Sadržaj
36 odnosi: Akademio de Esperanto, Akuzativ, Beč, Dativ, Država, Esperanto, Folklor, Francuski jezik, Glagoli, Gramatika, Hrvatski jezik, Imenice, Imperativ, Jezik, Kondicional, Logika, Mjera, Mjesto, Naglasak, Negacija, Nominativ, Novine, Objekt (gramatika), Pariz, Poezija, Predmetak, Pridjevi, Prijedlozi, Prilozi, Razlomak, Rečenica, Riječ, Subjekt, Sufiks, Vino, Zamjenice.
- Esperanto
Akademio de Esperanto
Akademio de Esperanto (Akademija Esperanta) je nezavisno tijelo čija je svrha kontrolirati i evaluirati najznačajniji umjetni jezik Esperanto kojeg je stvorio Lazar Ludvig Zamenhof tako što ga čuva konzistentnim s osnovnim principima sadržaja.
Pogledaj Esperantska gramatika i Akademio de Esperanto
Akuzativ
Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.
Pogledaj Esperantska gramatika i Akuzativ
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Esperantska gramatika i Beč
Dativ
Dativ (lat. dare, datum.
Pogledaj Esperantska gramatika i Dativ
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Esperantska gramatika i Država
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Pogledaj Esperantska gramatika i Esperanto
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Pogledaj Esperantska gramatika i Folklor
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Esperantska gramatika i Francuski jezik
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Pogledaj Esperantska gramatika i Glagoli
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Pogledaj Esperantska gramatika i Gramatika
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Esperantska gramatika i Hrvatski jezik
Imenice
Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.
Pogledaj Esperantska gramatika i Imenice
Imperativ
Imperativ (lat. impero.
Pogledaj Esperantska gramatika i Imperativ
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Esperantska gramatika i Jezik
Kondicional
U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.
Pogledaj Esperantska gramatika i Kondicional
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Esperantska gramatika i Logika
Mjera
* mjera, u fizici, je tijelo, uređaj ili tvar kojima se ostvaruje neka fizikalna veličina koja služi kao mjerna jedinica, njezin dio ili višekratnik.
Pogledaj Esperantska gramatika i Mjera
Mjesto
Mjesto može biti.
Pogledaj Esperantska gramatika i Mjesto
Naglasak
Naglasak ili akcent je isticanje sloga u riječi jačinom i visinom glasa.
Pogledaj Esperantska gramatika i Naglasak
Negacija
U logici i matematici, negacija je operacija nad logičkim vrijednostima, na primjer logičkom vrijednošću iskaza, koja preslikava istinu u laž i laž u istinu.
Pogledaj Esperantska gramatika i Negacija
Nominativ
Nominativ (lat. nominare.
Pogledaj Esperantska gramatika i Nominativ
Novine
Hrvatske novine Novine su tiskani mediji koji objavljuju razne vijesti iz društvenog, političkog, kulturnog i športskog života, izvještavaju o dnevnim događajima, donose priče, romane u nastavcima i stripove, objavljuju oglase, reklame itd.
Pogledaj Esperantska gramatika i Novine
Objekt (gramatika)
Objekt je rečenični dio kojim se izriče predmet zahvaćen glagolskom radnjom.
Pogledaj Esperantska gramatika i Objekt (gramatika)
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Esperantska gramatika i Pariz
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Esperantska gramatika i Poezija
Predmetak
Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.
Pogledaj Esperantska gramatika i Predmetak
Pridjevi
Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.
Pogledaj Esperantska gramatika i Pridjevi
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.
Pogledaj Esperantska gramatika i Prijedlozi
Prilozi
grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.
Pogledaj Esperantska gramatika i Prilozi
Razlomak
U matematici, razlomak je broj koji opisuje jedan ili više jednakih dijelova cjeline.
Pogledaj Esperantska gramatika i Razlomak
Rečenica
Rečenica je niz riječi ili jedna riječ kojom prenosimo cjelovitu obavijest.
Pogledaj Esperantska gramatika i Rečenica
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Pogledaj Esperantska gramatika i Riječ
Subjekt
Subjekt je (neobvezni) dio rečenice iz kojeg se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.
Pogledaj Esperantska gramatika i Subjekt
Sufiks
Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.
Pogledaj Esperantska gramatika i Sufiks
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Pogledaj Esperantska gramatika i Vino
Zamjenice
Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.
Pogledaj Esperantska gramatika i Zamjenice
Vidi također
Esperanto
- Esperantist
- Esperanto
- Esperantska gramatika
- Paderborn metoda
- Ružin otok