Brže od pregledniku!
65 odnosi: Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Antifašizam, Šestosiječanjska diktatura, Beograd, Drugi svjetski rat, Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Duhan, Goli otok, Hrvatska, Jajce, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Kazna zatvora, Kočevski Rog, Komunizam, Krupanj, Ljubljana, Makedonska akademija znanosti i umjetnosti, Moskva, New York (razdvojba), Pariz, Ploče, Požarevac, Publicistika, Savez komunista Jugoslavije, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Slovenija, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Sovjetski Savez, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Stolice, Sveučilište u Ljubljani, Učitelj, Ujedinjeni narodi, Zagreb, 10. veljače, 1910., 1926., 1929., 1930., 1934., 1939., 1941., 1945., 1946., 1947., 1948., 1949., ..., 1950., 1954., 1955., 1960., 1963., 1967., 1970., 1972., 1974., 1978., 1979., 1980., 1990., 27. siječnja, 7. ožujka. Proširite indeks (15 više) »
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Edvard Kardelj i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: Edvard Kardelj i Antifašizam · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Edvard Kardelj i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Edvard Kardelj i Beograd · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Edvard Kardelj i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugo zasjedanje AVNOJ-a
Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. U prvom redu, slijeva nadesno, sjede Josip Broz Tito, Josip Vidmar, Edvard Kocbek, Josip Rus i Moša Pijade. Drugo zasjedanje AVNOJ-a je održano 29. studenog 1943. u Jajcu.
Novi!!: Edvard Kardelj i Drugo zasjedanje AVNOJ-a · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Edvard Kardelj i Duhan · Vidi više »
Goli otok
Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.
Novi!!: Edvard Kardelj i Goli otok · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Edvard Kardelj i Hrvatska · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Edvard Kardelj i Jajce · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Edvard Kardelj i Josif Staljin · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Edvard Kardelj i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Edvard Kardelj i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kazna zatvora
Kazna zatvora smatra se danas ključnom kaznom u svim državama.
Novi!!: Edvard Kardelj i Kazna zatvora · Vidi više »
Kočevski Rog
Kočevski Rog (njemački: Hornwald) se nalazi u kršovitom gorju blizu Kočevja u Sloveniji, a najveći vrh je Veliki Rog s 1099 m nadmorske visine.
Novi!!: Edvard Kardelj i Kočevski Rog · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Edvard Kardelj i Komunizam · Vidi više »
Krupanj
Krupanj (ćir.: Крупањ) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Edvard Kardelj i Krupanj · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Edvard Kardelj i Ljubljana · Vidi više »
Makedonska akademija znanosti i umjetnosti
Oznaka MANU-a. Makedonska akademija znanosti i umjetnosti (mak. Македонска академија на науките и уметностите (МАНУ), Makedonska akademija na naukite i umetnostite (MANU)) je najviša znanstvena institucija u Sjevernoj Makedoniji.
Novi!!: Edvard Kardelj i Makedonska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Edvard Kardelj i Moskva · Vidi više »
New York (razdvojba)
New York može značiti.
Novi!!: Edvard Kardelj i New York (razdvojba) · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Edvard Kardelj i Pariz · Vidi više »
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Edvard Kardelj i Ploče · Vidi više »
Požarevac
Požarevac (srpski: Пожаревац) je grad u istočnoj Srbiji i administrativni centar Braničevskog okruga.
Novi!!: Edvard Kardelj i Požarevac · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Edvard Kardelj i Publicistika · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Edvard Kardelj i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Edvard Kardelj i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Edvard Kardelj i Slovenija · Vidi više »
Slovenska akademija znanosti i umjetnosti
Zgrada SAZU u Ljubljani Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (SAZU; slo. Slovenska akademija znanosti in umetnosti), najviša je znanstvena ustanova za znanost i umjetnost u Republici Sloveniji.
Novi!!: Edvard Kardelj i Slovenska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Edvard Kardelj i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Edvard Kardelj i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srpska akademija znanosti i umjetnosti
Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.
Novi!!: Edvard Kardelj i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Stolice
* Stolice (Majevica), vrh Majevice.
Novi!!: Edvard Kardelj i Stolice · Vidi više »
Sveučilište u Ljubljani
Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.
Novi!!: Edvard Kardelj i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »
Učitelj
Učitelj, nastavnik, profesor ili odgajatelj (odgojitelj) je stručna osoba visokih radnih, obrazovnih i etičkih kvaliteta osposobljena za rad u vrtiću, školi ili na fakultetu za određen predmet.
Novi!!: Edvard Kardelj i Učitelj · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Edvard Kardelj i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Edvard Kardelj i Zagreb · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Edvard Kardelj i 10. veljače · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1910. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1926. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1929. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1930. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1934. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1950. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1955. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1967. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1970. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1972. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1974. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Edvard Kardelj i 1990. · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Edvard Kardelj i 27. siječnja · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Edvard Kardelj i 7. ožujka · Vidi više »
