Brže od pregledniku!
52 odnosi: Ante Starčević, Anto Đapić, Austrougarska vojska, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Brian Jones, Drama, Filologija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska mlada lirika, Janis Joplin, Jim Morrison, Jimi Hendrix, Julije Benešić, Kajkavsko narječje, Klasična gimnazija u Zagrebu, Klub 27, Književnost, Koprivnica, Kurt Cobain, Milan Ogrizović, Mirogoj, Mlada Hrvatska (Zagreb), Modernizam (književnost), Novela, Osijek, Peteranec, Pjesnik, Prag, Prvi svjetski rat, Radenković, Slavistika, Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama, Srbija, Stranka prava, Z mojih bregov, Zagreb, Zastavnik, Znanstvena fantastika, 13. lipnja, 1887., 1894., 1898., 1906., 1907., 1913., 1914., 1925., 20. srpnja, 2007., ..., 26. listopada, 31. listopada. Proširite indeks (2 više) »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Fran Galović i Ante Starčević · Vidi više »
Anto Đapić
Anto Đapić (Čaprazlije, Livno, 22. kolovoza 1958.) hrvatski je političar, saborski zastupnik u više mandata, bivši predsjednik HSP-a i bivši osječki gradonačelnik.
Novi!!: Fran Galović i Anto Đapić · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Fran Galović i Austrougarska vojska · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Fran Galović i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Brian Jones
mini Brian Jones (Cheltenham, 28. veljače 1942. – Hartford, Sussex, 3. srpnja 1969.), britanski glazbenik, član sastava "Rolling Stones" Bio je neslužbeni vođa "Rolling Stones-a" i njen eksperimentator.
Novi!!: Fran Galović i Brian Jones · Vidi više »
Drama
Drama obuhvaća sve književne vrste namijenjene izvođenju na pozornici, a koje svoj pravi smisao dobivaju u kazališnoj predstavi.
Novi!!: Fran Galović i Drama · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Fran Galović i Filologija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Fran Galović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska mlada lirika
Hrvatska mlada lirika Hrvatska mlada lirika je zbornik pjesama hrvatskog pjesništva iz lipnja 1914. godine.
Novi!!: Fran Galović i Hrvatska mlada lirika · Vidi više »
Janis Joplin
Janis Joplin (Port Arthur, 19. siječnja 1943. – Hollywood, 4. listopada 1970.), američka pjevačica.
Novi!!: Fran Galović i Janis Joplin · Vidi više »
Jim Morrison
James Douglas "Jim" Morrison (8. prosinca 1943. – Pariz, 3. srpnja 1971.), bio je američki pjevač, najpoznatiji kao glavni vokalist i vođa američkog rock sastava the Doors.
Novi!!: Fran Galović i Jim Morrison · Vidi više »
Jimi Hendrix
James Marshall Hendrix "Jimi" Hendrix (Seattle, 27. studenog 1942. – London, 18. rujna 1970.), američki glazbenik. Legenda rock glazbe i gitaristički genij. Bio je pionir, inovator i samouki ljevoruki gitarist koji je presudno utjecao na rock, blues, jazz, soul, R&B i druge glazbene stilove.Poznat je po sviranju gitare sa zubima i iza leđa. Učio je svirati nadahnut glazbenicima kao što su B.B. King, Muddy Waters, Robert Johnson i Chuck Berry. Na poziv producenta i menadžera Chasa Chandlera (bivši basist sastava The Animals), odlazi u London, gdje započinje svoju povijesnu karijeru s basistom Noelom Reddingom i bubnjarom Mitchom Mitchellom. Nakon Hendrixove smrti izdani su brojni kompilacijski, studijski i koncertni albumi s njegovim neobjavljenim materijalom. Preminuo je 18. rujna 1970. godine u Londonu.
