Brže od pregledniku!
18 odnosi: Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Austrougarska ratna mornarica, Češka, Bitka kod Solferina, General, Gorica, Hans Birch Dahlerup, Maksimilijan I., meksički car, Prag, Suvereni viteški malteški red, Viceadmiral, 1797., 1851., 1854., 1870., 2. travnja, 26. studenoga.
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Franz Wimpffen i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Franz Wimpffen i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Franz Wimpffen i Austrougarska ratna mornarica · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Franz Wimpffen i Češka · Vidi više »
Bitka kod Solferina
Karta bitke kod Solferina. Bitka kod Solferina se odigrala 24.
Novi!!: Franz Wimpffen i Bitka kod Solferina · Vidi više »
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Novi!!: Franz Wimpffen i General · Vidi više »
Gorica
Zemljopis Hrvatska.
Novi!!: Franz Wimpffen i Gorica · Vidi više »
Hans Birch Dahlerup
Hans Birch Freiherr Dahlerup (Hillerød, 25. kolovoza 1790. – Kopenhagen, 26. rujna 1872.), časnik Danske ratne mornarice, viceadmiral Austrijske ratne mornarice.
Novi!!: Franz Wimpffen i Hans Birch Dahlerup · Vidi više »
Maksimilijan I., meksički car
Maksimilijan kao mladi austrijski nadvojvoda, Ferdinand Maximilian Joseph von Österreich Maksimilijan I., meksički car (6. srpnja 1832. – 19. lipnja 1867.), punog imena Ferdinand Maksimilijan Josip Marija Austrijski bio je član dinastije Habsburg-Lothringen kojeg su meksički monarhisti uz potporu francuskog cara Napoleona III. proglasili carem Meksika 10. travnja 1864. godine.
Novi!!: Franz Wimpffen i Maksimilijan I., meksički car · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Franz Wimpffen i Prag · Vidi više »
Suvereni viteški malteški red
Hrvatska je jedna od 108 zemlje koje imaju stalne diplomatske veze s Malteškim redom Suvereni viteški jeruzalemski, rodoski i malteški hospitalni red svetog Ivana, poznatiji kao Suvereni viteški malteški red (tal. Sovrano Militare Ordine Ospedaliero di San Giovanni di Gerusalemme di Rodi e di Malta), katolički je viteški red sa sjedištem u Rimu, Italija.
Novi!!: Franz Wimpffen i Suvereni viteški malteški red · Vidi više »
Viceadmiral
Viceadmiral je mornarički čin.
Novi!!: Franz Wimpffen i Viceadmiral · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Franz Wimpffen i 1797. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Franz Wimpffen i 1851. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Franz Wimpffen i 1854. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Franz Wimpffen i 1870. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Franz Wimpffen i 2. travnja · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Franz Wimpffen i 26. studenoga · Vidi više »
