Brže od pregledniku!
103 odnosi: Aktiva, Španjolska, Švedska narodna banka, Bankovna unija (EU), Boris Vujčić, Bruto domaći proizvod, Christine Lagarde, Džentlmenski sporazum, Deflacija, Državni dug, Ekonomija, Ekonomska i monetarna unija Europske unije, Engleski jezik, Euro, Eurokovanice, Euronovčanice, Europa, Europska dužnička kriza, Europska investicijska banka, Europska komisija, Europska unija, Europski monetarni institut, Europski parlament, Europsko vijeće, Eurozona, Financial Times, Financijska kriza 2020., Finska, Frankfurt na Majni, Grčka, Guverner, Hrvatska narodna banka, Inflacija, Institucije Europske unije, Irska, Italija, Jacques Delors, Jean-Claude Trichet, Latvijska banka, Lisabonski ugovor, London, Luksemburg, Mario Draghi, Njemačka, Njemačka savezna banka, Obveznica, Olli Rehn, Portugal, Predsjednik Europske komisije, Predsjednik Europske središnje banke, ..., Računovodstvo, Sjedište Europske središnje banke, Slovenija, Solventnost, Središnja banka, Stečaj države, Sud Europske unije, Sustav federalnih rezervi, Transparency International, Transparentnost (društvo), Trust mozgova, Ugovor iz Amsterdama, Ugovor iz Maastrichta, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veto, Vijeće Europske unije, Vrijednosni papir, Wim Duisenberg, 1. lipnja, 1. prosinca, 1. studenoga, 1. veljače, 10. svibnja, 15. listopada, 18. lipnja, 1998., 2. kolovoza, 2003., 2004., 2005., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2023., 22. siječnja, 29. veljače, 4. rujna, 6. rujna, 6. studenoga, 6. svibnja, 8. lipnja, 8. prosinca, 9. ožujka. Proširite indeks (53 više) »
Aktiva
Aktiva predstavlja u bilanci protustavku pasivi i prikazuje imovinu tvrtke.
Novi!!: Europska središnja banka i Aktiva · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Europska središnja banka i Španjolska · Vidi više »
Švedska narodna banka
Logo Švedske narodne banke Švedska narodna banka (švedski: Sveriges riksbank) je švedska središnja banka.
Novi!!: Europska središnja banka i Švedska narodna banka · Vidi više »
Bankovna unija (EU)
Bankovna unija u Europskoj uniji prijenos je odgovornosti za bankarsku politiku s nacionalne razine na razinu EU-a u nekoliko zemalja Europske unije, započetu 2012.
Novi!!: Europska središnja banka i Bankovna unija (EU) · Vidi više »
Boris Vujčić
Boris Vujčić (Zagreb, 2. lipnja 1964.) hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor, guverner Hrvatske narodne banke i zamjenik glavnog pregovarača Hrvatske s Europskom Unijom.
Novi!!: Europska središnja banka i Boris Vujčić · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Europska središnja banka i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Christine Lagarde
Christine Madeleine Odette Lagarde (rođena Lallouette, Pariz, 1. siječnja 1956.) je francuska političarka, poduzetnica i pravnica, trenutna predsjednica Europske središnje banke na funkciji od 1. studenoga 2019. Od srpnja 2011.
Novi!!: Europska središnja banka i Christine Lagarde · Vidi više »
Džentlmenski sporazum
Džentlmenski sporazum (eng. Gentleman's Agreement) je film Elije Kazana iz 1947. s Gregoryjem Peckom u ulozi novinara koji se lažno predstavlja kao Židov kako bi istražio antisemitizam u New Yorku i njegov utjecaj na zajednicu Darien, Connecticut.
Novi!!: Europska središnja banka i Džentlmenski sporazum · Vidi više »
Deflacija
Deflacija je pojava suprotna inflaciji, a označava pad opće cjenovne razine.
Novi!!: Europska središnja banka i Deflacija · Vidi više »
Državni dug
Prikaz visine državnog duga u odnosu na BDP:zelena boja je najniža, a najviša smeđa boja. Državni dug ili javni dug označava ukupni dug države prema vjerovnicima.
