Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Dušan Džamonja

Indeks Dušan Džamonja

Rijeci Skulptura jelena Dušana Džamonje u Zagrebu Spomenik revolucije u Podgariću iz 1967., rad Dušana Džamonje Dušan Džamonja (Strumica, Makedonija, 31. siječnja 1928. – Zagreb 14. siječnja 2009.) hrvatski kipar, akademik i autor arhitektonskih projekata za muzeje, spomenike, galerije, nebodere i džamije.

Sadržaj

  1. 57 odnosi: Akademik, Aleksandrija, Aluminij, Antwerpen, Arhitektura, Beograd, Bronca, Bruxelles, Düsseldorf, Džamija, Dubrovnik, Edvard Kardelj, Genova, Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Graz, Hag, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Jošani, Köln, Kiparstvo, Klagenfurt, Lisabon, Ljubljana, London, Mali Lošinj, Mannheim, Milano, Muzej, Neboder, Pariz, Park, Pazin, Rijeka, Rim, San Marino, Sarajevo, São Paulo, Sisak, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Slavonski Brod, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Spomenik kulture, Spomenik revolucije naroda Moslavine, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Strumica, Venecija, Venecijanski bijenale, ... Proširite indeks (7 više) »

  2. Hrvatski kipari
  3. Sjevernomakedonski umjetnici

Akademik

Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.

Pogledaj Dušan Džamonja i Akademik

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Pogledaj Dušan Džamonja i Aleksandrija

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Pogledaj Dušan Džamonja i Aluminij

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Pogledaj Dušan Džamonja i Antwerpen

Arhitektura

Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.

Pogledaj Dušan Džamonja i Arhitektura

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Pogledaj Dušan Džamonja i Beograd

Bronca

Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Pogledaj Dušan Džamonja i Bronca

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Bruxelles

Düsseldorf

Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Pogledaj Dušan Džamonja i Düsseldorf

Džamija

Džamija sultana Ahmeta, poznatija u Europi kao Plava džamija. Unutrašnjost Plave džamije. Džamija je islamska bogomolja, mjesto klanjanja, zajedničke molitve muslimana.

Pogledaj Dušan Džamonja i Džamija

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Pogledaj Dušan Džamonja i Dubrovnik

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Pogledaj Dušan Džamonja i Edvard Kardelj

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Pogledaj Dušan Džamonja i Genova

Glas hrvatske žrtve – Zid boli

Spomenik "Glas hrvatske žrtve – Zid boli Spomenik "Glas hrvatske žrtve – Zid boli, rad kipara Dušana Džamonje, otvoren je 14. listopada 2004. godine i nalazi se na groblju Mirogoj.

Pogledaj Dušan Džamonja i Glas hrvatske žrtve – Zid boli

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Pogledaj Dušan Džamonja i Graz

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Pogledaj Dušan Džamonja i Hag

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Dušan Džamonja i Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Pogledaj Dušan Džamonja i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Jošani

Jošani su selo koje je udaljeno 7 kilometara od Udbine.

Pogledaj Dušan Džamonja i Jošani

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Pogledaj Dušan Džamonja i Köln

Kiparstvo

Venera iz Willendorfa Abu Simbel Kouros Nika sa Samotrake Kiparstvo, također skulptura (lat. sculpere.

Pogledaj Dušan Džamonja i Kiparstvo

Klagenfurt

Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.

Pogledaj Dušan Džamonja i Klagenfurt

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Pogledaj Dušan Džamonja i Lisabon

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Ljubljana

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Pogledaj Dušan Džamonja i London

Mali Lošinj

'''Mali Lošinj''', panorama južne strane luke. Mali Lošinj, panorama. Mali Lošinj (tal. Lussinpiccolo) je grad na Kvarneru, u zapadnoj Hrvatskoj smješten na južnoj strani otoka Lošinja, sedmog otoka po veličini na Jadranu.

Pogledaj Dušan Džamonja i Mali Lošinj

Mannheim

Mannheim je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

Pogledaj Dušan Džamonja i Mannheim

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Milano

Muzej

Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.

Pogledaj Dušan Džamonja i Muzej

Neboder

Burj Khalifa. Najviši neboder na svijetu (2020.) Klasifikacija nebodera ima puno, no najpriznatija kaže da je neboder svaka građevina koja ima 10 ili više naseljivih katova, i to katova po europskom sustavu brojanja (koji odvaja prizemlje kao posebnu jedinicu).

Pogledaj Dušan Džamonja i Neboder

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Pogledaj Dušan Džamonja i Pariz

Park

Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.

Pogledaj Dušan Džamonja i Park

Pazin

Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.

Pogledaj Dušan Džamonja i Pazin

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Rijeka

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Dušan Džamonja i Rim

San Marino

San Marino (tal. San Marino), službeno Republika San Marino (tal. Serenissima Repubblica di San Marino), je treća najmanja država u Europi (poslije Vatikana i Monaka), potpuno okružena teritorijem Italije.

Pogledaj Dušan Džamonja i San Marino

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Dušan Džamonja i Sarajevo

São Paulo

São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.

Pogledaj Dušan Džamonja i São Paulo

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Sisak

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Pogledaj Dušan Džamonja i Sjeverna Makedonija

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Skoplje

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Slavonski Brod

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Dušan Džamonja i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Dušan Džamonja i Split

Spomenik kulture

Atenska Akropola Spomenik kulture je svjedočanstvo ljudske povijesti i razvoja, za čije očuvanje postoji javni interes.

Pogledaj Dušan Džamonja i Spomenik kulture

Spomenik revolucije naroda Moslavine

Spomenik revolucije naroda Moslavine Spomenik revolucije naroda Moslavine je monumentalan spomenik kod mjesta Podgarić u Moslavini, rad kipara Dušana Džamonje.

Pogledaj Dušan Džamonja i Spomenik revolucije naroda Moslavine

Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Pogledaj Dušan Džamonja i Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Strumica

Strumica (makedonski: Струмица, grčki: Στρούμιτσα ili Στρώμνιτσα, turski: Ustrumca) grad je na jugoistoku Sjeverne Makedonije, blizu graničnog prijelaza s Bugarskom (Novo Selo - Petrič).

Pogledaj Dušan Džamonja i Strumica

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Dušan Džamonja i Venecija

Venecijanski bijenale

Skulptura Frabrizia Plessia: Mare Verticale na ulazu u GiardineVenecijanski bijenale (talijanski: Biennale di Venezia), ili punim nazivom Međunarodna izložba suvremene likovne umjetnosti, je izložba koja se od 1895.

Pogledaj Dušan Džamonja i Venecijanski bijenale

Vrsar

Vrsar (tal. Orsera) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.

Pogledaj Dušan Džamonja i Vrsar

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Dušan Džamonja i Zagreb

14. siječnja

14.

Pogledaj Dušan Džamonja i 14. siječnja

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Pogledaj Dušan Džamonja i 1928.

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Pogledaj Dušan Džamonja i 1974.

2009.

2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.

Pogledaj Dušan Džamonja i 2009.

31. siječnja

31.

Pogledaj Dušan Džamonja i 31. siječnja

Vidi također

Hrvatski kipari

Sjevernomakedonski umjetnici

, Vrsar, Zagreb, 14. siječnja, 1928., 1974., 2009., 31. siječnja.