Brže od pregledniku!
34 odnosi: Amsterdam, Beograd, Berlin, Bled, Brandenburg, Brest, Budimpešta, Bukurešt, Bydgoszcz, Como, Dubrovnik, Duisburg, Europsko prvenstvo u veslanju 2016., Gent, Glasgow, Klagenfurt, Kopenhagen, Liège, London, Luzern, München, Milano, Moskva, Nizozemska, Njemačka, Njemačka Demokratska Republika, Pariz, Plovdiv, Poznanj, Prag, Sevilla, Sovjetski Savez, Svjetska prvenstva u veslanju, Veslanje.
Amsterdam
Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Amsterdam · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Beograd · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Berlin · Vidi više »
Bled
Bled je gradić i sjedište istoimene općine u Republici Sloveniji.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Bled · Vidi više »
Brandenburg
Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Brandenburg · Vidi više »
Brest
* Brest (Bjelorusija), grad u Bjelorusiji.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Brest · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Budimpešta · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Bukurešt · Vidi više »
Bydgoszcz
Bydgoszcz (njem. Bromberg) je grad na sjeveru Poljske, upravno, kulturno, gospodarsko i prometno središte Kujavsko-pomeranskog vojvodstva.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Bydgoszcz · Vidi više »
Como
Como je grad i općina u Lombardiji oko 45 km sjeverno od Milana.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Como · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Dubrovnik · Vidi više »
Duisburg
Duisburg je grad u Njemačkoj u pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Duisburg · Vidi više »
Europsko prvenstvo u veslanju 2016.
Europsko prvenstvo u veslanju 2016. bilo je deseto izdanje europskoga veslačkog prvenstva održano u njemačkom Brandenburgu, u istoimenoj njemačkoj saveznoj državi, od 6. do 8. svibnja 2016. godine.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Europsko prvenstvo u veslanju 2016. · Vidi više »
Gent
Gent je treći grad po veličini u Belgiji.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Gent · Vidi više »
Glasgow
Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Glasgow · Vidi više »
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Klagenfurt · Vidi više »
Kopenhagen
Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Kopenhagen · Vidi više »
Liège
Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Liège · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i London · Vidi više »
Luzern
Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Luzern · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i München · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Milano · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Moskva · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Njemačka · Vidi više »
Njemačka Demokratska Republika
Istočna Njemačka, službeno Njemačka Demokratska Republika (njem. Deutsche Demokratische Republik), skraćeno NJDR ili NDR (njem. DDR), bila je komunistička država koja je postojala od 1949. do 1990. godine na području bivše sovjetske okupacijske zone.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Njemačka Demokratska Republika · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Pariz · Vidi više »
Plovdiv
Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Plovdiv · Vidi više »
Poznanj
Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Poznanj · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Prag · Vidi više »
Sevilla
Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Sevilla · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Sovjetski Savez · Vidi više »
Svjetska prvenstva u veslanju
Svjetska prvenstva u veslanju su službena međunarodna natjecanja u veslačkom sportu koje organizira FISA - Međunarodna veslačka federacija.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Svjetska prvenstva u veslanju · Vidi više »
Veslanje
minijatura Dvojac bez kormilara. Veslač bliže krmi, na slici bliže, naziva se štroker i on daje tempo i količinu snage u zaveslaj. Veslanje je pojedinačni i grupni sport na vodi, u kojem osoba ili osobe koje se nalaze u čamcu pokreću čamac u kojem sjede snagom svojih mišića preko poluga koja se zovu veslima.
Novi!!: Europska prvenstva u veslanju i Veslanje · Vidi više »
