Brže od pregledniku!
53 odnosi: Anton Mayer, Apple Inc., Žuta Lokva, Bartolomejska noć, Bogdanovci, Chad Michael Murray, Demokracija, Domovinski rat, Dragutin Lerman, Gaspard de Coligny, Gregorijanski kalendar, Hrvatska politička emigracija, Hugenoti, Jorge Luis Borges, Mali Lošinj, Miguel da Paz, Mihail Gorbačov, Miroslav Bulešić, Pero Čingrija, Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991., Povijest Francuske, Prijestupna godina, Sanda Dubravčić, Slaven Zambata, Sovjetski Savez, Stanko Nižić, Steve Jobs, Stjepan Ševo, Suverenitet, Sveta Ruža Limska, Ukrajina, Vođe Sovjetskog Saveza, 1498., 1519., 1568., 1572., 1617., 1837., 1863., 1883., 1899., 1918., 1920., 1921., 1937., 1940., 1947., 1964., 1972., 1981., ..., 1986., 1991., 2011.. Proširite indeks (3 više) »
Anton Mayer
Anton Mayer (Knin, 24. kolovoza 1883. – Beč, 4. veljače 1957.), hrvatski indoeuropeist i klasični filolog.
Novi!!: 24. kolovoza i Anton Mayer · Vidi više »
Apple Inc.
Apple Inc. je američka računalna tvrtka sa sjedištem u Silicijskoj dolini u gradu Cupertino, savezna država Kalifornija.
Novi!!: 24. kolovoza i Apple Inc. · Vidi više »
Žuta Lokva
Žuta Lokva je naselje u Ličko-senjskoj županiji u općini Brinje s oko 37 stanovnika.
Novi!!: 24. kolovoza i Žuta Lokva · Vidi više »
Bartolomejska noć
''Bartolomejska noć'', slika francuskog hugenotskog slikara Françoisa Duboisa (oko 1572. – 84.) Bartolomejska noć (naziva se i "krvavim pariškim pirom") označava noć uoči dana svetog Bartolomeja (24. kolovoza 1572. godine) kada je francuska kraljica Katarina Medici organizirala pokolj istaknutih hugenota (francuskih protestanata) koji su izvršili katolici, a po naredbi svog sina Karla IX., tadašnjeg kralja Francuske.
Novi!!: 24. kolovoza i Bartolomejska noć · Vidi više »
Bogdanovci
Bogdanovci su općina u Hrvatskoj, u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Novi!!: 24. kolovoza i Bogdanovci · Vidi više »
Chad Michael Murray
Chad Michael Murray (24. kolovoza 1981.) je američki glumac, bivši model i teen idol.
Novi!!: 24. kolovoza i Chad Michael Murray · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: 24. kolovoza i Demokracija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: 24. kolovoza i Domovinski rat · Vidi više »
Dragutin Lerman
Dragutin Lerman (Požega, 24. kolovoza 1863. – Kreševo, 12. lipnja 1918.) bio je hrvatski istraživač i putopisac.
Novi!!: 24. kolovoza i Dragutin Lerman · Vidi više »
Gaspard de Coligny
'''Gaspard II. de Coligny''' Gaspard II.
Novi!!: 24. kolovoza i Gaspard de Coligny · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 24. kolovoza i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Novi!!: 24. kolovoza i Hrvatska politička emigracija · Vidi više »
Hugenoti
Simbol hugenota Hugenoti su francuski protestanti, pripadnici Protestantske reformističke crkve Francuske.
Novi!!: 24. kolovoza i Hugenoti · Vidi više »
Jorge Luis Borges
Jorge Luis Borges (audio) (bôr′hĕs) (Buenos Aires, 24. kolovoza 1899. – Ženeva, 14. lipnja, 1986.) bio je argentinski pisac i jedan od najsamosvojnijih autora suvremene svjetske književnosti uopće čija je proza bitno utjecala na svjetsku književnost druge polovice 20.
Novi!!: 24. kolovoza i Jorge Luis Borges · Vidi više »
Mali Lošinj
'''Mali Lošinj''', panorama južne strane luke. Mali Lošinj, panorama. Mali Lošinj (tal. Lussinpiccolo) je grad na Kvarneru, u zapadnoj Hrvatskoj smješten na južnoj strani otoka Lošinja, sedmog otoka po veličini na Jadranu.