Novi!!: Europska središnja banka i Državni dug · Vidi više »
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Novi!!: Europska središnja banka i Ekonomija · Vidi više »
Ekonomska i monetarna unija Europske unije
Zemlje članice Ekonomske i monetarne unije. Plavo su označene države koje su uvele euro, narančasto zemlje koje se nalaze u mehanizmu ERM II, a crveno zemlje koje su izvan navedenog mehanizma. Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze.
Novi!!: Europska središnja banka i Ekonomska i monetarna unija Europske unije · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Europska središnja banka i Engleski jezik · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Europska središnja banka i Euro · Vidi više »
Eurokovanice
Postoji osam apoena kovanica eura, u rasponu od jednog centa do dva eura (euro je podijeljen na stotinu centi).
Novi!!: Europska središnja banka i Eurokovanice · Vidi više »
Euronovčanice
Novčanice eura iz serije ''Europa'' (od 2013.) Novčanice eura iz prve serije (''Doba i stilovi Europe'') (2002. – 2013.) Novčanice eura, valute eurozone i institucija Europske unije, u optjecaju su od izdavanja prve serije (također nazvane ES1) 2002.
Novi!!: Europska središnja banka i Euronovčanice · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Europska središnja banka i Europa · Vidi više »
Europska dužnička kriza
Kamatne stope državnih obveznica Europska dužnička kriza financijska je kriza koja je nastala krajem 2009. među investitorima nekih država Europske unije.
Novi!!: Europska središnja banka i Europska dužnička kriza · Vidi više »
Europska investicijska banka
Europska investicijska banka (EIB) međunarodna je financijska institucija u javnom vlasništvu čiji su dioničari države članice Europske unije.
Novi!!: Europska središnja banka i Europska investicijska banka · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Europska središnja banka i Europska komisija · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Europska središnja banka i Europska unija · Vidi više »
Europski monetarni institut
Europski monetarni institut (EMI) bio je preteča Europske središnje banke (ESB), djelovao je od 1994. do 1997. godine.
Novi!!: Europska središnja banka i Europski monetarni institut · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Europska središnja banka i Europski parlament · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Europska središnja banka i Europsko vijeće · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: Europska središnja banka i Eurozona · Vidi više »
Financial Times
Financial Times (FT) je međunarodni poslovni list koji se štampa na za njega karakterističnom ružičastom papiru.
Novi!!: Europska središnja banka i Financial Times · Vidi više »
Financijska kriza 2020.
#6a3515 Financijska kriza 2020. ili Koronavirusna recesija (eng. Great Lockdown; Coronavirus recession) je najveći ekonomski pad zabilježen nakon Velike depresije.
Novi!!: Europska središnja banka i Financijska kriza 2020. · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Europska središnja banka i Finska · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Europska središnja banka i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Europska središnja banka i Grčka · Vidi više »
Guverner
Guverner (od francuskog: gouverneur) u najširem smislu to je državni djelatnik najčešće iz izvršne vlasti, koji predstavlja poglavara države ili predstavnika vlasti na nekom teritoriju ili instituciji.
Novi!!: Europska središnja banka i Guverner · Vidi više »
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Novi!!: Europska središnja banka i Inflacija · Vidi više »
Institucije Europske unije
Institucionalni ustroj Europske unije (EU) čini sedam institucija.
Novi!!: Europska središnja banka i Institucije Europske unije · Vidi više »
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.
Novi!!: Europska središnja banka i Irska · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Europska središnja banka i Italija · Vidi više »
Jacques Delors
Jacques Delors (Pariz, 20. srpnja 1925. – 27. prosinca 2023.) bio je francuski ekonomist i političar.
Novi!!: Europska središnja banka i Jacques Delors · Vidi više »
Jean-Claude Trichet
Jean-Claude Trichet (Lyon, 20. prosinca 1942.) francuski je ekonomist koji je obnašao dužnost predsjednika Europske središnje banke od 2003. do 2011. godine.
Novi!!: Europska središnja banka i Jean-Claude Trichet · Vidi više »
Latvijska banka
Latvijska banka (latvijski: Latvijas Banka) je središnja banka Latvije sa sjedištem u njezinom glavnom gradu Rigi.
