Brže od pregledniku!
47 odnosi: Bakreno doba, Balkon, Biserka Težački-Kekić, Bombelles, Donji Kneginec, Drava, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Gornji Kneginec, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Ivan Nepomuk, Ivana Brlić-Mažuranić, Jalžabet, Kamen, Keramika, Lužan Biškupečki, Mali Vrh, Marija Magdalena, Mlađe kameno doba, NK Dubravka Turčin, Novi Marof, Pitka voda, Portal, Silos, Sveti Ilija (Varaždinska županija), Tijesak, Turčin (Gornji Kneginec), Ulja, Varaždin, Varaždin Breg, Varaždinska županija, Varaždinske Toplice, Vatrogasci, Voda, Vodoklen, Zdenac, Zima, 1774., 1797., 1800., 1823., 1880., 1923., 1940., 1960., 1966., 2001..
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Gornji Kneginec i Bakreno doba · Vidi više »
Balkon
ulice Pavla Hatza u Zagrebu. Balkon je arhitektonski element (izbočen i ograđen prostor na katovima građevina).
Novi!!: Gornji Kneginec i Balkon · Vidi više »
Biserka Težački-Kekić
Biserka Težački-Kekić (Biserka Težački Kereša) (Varaždin, 1961.), hrvatska je pjesnikinja.
Novi!!: Gornji Kneginec i Biserka Težački-Kekić · Vidi više »
Bombelles
Grb obitelji Bombelles, arboretum Opeka. Bombelles je plemićka obitelj podrijetlom iz Francuske, iz Orléansa.
Novi!!: Gornji Kneginec i Bombelles · Vidi više »
Donji Kneginec
Donji Kneginec je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornji Kneginec, Varaždinska županija.
Novi!!: Gornji Kneginec i Donji Kneginec · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Gornji Kneginec i Drava · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Gornji Kneginec i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Gornji Kneginec
Gornji Kneginec je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gornji Kneginec i Gornji Kneginec · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gornji Kneginec i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Gornji Kneginec i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivan Nepomuk
Ivan Nepomuk (Nepomuk kraj Plzena, oko 1345. – Prag, 20. ožujka 1393.), svetac Rimokatoličke Crkve, mučenik, zaštitnik Češke i grada Praga.
Novi!!: Gornji Kneginec i Ivan Nepomuk · Vidi više »
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Novi!!: Gornji Kneginec i Ivana Brlić-Mažuranić · Vidi više »
Jalžabet
Jalžabet je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gornji Kneginec i Jalžabet · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Gornji Kneginec i Kamen · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Gornji Kneginec i Keramika · Vidi više »
Lužan Biškupečki
Lužan Biškupečki je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornji Kneginec, Varaždinska županija.
Novi!!: Gornji Kneginec i Lužan Biškupečki · Vidi više »
Mali Vrh
Hrvatska.
Novi!!: Gornji Kneginec i Mali Vrh · Vidi više »
Marija Magdalena
Carlo Crivelli: ''Marija Magdalena'' Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista.
Novi!!: Gornji Kneginec i Marija Magdalena · Vidi više »
Mlađe kameno doba
Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.
Novi!!: Gornji Kneginec i Mlađe kameno doba · Vidi više »
NK Dubravka Turčin
NK Dubravka je nogometni klub iz Turčina.
Novi!!: Gornji Kneginec i NK Dubravka Turčin · Vidi više »
Novi Marof
Novi Marof grad je u Hrvatskoj.
Novi!!: Gornji Kneginec i Novi Marof · Vidi više »
Pitka voda
Pitka voda iz slavine Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Pitka voda je voda visoke kakvoće prikladna za ljudske potrebe.
Novi!!: Gornji Kneginec i Pitka voda · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Gornji Kneginec i Portal · Vidi više »
Silos
Silos za žitarice (Australija). Silos. Silos (španj., množina od silo: suho mjesto pod zemljom u koje se sprema sjemenje, žito, krma; skladište od grč. σ/ɛ/ιρός: jama /za spremanje žita/) je visoka građevina za spremanje žita, cementa i drugih rastresitih tvari.
Novi!!: Gornji Kneginec i Silos · Vidi više »
Sveti Ilija (Varaždinska županija)
Sveti Ilija je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gornji Kneginec i Sveti Ilija (Varaždinska županija) · Vidi više »
Tijesak
Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.
Novi!!: Gornji Kneginec i Tijesak · Vidi više »
Turčin (Gornji Kneginec)
Turčin (mađarski Török) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornji Kneginec, Varaždinska županija.
Novi!!: Gornji Kneginec i Turčin (Gornji Kneginec) · Vidi više »
Ulja
Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.
Novi!!: Gornji Kneginec i Ulja · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Gornji Kneginec i Varaždin · Vidi više »
Varaždin Breg
Varaždin Breg (mađarski Varasdhegy) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornji Kneginec, Varaždinska županija.
Novi!!: Gornji Kneginec i Varaždin Breg · Vidi više »
Varaždinska županija
Varaždinska županija nalazi se na sjeverozapadu Hrvatske.
Novi!!: Gornji Kneginec i Varaždinska županija · Vidi više »
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Gornji Kneginec i Varaždinske Toplice · Vidi više »
Vatrogasci
S obuke hrvatskih vatrogasaca u Malezijskoj vatrogasnoj akademiji, 2006. Vatrogasac je osoba koja je obučena za gašenje požara, sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanja tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanja drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama.
Novi!!: Gornji Kneginec i Vatrogasci · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Gornji Kneginec i Voda · Vidi više »
Vodoklen
Vodoklen (platana, pokrovnjak, lepen, lat. Platanus), biljni rod listopadnog drveća koji čini samostalnu porodicu vodoklenovki (Platanaceae).
Novi!!: Gornji Kneginec i Vodoklen · Vidi više »
Zdenac
Bunar u dvorcu Trakošćan. Njemačkoj. Đeram u mjestu Markowa (Poljska). valjka na koje se namata uže s teretom, naziva se vreteno. Sila potezanja razmjerno je manja u odnosu na silu u teretnom užetu prema omjeru polumjera vretena i kola. Dominikanskom samostanu u Dubrovniku. Zdenac, hladenac, kladenac, studenac ili bunar je iskopana duboka i podgrađena jama u koju se hvata ili skuplja podzemna voda.
Novi!!: Gornji Kneginec i Zdenac · Vidi više »
Zima
Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.
Novi!!: Gornji Kneginec i Zima · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1774. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1797. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1800. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1823. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1880. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1923. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1940. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1960. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Gornji Kneginec i 1966. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Gornji Kneginec i 2001. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Gornji Kneginec (Gornji Kneginec).