Novi!!: 24. kolovoza i Mali Lošinj · Vidi više »
Miguel da Paz
Miguel da Paz (šp. Miguel de la Paz de Avís y Trastámara; por. Miguel Da Paz de Avís e Trastámara), (Zaragoza, 24. kolovoza 1498. – 19. srpnja 1500.) je asturijski princ, sin portugalskog kralja Manuela I. Portugalskog i Izabele Kastiljske, kćerke Каtoličkih kraljeva.
Novi!!: 24. kolovoza i Miguel da Paz · Vidi više »
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
Novi!!: 24. kolovoza i Mihail Gorbačov · Vidi više »
Miroslav Bulešić
Blaženi Miroslav Bulešić (Čabrunići, 13. svibnja 1920. – Lanišće, 24. kolovoza 1947.), hrvatski katolički svećenik i mučenik.
Novi!!: 24. kolovoza i Miroslav Bulešić · Vidi više »
Pero Čingrija
Pero Čingrija (Dubrovnik, 24. kolovoza 1837. – Dubrovnik, 13. srpnja 1921.), hrvatski političar.
Novi!!: 24. kolovoza i Pero Čingrija · Vidi više »
Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991.
Kapelica u Žutoj Lokvi Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi (Ličko-senjska županija) je bio događaj kada su se 24. kolovoza 1991. pet hrvatskih policajaca našlo u četničkoj zasjedi kod Žute Lokve nedaleko od Brinja, u istoimenoj općini.
Novi!!: 24. kolovoza i Pokolj policajaca u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991. · Vidi više »
Povijest Francuske
Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.
Novi!!: 24. kolovoza i Povijest Francuske · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 24. kolovoza i Prijestupna godina · Vidi više »
Sanda Dubravčić
Sanda Dubravčić-Šimunjak (Zagreb, 24. kolovoza 1964.) je hrvatska klizačica i ugledna liječnica.
Novi!!: 24. kolovoza i Sanda Dubravčić · Vidi više »
Slaven Zambata
Slaven Zambata (Sinj, 24. rujna 1940. – Zagreb, 29. listopada 2020.) bio je hrvatski nogometni trener i teoretičar, bivši uspješni nogometaš zagrebačkog Dinama i reprezentativac Jugoslavije.
Novi!!: 24. kolovoza i Slaven Zambata · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 24. kolovoza i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stanko Nižić
Stanko Nižić (Crveni Grm kraj Ljubuškog, 24. veljače 1951. – Zürich, 24. kolovoza 1981. Tihomir Nuić: U POTRAZI ZA SLOBODOM I KRUHOM Na tragu Hrvata u Švicarskoj POLITIČKI EMIGRANTI - Jure Petričević, Tihomil Rađa i Dragutin Opačić), hrvatski emigrantski djelatnik, novinar i žrtva UDBA-e. Djelovao je u Švicarskoj.
Novi!!: 24. kolovoza i Stanko Nižić · Vidi više »
Steve Jobs
Steve Jobs (rođen kao Steven Paul Jobs; San Francisco, Kalifornija, 24. veljače 1955. – Palo Alto, Kalifornija, 5. listopada 2011.) bio je izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple Inc., čiji je suosnivač.
Novi!!: 24. kolovoza i Steve Jobs · Vidi više »
Stjepan Ševo
Stjepan Ševo (Hamzići općina Čitluk, 6. listopada 1937. – San Donà di Piave, 24. kolovoza 1972.), bio je hrvatski emigrantski djelatnik, zagovornik za demokratsku suverenu i slobodnu Hrvatsku.
Novi!!: 24. kolovoza i Stjepan Ševo · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: 24. kolovoza i Suverenitet · Vidi više »
Sveta Ruža Limska
Sveta Ruža Limska (Lima, 20. travnja 1568. – Lima, 24. kolovoza 1617.) bila je peruanska redovnica te prva svetica s američkog kontinenta.
Novi!!: 24. kolovoza i Sveta Ruža Limska · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: 24. kolovoza i Ukrajina · Vidi više »
Vođe Sovjetskog Saveza
Ovo je kronološki poredak svih vođa SSSR-a i njihovih funkcija za vrijeme vladavine.
Novi!!: 24. kolovoza i Vođe Sovjetskog Saveza · Vidi više »
1498.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1498. · Vidi više »
1519.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1519. · Vidi više »
1568.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1568. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1572. · Vidi više »
1617.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1617. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1837. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1863. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1883. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1899. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1921. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 24. kolovoza i 1940. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1947. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1964. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1972. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1981. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1986. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 1991. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 24. kolovoza i 2011. · Vidi više »