Novi!!: Europska središnja banka i Latvijska banka · Vidi više »
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Novi!!: Europska središnja banka i Lisabonski ugovor · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Europska središnja banka i London · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Europska središnja banka i Luksemburg · Vidi više »
Mario Draghi
Mario Draghi (Rim, 3. rujna 1947.) talijanski je ekonomist i bivši Predsjednik vlade Republike Italije od 13. veljače 2021. do 22.
Novi!!: Europska središnja banka i Mario Draghi · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europska središnja banka i Njemačka · Vidi više »
Njemačka savezna banka
Njemačka savezna banka ili Bundesbanka (njem. Deutsche Bundesbank) je središnja banka Savezne Republike Njemačke te je dio Europskog sustava središnjih banaka (ESCB).
Novi!!: Europska središnja banka i Njemačka savezna banka · Vidi više »
Obveznica
Obveznica Obveznica je vrijednosni papir koji sadrži priznanje postojanja neke obveze, a služi vjerovniku kao dokaz da je dužnik obvezu preuzeo.
Novi!!: Europska središnja banka i Obveznica · Vidi više »
Olli Rehn
Olli Rehn 2014. Olli Rehn Ilmari (Mikkeli, Finska, 31. ožujka 1962.), finski političar, trenutno na dužnosti povjerenika Europske komisije za ekonomske i monetarne poslove.
Novi!!: Europska središnja banka i Olli Rehn · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Europska središnja banka i Portugal · Vidi više »
Predsjednik Europske komisije
Ursula von der Leyen, trenutačna predsjednica Europske komisije Predsjednik Europske komisije predsjedava Europskom komisijom.
Novi!!: Europska središnja banka i Predsjednik Europske komisije · Vidi više »
Predsjednik Europske središnje banke
Predsjednik Europske središnje banke je čelnik Europske središnje banke (ESB), glavne institucije odgovorne za upravljanje eurom i za monetarnu politiku u eurozoni.
Novi!!: Europska središnja banka i Predsjednik Europske središnje banke · Vidi više »
Računovodstvo
srednjeg vijeka Računovodstvo je disciplina koja se bavi zapisom svih financijskih transakcija koje se dogode u jednoj poslovnoj organizaciji.
Novi!!: Europska središnja banka i Računovodstvo · Vidi više »
Sjedište Europske središnje banke
Sjedište Europske središnje banke (ESB) je poslovni kompleks zgrada u Frankfurtu na Majni u Njemačkoj, koji se sastoji od nebodera s dva tornja i bivše veletržnice (njem. Großmarkthalle) s niskom zgradom koja ih povezuje.
Novi!!: Europska središnja banka i Sjedište Europske središnje banke · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Europska središnja banka i Slovenija · Vidi više »
Solventnost
Solventnost je sposobnost poduzeća da u svakom trenutku novčanim sredstvima podmiri svoje dospjele novčane obveze.
Novi!!: Europska središnja banka i Solventnost · Vidi više »
Središnja banka
Središnja banka je središnja monetarna ustanova u nekoj državi koja ima monopol emisije novca i vrijednosnih papira.
Novi!!: Europska središnja banka i Središnja banka · Vidi više »
Stečaj države
Stečaj države označava prestanak plaćanja potraživanja, ili formalnu izjavu vlade da djelomično ili u potpunosti ne može posluživati dospjela potraživanja vjerovnika.
Novi!!: Europska središnja banka i Stečaj države · Vidi više »
Sud Europske unije
Sud Europske unije (engl. Court of Justice of the European Union) institucija je Europske unije koja obuhvaća.
Novi!!: Europska središnja banka i Sud Europske unije · Vidi više »
Sustav federalnih rezervi
Sjedište FED-a FED (Federal Reserve District) ili Sustav federalnih rezervi je privatna institucija koja je ovlaštena za regulaciju i kontrolu financijskih i monetarnih institucija i tržišta u SAD-u. Utemeljen je 1913. godine Zakonom o FED-u. Isprva nije bio dobro prihvaćen jer je smatran oblikom centralizirane vlasti.
Novi!!: Europska središnja banka i Sustav federalnih rezervi · Vidi više »
Transparency International
Transparency International Transparency International (TI) međunarodna je nevladina organizacija sa sjedištem u Berlinu.
