradović, Pisac, Pjesnik, Poezija, Povijest književnosti, ... Proširite indeks (11 više) »
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Pogledaj Camilla Lucerna i August Šenoa
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Camilla Lucerna i Austrija
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Camilla Lucerna i Austro-Ugarska
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Pogledaj Camilla Lucerna i Đuro Arnold
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Camilla Lucerna i Beč
Bude Budisavljević
*Bude Budisavljević (hrvatski književnik).
Pogledaj Camilla Lucerna i Bude Budisavljević
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Pogledaj Camilla Lucerna i Cetinje
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Camilla Lucerna i Dalmacija
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Pogledaj Camilla Lucerna i Dinko Šimunović
Diploma
Diploma Diploma (starogrčki: presavijeno u dvoje, povelja) naziv je za svjedodžbe, završnih ispita, ili postignutih titula (maturalna, doktorska diploma) ili isprava kojom se svečano priznaje određeni uspjeh, zasluga, staž članstva (počasna diploma).
Pogledaj Camilla Lucerna i Diploma
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Pogledaj Camilla Lucerna i Drama
Eduard Lucerna
Eduard Lucerna (Klagenfurt, 11. studenoga 1869. – Gries (danas dio Bozena), 26. studenoga 1944.) bio je austrijski skladatelj.
Pogledaj Camilla Lucerna i Eduard Lucerna
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Pogledaj Camilla Lucerna i Filologija
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Camilla Lucerna i Filozofski fakultet u Zagrebu
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Camilla Lucerna i Francuski jezik
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Pogledaj Camilla Lucerna i Franjo Marković
Germanistika
Germanistika (njem. Germanistik, prema Germanen: Germani), u širem i starijem značenju označava znanstvenu disciplinu kojoj su predmetom proučavanja kultura, predaja, običaji, religija, povijest, jezik i književnost starih i suvremenih germanskih naroda.
Pogledaj Camilla Lucerna i Germanistika
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Camilla Lucerna i Glazba
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Camilla Lucerna i Gospić
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Camilla Lucerna i Hrvatska
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Camilla Lucerna i Hrvatski jezik
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Pogledaj Camilla Lucerna i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Inoslav Bešker
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor.
Pogledaj Camilla Lucerna i Inoslav Bešker
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Camilla Lucerna i Ivan Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Pogledaj Camilla Lucerna i Ivana Brlić-Mažuranić
Ivo Vojnović
Ivo Vojnović (Dubrovnik, 9. listopada 1857. – Beograd, 30. kolovoza 1929.), hrvatski književnik.
Pogledaj Camilla Lucerna i Ivo Vojnović
Izidor Kršnjavi
Isidor Iso Kršnjavi (Našice, 22. travnja 1845. – Zagreb, 3. veljače 1927.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, književnik i političar.
Pogledaj Camilla Lucerna i Izidor Kršnjavi
Johann Wolfgang von Goethe
(Frankfurt na Majni, 28. kolovoza 1749. – Weimar 22. ožujka 1832.) bio je njemački književnik, znanstvenik, mislilac i državnik, čija su djela utjecala na europsku kulturu i književnost.
Pogledaj Camilla Lucerna i Johann Wolfgang von Goethe
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Pogledaj Camilla Lucerna i Kazalište
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Pogledaj Camilla Lucerna i Klagenfurt
Književna kritika
Književna kritika je dio znanosti o književnosti, koja osim kritike, obuhvaća i književnu teoriju i književnu povijest.
Pogledaj Camilla Lucerna i Književna kritika
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Pogledaj Camilla Lucerna i Književnost
Kritika
Kritika (u francuskom: critique; izvorno iz starogrčkog: κριτική τέχνη, kritikē téchnē vještina suđenja, izvedeno iz κρίνειν krínein, „likovati, razmotriti“) je sposobnost prosuđivanja i ocjenjivanja bilo koje pojave.
Pogledaj Camilla Lucerna i Kritika
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Pogledaj Camilla Lucerna i Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Pogledaj Camilla Lucerna i Marko Marulić
Mate Ujević
M. Ujević Mate Ujević (Krivodol kod Imotskoga, 13. srpnja 1901. – Zagreb, 6. siječnja 1967.) bio je hrvatski enciklopedist, izdavač, publicist i pisac.
Pogledaj Camilla Lucerna i Mate Ujević
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Pogledaj Camilla Lucerna i München
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Pogledaj Camilla Lucerna i Miroslav Krleža
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Camilla Lucerna i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Pogledaj Camilla Lucerna i Nacionalni park Plitvička jezera
Narodna pjesma
Narodna pjesma je vrsta tradicionalne pjesme uglavnom od nepoznatog autora i očuvana usmenom predajom.
Pogledaj Camilla Lucerna i Narodna pjesma
Nikola I.
* Nikola I., ruski car.
Pogledaj Camilla Lucerna i Nikola I.
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Camilla Lucerna i Njemački jezik
Ogled
Ogled, vrsta stručnog djela.
Pogledaj Camilla Lucerna i Ogled
Petar Hektorović
Kip '''Petra Hektorovića''' ispred Tvrdalja u Starom Gradu. Kuhinja u kući pjesnika Petra Hektorovića u Tvrdalju. Petar Hektorović (Hvar, 1487. – Hvar, 13. ožujka 1572.), hrvatski renesansni pjesnik i erudit.
Pogledaj Camilla Lucerna i Petar Hektorović
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Pogledaj Camilla Lucerna i Petar Preradović
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Pogledaj Camilla Lucerna i Pisac
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Pogledaj Camilla Lucerna i Pjesnik
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Camilla Lucerna i Poezija
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Pogledaj Camilla Lucerna i Povijest književnosti
Prevoditelj
Prevoditelj je osoba koja se bavi prijevodom s jednog jezika na drugi.
Pogledaj Camilla Lucerna i Prevoditelj
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Pogledaj Camilla Lucerna i Profesor
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Pogledaj Camilla Lucerna i Pseudonim
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Pogledaj Camilla Lucerna i Slavistika
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Pogledaj Camilla Lucerna i Tirol
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Pogledaj Camilla Lucerna i Učitelj
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Pogledaj Camilla Lucerna i Vatroslav Jagić
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Camilla Lucerna i Zagreb
Zlatorog
Plakat za sapun ''Zlatorog'' iz 1920. Zlatorog je mitski neranjivi bijeli jarac zlatnih rogova u usmenoj predaji u Sloveniji, Austriji (Goldhorn), a sličnih motiva ima i u grčkoj, ruskoj i još ponekoj usmenoj predaji.
Pogledaj Camilla Lucerna i Zlatorog
15. lipnja
15.
Pogledaj Camilla Lucerna i 15. lipnja
24. lipnja
24.
Pogledaj Camilla Lucerna i 24. lipnja