Novi!!: Fran Galović i Jimi Hendrix · Vidi više »
Julije Benešić
Spomen-poprsje Juliju Benešiću u Iloku Julije Benešić (Ilok, 1. ožujka 1883. – Zagreb, 19. prosinca 1957.), hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac.
Novi!!: Fran Galović i Julije Benešić · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Fran Galović i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Fran Galović i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Klub 27
Klub 27, 27 Club, ili 27 Forever, je popularan naziv u pop kulturi za grupu glazbenika koji su svi umrli kada su napunili 27 godina.
Novi!!: Fran Galović i Klub 27 · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Fran Galović i Književnost · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Fran Galović i Koprivnica · Vidi više »
Kurt Cobain
Kurt Donald Cobain (Aberdeen, Washington, 20. veljače 1967. - Seattle, 5. travnja 1994.) bio je američki glazbenik, pjevač, tekstopisac, i umjetnik, najbolje znan kao pjevač i gitarist grunge sastava Nirvana.
Novi!!: Fran Galović i Kurt Cobain · Vidi više »
Milan Ogrizović
Milan Ogrizović (Senj, 11. veljače 1877. – Zagreb, 25. kolovoza 1923.), bio je hrvatski književnik i političar (Čista stranka prava).
Novi!!: Fran Galović i Milan Ogrizović · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Fran Galović i Mirogoj · Vidi više »
Mlada Hrvatska (Zagreb)
Mlada Hrvatska bilo je glasilo starčevićanske školske mladeži.
Novi!!: Fran Galović i Mlada Hrvatska (Zagreb) · Vidi više »
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Novi!!: Fran Galović i Modernizam (književnost) · Vidi više »
Novela
Novela je kratko prozno djelo sažete radnje čija fabula govori o isječku iz nečijega života te najčešće sadrži samo jedan događaj i samo nekoliko likova.
Novi!!: Fran Galović i Novela · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Galović i Osijek · Vidi više »
Peteranec
Peteranec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Fran Galović i Peteranec · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Fran Galović i Pjesnik · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Fran Galović i Prag · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Fran Galović i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Radenković
Radenković (ćir.: Раденковић) je naselje u općini Srijemska Mitrovica u Srijemskom okrugu u Vojvodini.
Novi!!: Fran Galović i Radenković · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Fran Galović i Slavistika · Vidi više »
Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama
Spomenik, djelo Ivana Rendića Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama jedno je od 238 djela Ivana Rendića, mitske pojave hrvatskog kiparstva.
Novi!!: Fran Galović i Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Fran Galović i Srbija · Vidi više »
Stranka prava
Stranka prava je bila hrvatska politička stranka desnog centra koja je od 1861.
Novi!!: Fran Galović i Stranka prava · Vidi više »
Z mojih bregov
Z mojih bregov naziv je zbirke poezije Frana Galovića.
Novi!!: Fran Galović i Z mojih bregov · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Fran Galović i Zagreb · Vidi više »
Zastavnik
Zastavnik, najviši dočasnički ili prvi časnički čin u nekim vojskama.
Novi!!: Fran Galović i Zastavnik · Vidi više »
Znanstvena fantastika
right Izdanja znanstvene fantastike na hrvatskom jeziku Vizija budućnosti u njemačkom časopisu Revue, Helmuth Ellgaard, 1953. Znanstvena fantastika (engl. science fiction) umjetnički je žanr, oblik spekulativne fikcije koji se prvenstveno bavi utjecajem izmišljene znanosti i/ili tehnologije na društvo ili pojedince.
Novi!!: Fran Galović i Znanstvena fantastika · Vidi više »
13. lipnja
13.
Novi!!: Fran Galović i 13. lipnja · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1887. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1894. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1898. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1906. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1907. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Fran Galović i 1914. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Fran Galović i 1925. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Fran Galović i 20. srpnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Fran Galović i 2007. · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Fran Galović i 26. listopada · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Fran Galović i 31. listopada · Vidi više »