Novi!!: Europska središnja banka i Transparency International · Vidi više »
Transparentnost (društvo)
Transparentnost je izraz koji u društvenom, odnosno političkom kontekstu označava javno djelovanje pojedinaca, društvenih skupina, organizacija, institucija i državne vlasti koje karakterizira otvorenost ili odnosno spremnost da se podaci o njemu što je moguće više učine dostupnim javnosti i na taj način odgovornim prema široj zajednici.
Novi!!: Europska središnja banka i Transparentnost (društvo) · Vidi više »
Trust mozgova
Trust mozgova (iz engl. think tank) je oblik neprofitne organizacije čiji se članovi bave istraživačkim radom, obrazovnim radom o određenoj politici ili raznim pitanjima.
Novi!!: Europska središnja banka i Trust mozgova · Vidi više »
Ugovor iz Amsterdama
Ugovor iz Amsterdama rezultat je rada međuvladine konferencije započete u Torinu, 1996. godine, ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije potpisali su ga u listopadu 1997., a stupio je na snagu u svibnju 1999. Najvažnije izmjene uvedene Ugovorom iz Amsterdama su.
Novi!!: Europska središnja banka i Ugovor iz Amsterdama · Vidi više »
Ugovor iz Maastrichta
Ugovor o Europskoj uniji poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta potpisan je 1992., a stupio je na snagu 1. studenog 1993. godine.
Novi!!: Europska središnja banka i Ugovor iz Maastrichta · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Europska središnja banka i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Veto
Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.
Novi!!: Europska središnja banka i Veto · Vidi više »
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Novi!!: Europska središnja banka i Vijeće Europske unije · Vidi više »
Vrijednosni papir
Vrijednosni papir predstavlja dokument kojim se dokazuje vlasništvo, to jest određeno pravo u gospodarskom odnosu.
Novi!!: Europska središnja banka i Vrijednosni papir · Vidi više »
Wim Duisenberg
Willem Frederik "Wim" Duisenberg (Heerenveen, 9. srpnja 1935. – Faucon, 31. srpnja 2005.) bio je nizozemski političar Laburističke stranke (PvdA) i ekonomist i prvi predsjednik Europske središnje banke od 1. lipnja 1998. do 1. studenoga 2003. Duisenberg je studirao ekonomiju na Sveučilištu u Groningenu, stekavši magisterij ekonomije i bavio se istraživačkim radom u svojoj alma mater i kasnije doktorirao u području ekonomijiže razvoja.
Novi!!: Europska središnja banka i Wim Duisenberg · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Europska središnja banka i 1. lipnja · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Europska središnja banka i 1. prosinca · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Europska središnja banka i 1. studenoga · Vidi više »
1. veljače
1.
Novi!!: Europska središnja banka i 1. veljače · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Europska središnja banka i 10. svibnja · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Europska središnja banka i 15. listopada · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Europska središnja banka i 18. lipnja · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Europska središnja banka i 1998. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Europska središnja banka i 2. kolovoza · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Europska središnja banka i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Europska središnja banka i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Europska središnja banka i 2005. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Europska središnja banka i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Europska središnja banka i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Europska središnja banka i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Europska središnja banka i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Europska središnja banka i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Europska središnja banka i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europska središnja banka i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Europska središnja banka i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Europska središnja banka i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europska središnja banka i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Europska središnja banka i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Europska središnja banka i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europska središnja banka i 2020. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Europska središnja banka i 2023. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Europska središnja banka i 22. siječnja · Vidi više »
29. veljače
29.
Novi!!: Europska središnja banka i 29. veljače · Vidi više »
4. rujna
4.
Novi!!: Europska središnja banka i 4. rujna · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Europska središnja banka i 6. rujna · Vidi više »
6. studenoga
6.
Novi!!: Europska središnja banka i 6. studenoga · Vidi više »
6. svibnja
6.
Novi!!: Europska središnja banka i 6. svibnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Europska središnja banka i 8. lipnja · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Europska središnja banka i 8. prosinca · Vidi više »
9. ožujka
9.
Novi!!: Europska središnja banka i 9. ožujka · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
ESB, Europska centralna banka.
