Brže od pregledniku!
56 odnosi: Amsterdam, Austro-Ugarska, Automobil, ŠK Ferraria Zagreb, Čehoslovačka nogometna reprezentacija, Beograd, Berlin, Branič (nogomet), Bugarska nogometna reprezentacija, Djelatnik, HŠK Concordia Zagreb, Hertha BSC Berlin, HNK Cibalia Vinkovci, Hrvatska, IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928., Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Jugoslavenski dinar, Kotač, Kraljevska jugoslavenska vojska, Krapina, Kup kralja Aleksandra 1925., Kup kralja Aleksandra 1926., NK HAŠK Zagreb, NK Slavonija Požega, Osijek, Paavo Nurmi, Požega, Prag, Prvenstvo Jugoslavije u nogometu, Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930., Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37., Vinkovci, Zagreb, Zagrebačka nogometna reprezentacija, ZŠK Viktorija, Zlatni pehar kralja Aleksandra, 1. HŠK Građanski Zagreb, 1. listopada, 13. listopada, 1904., 1919., 1921., 1924., 1925., 1926., 1927., 1932., 1935., 1938., 1939., ..., 1941., 1975., 23. siječnja, 24. kolovoza, 28. listopada, 30. lipnja. Proširite indeks (6 više) »
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Danijel Premerl i Amsterdam · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Danijel Premerl i Austro-Ugarska · Vidi više »
Automobil
Prvi automobil Automobil (samovoz) je motorno vozilo s karoserijom raznih oblika postavljenom na dvjema osovinama s četirima kotačima, a većinom se koristi za prijevoz putnika.
Novi!!: Danijel Premerl i Automobil · Vidi više »
ŠK Ferraria Zagreb
Športski klub Ferraria iz Zagreba osnovan je 1922. godine,Zagrebački nogometni savez: Zlatni jubilej ZNS 1919-1969, str.
Novi!!: Danijel Premerl i ŠK Ferraria Zagreb · Vidi više »
Čehoslovačka nogometna reprezentacija
Čehoslovačka nogometna reprezentacija je predstavljala državu Češku i Slovačku (Čehoslovačku, ČSSR) u međunarodnom muškom nogometu.
Novi!!: Danijel Premerl i Čehoslovačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Danijel Premerl i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Danijel Premerl i Berlin · Vidi više »
Branič (nogomet)
U nogometnoj igri, branič je igrač čija je pozicija na nogometnom terenu iza veznih igrača.
Novi!!: Danijel Premerl i Branič (nogomet) · Vidi više »
Bugarska nogometna reprezentacija
Bugarska nogometna reprezentacija je nogometna reprezentacija, koja predstavlja Bugarsku na međunarodnim natjecanjima i pod vodstvom je Bugarskog nogometnog saveza.
Novi!!: Danijel Premerl i Bugarska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Djelatnik
Kini. Djelatnik ili radnik je u najširem smislu, osoba koji želi postići odredeni cilj kroz fizičku i / ili mentalnu djelatnost ili rad.
Novi!!: Danijel Premerl i Djelatnik · Vidi više »
HŠK Concordia Zagreb
Hrvatski športski klub Concordia športsko je društvo iz Zagreba.
Novi!!: Danijel Premerl i HŠK Concordia Zagreb · Vidi više »
Hertha BSC Berlin
Hertha je njemački nogometni klub iz grada Berlina.
Novi!!: Danijel Premerl i Hertha BSC Berlin · Vidi više »
HNK Cibalia Vinkovci
HNK Cibalia Vinkovci hrvatski je nogometni klub iz Vinkovaca.
Novi!!: Danijel Premerl i HNK Cibalia Vinkovci · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Danijel Premerl i Hrvatska · Vidi više »
IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928.
IX.
Novi!!: Danijel Premerl i IX. Olimpijske igre – Amsterdam 1928. · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Danijel Premerl i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Danijel Premerl i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Kotač
Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.
Novi!!: Danijel Premerl i Kotač · Vidi više »
Kraljevska jugoslavenska vojska
Kraljevska jugoslavenska vojska bila je oružana snaga Kraljevine SHS, od 1929. pod nazivom Kraljevina Jugoslavija, pa sve do kapitulacije 17. travnja 1941. Malo prije invazije na Jugoslaviju, Kraljevska jugoslavenska vojska izvršila je puč na staru vladu dana 27. ožujka 1941. Kraljevskom jugoslavenskom vojskom su dominirali Srbi; do trenutka predaje vojske, velika većina članova visokog zapovjedništva i generala bili su Srbi, poglavito nakon što su drugi narodi Jugoslavije stali na stranu Sila Osovina.
Novi!!: Danijel Premerl i Kraljevska jugoslavenska vojska · Vidi više »
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Danijel Premerl i Krapina · Vidi više »
Kup kralja Aleksandra 1925.
Kup kralja Aleksandra 1925. bilo je drugo po redu nogometno kup natjecanje podsaveznih reprezentacija Jugoslavenskog nogometnog saveza.
Novi!!: Danijel Premerl i Kup kralja Aleksandra 1925. · Vidi više »
Kup kralja Aleksandra 1926.
Kup kralja Aleksandra 1926. bilo je treće po redu nogometno kup natjecanje podsaveznih reprezentacija Jugoslavenskog nogometnog saveza.
Novi!!: Danijel Premerl i Kup kralja Aleksandra 1926. · Vidi više »
NK HAŠK Zagreb
HAŠK Zagreb je nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Danijel Premerl i NK HAŠK Zagreb · Vidi više »
NK Slavonija Požega
NK Slavonija je nogometni klub iz Požege.
Novi!!: Danijel Premerl i NK Slavonija Požega · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Danijel Premerl i Osijek · Vidi više »
Paavo Nurmi
Paavo Johannes Nurmi, (Turku, 13. lipnja 1897. – Helsinki, 2. listopada 1973.), finski atletičar, ostao je poznat u povijesti sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena.
Novi!!: Danijel Premerl i Paavo Nurmi · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Danijel Premerl i Požega · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Danijel Premerl i Prag · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu
Prvo prvenstvo Kraljevine Jugoslavije održano je 1923. kup-sustavom, a prvi je prvak bio Građanski iz Zagreba, dok je prvo prvenstvo po liga-sustavu bilo 1927., a osvojio ga je Hajduk iz Splita.
Novi!!: Danijel Premerl i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930.
Sezona Prvog razreda 1930. je osmo nogometno natjecanje za prvaka u Kraljevini SHS.
Novi!!: Danijel Premerl i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1930. · Vidi više »
Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37.
Sezona Prvog razreda 1936./1937.
Novi!!: Danijel Premerl i Prvenstvo Jugoslavije u nogometu 1936./37. · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Danijel Premerl i Vinkovci · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Danijel Premerl i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nogometna reprezentacija
Zagrebačka nogometna reprezentacija, u svojim prvim godinama postojanja nazivana Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog podsaveza, a danas Reprezentacija Zagrebačkog nogometnog saveza predstavlja Zagrebački nogometni savez u nogometnim utakmicama.
Novi!!: Danijel Premerl i Zagrebačka nogometna reprezentacija · Vidi više »
ZŠK Viktorija
Zagrebački športski klub Viktorija (ZŠK Viktorija), osnovan je u Zagrebu školske godine 1907./08.
Novi!!: Danijel Premerl i ZŠK Viktorija · Vidi više »
Zlatni pehar kralja Aleksandra
Zlatni pehar kralja Aleksandra bio je prijelazni nogometni trofej namijenjen pobjedniku Kupa kralja Aleksandra.
Novi!!: Danijel Premerl i Zlatni pehar kralja Aleksandra · Vidi više »
1. HŠK Građanski Zagreb
Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.
Novi!!: Danijel Premerl i 1. HŠK Građanski Zagreb · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Danijel Premerl i 1. listopada · Vidi više »
13. listopada
13.
Novi!!: Danijel Premerl i 13. listopada · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1904. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1925. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1926. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Danijel Premerl i 1927. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1932. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1935. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1941. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Danijel Premerl i 1975. · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Danijel Premerl i 23. siječnja · Vidi više »
24. kolovoza
24.
Novi!!: Danijel Premerl i 24. kolovoza · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Danijel Premerl i 28. listopada · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Danijel Premerl i 30. lipnja · Vidi više »
